Tribinom "Mediji – nositelji ili stvaratelji istine" večeras su počele tradicionalne tribine "Ususret Svetom Vlahu" u organizaciji Dubrovacke biskupije.
Na večerašnjoj tribini u Samostanu svete Klare, o tome što su to mediji, njihovoj ulozi u današnjem svijetu, te njihovom odnosu prema Crkvi govorio je novinar i publicist Ivan Ugrin.
– Nema ljepšeg poziva nego biti oduševljen, osvjedočen i vješt novinar. Takav je novinar zamjenik tribuna i apostola, zbližavaoc ljudi i naroda, branitelj slabih, vječni mučenik novosti, Sveti Ivan i Mesija olimpijskih misli. Tako je o novinarskom pozivu pisao AG Matoš koji se sam okušao u novinskim formama. Kad sam prije četiri stoljeća objavio svoj prvi tekst otprilike sam razmišljao o matoševskom stilu.
S vremnom sam upoznao medijski svijet kao potpuno drugačiji. Svjedoci smo danas da se novinarska profesija trivijalizira, zahvaljujući životu u svijetu izvanrednog razvoja sredstava društvenih komunikacija, mnogi se njima očaravaju pa se čini da živimo u virtualnom a ne stvarnom svijetu. Nikad nisam izgubio nadu da će objektivno i istinito novinarstvo opet biti poželjno i uvažavano, a da će svoje mjesto na novinskim stranicama, portalima, TV i radijskim emisijama naći i dobre vijesti – istaknuo je uvodno Ugrin te se osvrnuo i na povijest novinstva kako u svijetu, tako i na našim prostorima, a svoje teze o medijima potkrepljivao je citatima teoretičara, novinara i dokumenata koji se bave medijima.
– Danas dolazi do monopolizacije i manipulacije koje se događaju kao posljedica uređivačkih politika i vlasničkih struktura medija, pa i isključivanja nekih skupina od prilaza sredstvima komunikacija, sustavnog ograničavanja temeljnog prava na informaciju. Dolazi i do toga da elite gospdarstva, politike i društva naširoko vladaju sredstvima komunikacija, odnosno dolazi do medijskog bespuća.
Postavlja se pitanje želimo li medijski imperij kakav se stvara i totalitarizam koji sa sobom nosi ili globalno civilno društo koje će stvoriti uvjete za globalno zajedništvo, pita se na jednom portalu novinar Nenad Kobasić – istaknuo je Ugrin dodavši kako bez centraliziranih medija danas "nije moguća totalitarna svjetska vlada i nije moguće uspostaviti nadzor nad ljudima pa je medijsko oblikovanje svijesti danas postalo najvažnija stavka elita koje potiču ekonomski zamašnjak svjetske pojavnosti":
– Zato je medijskim mongulima omogućeno da zarađuju legalno profite koji nadmašuju čak i one od ilegalne prodaje oružja ili droge – zaključio je osvrnuvši se i na aktualno stanje u raznim medijskim kućama, istaknuvši:
– Centralizacija i koncentracija medija je ekstremno ubrzana, a pojačani internetom zahvatila je cijeli svijet. Danas samo 6 medijskih konglomerata povezanih u organiziranu interesnu mrežu tvore i kontroliraju gotovo cijelu svjetsku medijsku strukturu. U njoj su kompanije, TV postaje i novine samo prirodno konkurenti, a zapravo su i više nego suvlasnici- naglasio je dodavši kako usporedo sa "okrupnjavanjem medija, se stvara prividna različitost i sloboda izbora, a potkrepljuje se velikm brojem medijskih jedinica". Za primjer je naveo Sjedninjene Američke Države:
– Tako u Americi imamo 1700 dnevnih novina, 11 000 časopisa, 100 TV postaja, 7 filmskih studija, a oni su u vlasništvu 50. kompanija. Nastao je tako paradoks našeg medijskog doba, što imamo više medijskih jedinica, sve smo manje obaviješteni, kako lokalno tako i globalno- smatra Ugrin koji se ovom prigodom osvrnuo i na stanje u Hrvatskoj:
– U Hrvatskoj imamo 3 najveća finacijska, gospodarska i medijska centra, Adris, Agrokor i EPEH-a i oni su u vlasništvu trojice ljudi, a medijski prostor je podijeljen između dva izdavača Styria i Europa press holding. Izvan njihova dometa su Novi list, Glas Istre i Glas Slavonije. Nacionalna je televizija deklarativno javna no zbog vulgarizacije i komercijalizacije ne razlikuje se od RTL-a i Nove TV, a Hrvatski telekom je monopolist što se tiče elektronskih medija- kazao je Ugrin.
– U doba naglašenog medijskog senzacionalizma, tiraža je sve manja, i možda u ovo doba kada je prošlo vrijeme visokih profita, je vrijeme da Crkva na medijskom planu napravi skok baš u svojoj proročkoj dimenziji. Sredstva priopćavanja u Crkvi trebaju služiti Bogu i čovjeka u humanizaciji i kristianizaciji. To redovito i čine s manjim ili većim uspjehom- dodao je naglasivši "da bi crkvene teme bile aktualne, s njima se nešto mora događati" primjerice poput rada Majke Tereze o kojoj su svi pisali, dok su s druge strane zbog pojedinih svećenika optuženih za pedofiliju svi napadali Svetog Oca Benedikta XVI.
Ivan Ugrin odgovarao je i na brojna pitanja koja su mu postavili okupljeni. Svoje mišLjenje iznijeli su i biskup dubrovački mons. Mate Uzinić i don Toma Lučić, a ni ovu tribinu nije zaobišlo pitanje referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Naime, postavljeno mu je pitanje da li su Hrvati dovoljno o tome informirani, na što je on odgovorio da je dosta informacija objavljeno na tu temu. Slijedeća tribina održat će se u četvrtak, 26. siječnja u Samostanu svete Klare, s početkom u 19 sati. Gost predavač je dr. Neven Šimac koji će govoriti na temu "Kršćani i Europa".