AktualnoUrednički izbor

ISPLIVAO NOVI ‘DETALJ’ BRZE CESTE Zbog ‘galerije’ iznad Grada razrovat će se pola Srđa!

brza cesta naslovna

Oči dubrovačke javnosti , posebno stanovnika Rijeke dubrovačke, posljednjih su mjeseci uprte u trasu brze ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke i vijadukt iznad Omble, no malo tko je upoznat s onim što bi se trebalo dogoditi neposredno iznad zaštićene povijesne jezgre. U planu je, naime, izgradnja natkrivene galerije koja će promet od Ilijine glavice, paralelno uz magistralu, voditi u dvotračni tunel, a za potrebe njene
izgradnje razrovat će se pola Srđa! Upozorio je na to dubrovački arhitekt Marko Dabrović.

— Hitno treba reagirati! – poručuje Dabrović te ističe kako je riječ o zahvatu u brdu dugom 900 metara i visokom 18 metara (šesterokatnica).

—To je tri puta duže od Straduna, a zahvat se nalazi u neposrednoj blizini povijesne jezgre. Razrovat će pola Srđa. Ovdje je riječ o jako zahtjevnom terenu koji traži ozbiljne varijante s vizualizacijama. Ovaj pristup je krajnje neprimjeren. Utjecaj na zaštićenu povijesnu jezgru je bitno veći od 30 zgrada– navodi Dabrović te naglašava kako vijadukt može biti lijep ili ružan, ovakav ili onakav, ali ovo nikako ne može ispasti dobro.

Kad krenu bageri – kasno je za reakciju!

—To je kamenolom! Možda će za 20 godina nešto zelenila narasti po tome krovu, ali to je sve skupa umjetno, nikad ne možeš vratiti stijenu. Pitam se zašto se to radi? Postoji li neko drugo pametnije rješenje? Kad radimo projekte za investitore, prezentiramo im tri opcije – najjeftiniju, najizvedljiviju i najbolju pa oni izaberu prema svojim preferencijama. To zaslužuje i Dubrovnik. Ne možeš doći s jednim rješenjem koje je ucrtano u karte na takav način da ga malo tko može razumjeti. Zar nije poražavajuće da prijedlog rješenja za tako važnu i skupu investiciju nitko nije u stanju pročitati. Kad se krene u realizaciju, svi se iznenade što je sad ovo, a kad krenu bageri – onda je kasno. Tad nema više zgražanja – ističe za DuList arhitekt Dabrović.

Napomenuo je i kako cijelu priču oko brze ceste treba podijeliti na dva dijela. Prvi dio je povezivanje Dubrovnika i zračne luke, a drugi dio je obilaznica Dubrovnika, koja bi trebala ići s Pelješca prema Crnoj Gori i Albaniji. Na naše pitanje hoće li se na ovu temu uključiti u javnu raspravu Studije o utjecaju na okoliš ceste Dubrovnik –Zračna luka Dubrovnik, ističe kako sigurno hoće, ali da mu je prvenstveno važno da su građani Dubrovnika upoznati s onim što se planira.

— Nije važno ono što ja mislim. Važno je da ljudi vide koje su sve opcije i što se nudi. Najgore je kad se ne zna što je planirano. Svi su vidjeli vijadukt i prigovaraju, ali nitko ne zna što je ovo i čemu to uopće služi – zaključuje arhitekt Marko Dabrović. Da će ovaj zahvat imati utjecaj na dobro svjetske baštine, posebno na vizure, ne treba nikome objašnjavati. Istaknuto je to i u samoj Studiji utjecaja na okoliš, koja je na javnoj raspravi do 14. rujna. U njoj se tako ističe kako planirana spojna prometnica od postojećeg čvora na DC8 Ilijina glavica, prateći postojeću magistralnu prometnicu DC8, natkrivenom galerijom Dubrovnik ide do ulaza u tunel Bosanka dužine 2120 metara i prolazi tunelom kroz brdo Srđ te dalje vijaduktom Rudine i Ploča dolazi na čvor Dubrovnik – Istok na području Šumeta.

Obvezna HIA studija

—S obzirom na to da prolazi tunelom kroz Srđ nije ugrožen krajolik platoa Srđ, a dio prometnice iznad Grada u kontaktnoj zoni lokaliteta svjetske baštine će biti posebno analiziran kroz izradu HIA-e – naglašeno je u Studiji.

Među prijedlozima mjera zaštite kulturno povijesne baštine, a koje se tiču upravo ove spojne ceste, navodi se kako je registrirana i pod UNESCO-vom zaštitom uža zona u zoni neizravnog utjecaja, djelomično ugrožena u smislu vizura, no buffer zona zaštite je izravno ugrožena. S obzirom na to da je veći dio zahvata, piše u Studiji, planiran u području okružja svjetske baštine (setting), a dio i u području kontaktne zone svjetskog dobra (buffer) obavezna je izrada Procjene utjecaja zahvata na svjetsku baštinu (HIA).

Inače, u natkrivenoj galeriji ‘Dubrovnik’ smjestit će se dva vozna traka i to jedan za smjer iz tunela, a drugi za sjeverni kolnik D8 koji dolazi iz smjera Cavtata. Spoj sjevernog kolnika D8 koji dolazi iz smjera Cavtata na trak u galeriji ostvarit će se pomoću tunela ‘Srđ’ i nadvožnjaka ‘Jadranska cesta’.

Na 27 kilometara jedan most, četiri tunela…

Sama cjelokupna prometnica Dubrovnik (istok) – zračna luka (Čilipi) približne je duljine 27 km, a planirana je gradnja u četiri faze. Prva faza obuhvaća dio prometnica i objekata na istočnoj strani mosta dr. Franja Tuđmana. Druga obuhvaća glavnu trasu s čvorištima i pripadajućim spojnim cestama od čvora ‘Dubrovnik zapad’ do čvora ‘Dubrovnik istok’, dok je treća faza izgradnja ove sporne spojne ceste od čvora ‘Ilijina glavica’
do čvora ‘Dubrovnik istok’ te glavne trase planirane ceste (s pripadajućim spojnim cestama i čvorištima) od čvora ‘Dubrovnik istok’ sve do čvora ‘Cavtat’. Četvrta faza predstavlja izgradnju dijela brze ceste od čvora Cavtat do čvora Čilipi (priključak na D8).

Zahvat zapravo obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju gotovo 50 kilometara cesta, a glavna će trasa imati značajan broj objekata i to jedan most, 11 vijadukata, jedan podvožnjak, četiri tunela i 31 cestovni propust.

Vlahušić: Do zračne luke treba nam četverotračna cesta

Na planiranu gradnju natkrivene galerije osvrnuo se i gradski vijećnik Andro Vlahušić. On je kategorički protiv dvotračnog tunela, prvenstveno radi sigurnosti.

—Od zračne luke do grada mora biti četverotračna cesta! Tunel ne može biti dvotračni zbog sigurnosti jer on
izlazi u središte grada, na Ilijinu glavicu koja je najviše zakrčena prometom. Ako se tu dogodi ‘blok’ ljudi će
stati u tunelu iz kojega nema izlaza – objašnjava nam svoj stav Vlahušić, koji se na galeriju osvrnuo i objavom na društvenim mrežama.

—Iznad Grada u dužini nekoliko stotina metara planira se duboki usjek u Srđ i izgradnja natkrivene galerije
za tranzitne automobile, kamione i autobuse kako bi imali jedinstveni i besplatni pogled na Svjetsko dobro,
Stari grad Dubrovnik, dosada zaštićen od UNESCO-a. Sjećam se revolucije koju su HDZ i SJG predvodili kada
smo na Žarkovici na gradskome zemljištu u zelenilu htjeli postaviti montažne kućice za pse i zatvoriti Žarkovicu 2016. godine. Sjećam se i protivljenja izgradnji kuća na Bosanci udaljenih najmanje 50 metara od ruba Srđa i nevidljivih iz bilo kojega dijela Dubrovnika uključujući i s vrha Lokruma. Sjećam se zabrane prenosnih kućica na Stradunu i Zimskoga festivala jer kvare vizure grada. Sjećam se kako smo
nekada imali pravo na svoje mišljenje i slobodu govora.

Sjećam se kako je medijska scena bila živa i svojeglava. Sjećam se… – poručio je Andro Vlahušić.

Tunel s izlazom na Splitski put

Budući da se javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš brze ceste, za koju se u ovom dokumentu navodi kako će gradnja trajati godinama, očekuje tek 5. rujna, upravo su društvene mreže ovih dana podloga za iznošenje mišljenja i prijedloga. Jedan prijedlog iznio je i Tonči Peović, nekadašnji član Gradskog poglavarstva koji je u tom tijelu bio zadužen upravo za promet. Ovo je njegovo razmišljanje o trasi zaobilaznice Dubrovnika.

— Moje je razmišljanje da se ovaj magistralni pravac treba planirati na način da se sa što manje konflikata i što manje površinskog prometa putem postojećih prometnica, veže na kapitalne prometnice Grada Dubrovnika, a to je ulica Iva Vojnovića koja se završava na Splitskom putu (kod Vodovoda). Zato smatram da bi trasa morala ići mostom od Prijevora preko rijeke do Čajkovića na visinskoj koti oko 50 metara
visine, što osigurava i prolazak jedrilica, a na obje strane se uklapa u teren. Nakon ovog mosta, predlažem
izgradnju kružnog toka i tunela koji od sjeverne strane Srđa ide do spoja na Splitski put i direktno se nastavlja na Iva Vojnovića. Ovim se postiže poboljšanje tako što se promet dovodi na glavnu dubrovačku prometnu kralježnicu, izbjegavajući nepotrebno površinsko kretanje i opterećenje dva površinska problematična pravca i to Ilijinu glavicu i luku Gruž. Ovakvim uvođenjem prometa, rasteretilo bi se čvorište Ilijine glavice i ne bi bilo potrebno daljnje kopanje južne strane brda Srđ – mišljenja je Peović.

Smatra kako bi se rasteretilo i površinsko kretanje kroz luku Gruž, jer bi vozila kroz tunel imala izravan put do
glavne gradske prometnice.

—Nadalje, ukoliko bi se odmah po izlasku iz tunela, a na poziciji velike visinske depresije u prostoru kojeg ograničavaju Vodovod Dubrovnik, Hrvatske ceste, GP Dubrovnik i Boninovo napravila više etažna garaža,
vanjski promet bi se odmah po izlasku iz tunela zaustavio na ovoj garaži, a ista ne bi bila problematična u prostoru zbog velike depresije na tom prostoru.

Nastavno na ovaj pravac, ulica Iva Vojnovića bi se trebala rasteretiti od parkiranih vozila te uz manje korekcije u prostoru, desni vozni trak bi se trebao rezervirati za javni promet (autobus i taxi vozila) čime bi se osiguralo funkcioniranje javnog prometa za vrijeme prometnih preopterećenja – prijedlog je Tončija Peovića.

—Dužina ovog tunela bila bi slična dužini predloženog tunela, koji na žalost planira dodatno opteretiti istočnu prometnicu prilaza Gradu s očekivanim prometnim kolapsom na Ilijinoj glavici.

Što se tiče nastavka trase prema Župi moj prijedlog rješenja omogućava spajanje na prometnicu prema Brgatu i granici s BiH, jer smo svjedoci da je veliki broj stanovnika Dubrovnika investirao u izgradnju objekata u Ivanjici, te se taj pravac mora integrirati u gradske prometnice, a to je moguće opet putem predloženog ulaska kroz tunel.

Zadnje, ali ne manje važno, izgradnjom mog predloženog rješenja ostavlja se istočni prilaz Gradu, što
osigurava rezervnu prometnicu funkcioniranja prometa u slučaju blokade jednog prometnog pravca, dok se provedbom predloženog rješenja Hrvatskih cesta, ne osigurava redundancija u slučaju blokade ili veće nesreće na istočnom prilazu Gradu. Što se tiče samog ulaza u tunel na sjevernoj strani Srđa, to je mjesto gdje se može izgraditi deponijsko parkiralište za smještaj vozila u ekstremnim opterećenjima, kad u Gradu promet prijeti kolapsom. Tim bi se osiguralo da se smanji dotok vozila u Grad, dok bi se posjetitelji mogli i dalje s tog deponijskog parkirališta prevoziti javnim prijevozom. Puštanjem u funkciju ovog tunela, omogućio bi razvoj područja Komolca i Čajkovice za gradsku logistiku, skladišta, pretovar i slično. Sve predloženo ide na ruku kvalitetnijem prometnom rješenju, a istim se rješava i veliki problem prelaska prometnice preko zaštićenog krajolika izvora Omble – zaključio je Peović.

Utjecat će na zdravlje i kvalitetu stanovnika

Vjerujemo kako će stanovnici Rijeke dubrovačke imati štošta za reći na javnom izlaganju. Oni se, naime, protive prolasku brze ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke. Svoje primjedbe na tu temu, a koje je, kako sam ističe već dostavio Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije, objavio je dubrovački odvjetnik Ivica Ban.

—Sporna trasa ‘brze’ ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke će sigurno bitno utjecati na očuvanje
zdravlja i kvalitete života lokalnog stanovništva koji će biti ugroženi izgradnjom i korištenjem predmetne prometnice zbog bitno povećane razine buke, posebno noću te zbog bitno povećane razine zagađenja zraka, tla i vodotoka ispušnim plinovima i drugim štetnim tvarima koje će nastajati zbog prometa.
Sporna trasa ‘brze’ ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke će sa svojim brojnim, širokim i dugačkim usjecima, vijaduktima i visokim i ružnim mostom u neposrednoj blizini izvorišta Omble sigurno bitno nagrditi i unakaziti dosadašnji pitomi krajobraz i vizure kanjona Rijeke dubrovačke – iznosi Ban te dodaje kako u predmetnoj Studiji o utjecaju na okoliš nema niti jedne riječi o očuvanju i zaštiti izvora pitkih voda u Rijeci dubrovačkoj u čijoj će neposrednoj blizini proći navedena prometnica iako će izgradnja i njeno korištenje sigurno bitno štetno utjecati na očuvanje i zaštitu izvora pitkih voda u Rijeci dubrovačkoj (Žljebi iznad Petrova Sela, Tundrača iznad Mokošice, Sv. Nikola u Dračevu selu, Točak u Prijevoru, Vrelo u Šumetu, Milatovica i Bota u Staroj Čajkovici, Orahovac, Račevica i Sv. Kuzma i Damjan u Knežici).

—Sporna trasa ‘brze’ ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke će sigurno bitno štetno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju (OPG-ove) lokalnog stanovništva zbog presijecanja, odvajanja i usitnjavanja njihovih poljoprivrednih imanja. Sporna trasa ‘brze’ ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke na svom početku kod čvora ‘Dubrovnik zapad’ prolazi kroz dvije arheološke zone u Petrovu Selu, i to: kroz arheološku zonu s ostatcima crkve sv. Pankracija i groblja sa stećcima, te kroz arheološku zonu s ostatcima kasnoantičkog naselja na brdu Vodice, koje je arheološke zone zbog konfiguracije terena nemoguće izbjeći
kod izgradnje sporne prometnice.
Generalno je ta Studija posve pristrana u korist investitora pošto sve negativne aspekte izgradnje predmetne prometnice pokušava prikazati kao u konačnici korisne i pozitivne ili bar nebitne.
Umjesto, u svakom slučaju sporne i štetne trase ‘brze’ ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke, predlažem da se odabere varijanta izgradnje predmetne ceste od čvora ‘Dubrovnik zapad’ priključnom cestom na most dr. Franja Tuđmana pa dalje tunelom kroz brdo Srđ prema Šumetu i Brgatu – zaključio je Ivica Ban.

 

Pročitajte još

SUZE, TUGA I BOL PRED SUDOM Obitelj u tišini na prosvjedu tražila pravdu za Katu i Stipu

Dulist

Dubrovnik i Sanya jačaju suradnju: Skulptura “Sveti Vlaho i Grad” predana gradonačelniku Sanye

Dulist

Požar kod Orebića brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolu

Dulist