Otvoreno pismo gradonačelniku Andru Vlahušiću povodom njegovih izjava vezano uz stanje u hotelijerstvu na sastanku u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika 2. lipnja ove godine poslao je predsjednik strukovne grupe hotelijera Željko Miletić.
Prenosimo ga u cijelosti:
Poštovani gospodine gradonačelniče,
Pročitavši tekst u medijima gdje ste komentirali hotelijere, način rada i stanje u hotelijerstvu koje je po Vama danas odlično, te gdje ste naveli: „da onaj tko u Dubrovniku pravi minus u hotelijerstvu, uz ovakve turističke rezultate, neka se ne bavi tim poslom ili neka pretvori hotele u društveno vlasništvo“, odlučio sam kako Vama, tako Vašim suradnicima iz područja turizma i dragim čitateljima dati pravi i vrlo kratki prikaz trenutnog stanja u hotelijerstvu danas, kako u Gradu, tako i u Županiji.
U nastavku ću dati kratak prikaz par parametara i nekoliko ključnih fizičkih i financijskih podataka ostvarenih u 2011. godini, a zatim ću dati osvrt na članak objavljen u medijima.
Fizički i financijski podatci hotelskih poduzeća u 2011.
· U Dubrovačko-neretvanskoj županiji po podatcima Državnog zavoda za statistiku ima 69.894 registriranih postelja, od toga otpada 52% na privatni smještaj, 33% na hotele, 10% na kampove i 5% na ostalo. U Županiji je lani ostvareno 4.775.161 noćenje od čega je 59% noćenja ostvareno u hotelima, 32% u privatnom smještaju, 6% u kampovima i 3% ostalih.
· U gradu Dubrovniku ima ukupno registrirano 24.409 postelja, od čega 49% otpada na hotele, 43% na privatni smještaj, 5% na kampove i 3% ostalih. U gradu Dubrovniku lani je ostvareno 2.155.165 noćenja od čega je 77% ostvareno u hotelima, 17% u privatnom smještaju, 4% u kampovima i 2% ostalih.
· Ostvareni poslovni prihodi u 2011. godini su bili 7% veći nego godinu ranije, dok su rashodi bili 2% veći. Ove godine rashodi će biti značajno veći zbog velikog vala poskupljenja svih naših ulaznih cijena koje imamo ovu godinu.
· Samo devet hotelskih kuća u Županiji je ostvarilo dobit iz poslovanja, ostale su poslovale s gubitkom. Ukupni godišnji rezultat poslovanja hotelskih poduzeća u Županiji koje su imale dobit u prošloj godini je 46.421.269 kuna, dok je ukupni godišnji rezultat poslovanja hotelskih poduzeća u Županiji koje su ostvarile gubitak 407.501.474.
· Hotelske kuće visoke kategorije uglavnom su prezadužene iz razloga što su prije i za vrijeme krize imale velika ulaganja u poboljšanje smještajne ponude.
· Hotelske kuće sa dvije i tri zvjezdice u većini slučajeva nisu prezadužene, ali trebaju hitnu obnovu postojećih kapaciteta jer uslijed trenutnog stanja ne mogu postići dobru prodajnu cijenu sobe.
· Prosječna iskorištenost kapaciteta u Županiji je 41% posto. U Dubrovniku je par postotaka veća.
Osvrt na članak objavljen u medijima
Poštovani gradonačelniče, mene kao i Vas veseli povećanje ostvarenih noćenja za prvih pet mjeseci u Dubrovniku, to je odlično i zbog toga svi moramo biti zadovoljni. Međutim moram skrenut pažnju na jednu bitnu razliku, a to je da su jedno fizički, a sasvim drugo financijski podatci svih poduzeća, pa tako i hotelskih. Potvrdu za to imate i u odjeljku gore gdje možete vidjeti financijske rezultate hotelskih kuća u Županiji prošle godine, a potvrdu ćete imati i slijedeće godine kada vidite financijske rezultate od ove godine. Pučki rečeno, činjenica je da i u hrvatskom i u dubrovačkom hotelijerstvu danas nema novaca, ne bih ulazio u razloge zašto je to tako (za to bih morao napisati par stranica teksta), ali je tako.
Činjenica je da danas nitko u hotelijerstvu naše Županije ne planira nova ulaganja i zapošljavanja iz jednostavnog razloga što nismo financijski u mogućnosti realizirati ista. Činjenica je da je u zadnjih 20-tak godina od niza značajnijih gospodarskih grana u Dubrovniku ostalo samo hotelijerstvo i pomorstvo. Činjenica je da svi hotelijeri u Županiji ne znaju što je rad na crno i što je siva ekonomija, nego uredno ispunjavaju sve svoje obveze prema Gradu, državi, zaposlenicima, dobavljačima, bankama itd. Da bi podmirili sve svoje obaveze, hotelijeri vrlo često moraju ići u novo zaduživanje po nepovoljnim uvjetima kod banaka. Možda i zato dobrim dijelom posluju s minusom.
Vi kao gradonačelnik imate pravo biti zadovoljni ili ne zadovoljni doprinosom hotelijera programima i sadržajima destinacije, ali Vi ne znate pravo stanje stvari u hotelskim kućama koje ponavljam pretežno posluju s gubitkom i njihove obaveze. Ja Vam tvrdim da hotelijeri danas za dodatna ulaganja u projekte u destinaciji o kojima Vi govorite nemaju sredstava. Hoće li pak određena hotelska kuća povrh svega odlučiti donirati određena sredstva u neki projekt, to je isključivo njezina stvar i dobra volja.
Mene također kao hotelijera veseli rast u privatnom smještaju Grada i želim kao što i svaki dobronamjerni građanin želi da imamo što bolji i kvalitetniji privatni smještaj. Privatni i hotelski smještaj su sasvim dva različita tipa ponude s različitom klijentelom i nemaju baš nikakvih dodirnih točaka.
Što se tiče Vašeg komentara vezano na Županijsku Komoru Dubrovnik, ne bih se složio s Vama da Županijska komora Dubrovnik i dio hotelijera šire pesimizam. Komora na svojim sjednicama uvijek sve sagledava s ekonomskog aspekta egzaktnih financijskih podataka iz kojih se da izvući kako trend, tako i zaključak. Tako isto i hotelijeri, a zaključak je da se sa 150 dana pune zauzetosti ili 41% na godišnjem nivou ne može živjeti i podmirivati obaveze cijelu godinu, bez obzira na fizičko povećanje noćenja svake, pa tako i ove godine. Ponavljam svakako veseli dobra najava sezone i fizički rast noćenja, taj trend bi svakako trebali nastaviti i kontinuirano raditi na produžetku sezone.
Hotelijeri sve svoje zakonske obveze prema Gradu ispunjavaju i ne traže nikakva oslobođenja, a vrijednost nekretnina je na žalost manja nego prije par godina, a samim tim i kreditna sposobnost hotelskih poduzeća. Žalosno je bilo pročitati rečenicu da onaj tko u Dubrovniku pravi minus u hotelijerstvu, uz ovakve turističke rezultate, neka se ne bavi tim poslom ili neka pretvori hotele u društveno vlasništvo. Hotelijerstvo nam je od privrede zadnje što nam je ostalo, a sačuvali su ga upravo ti ljudi kojima Vi poručujete da se bave nečim drugim.
Na kraju ću zaključit da je najveća opasnost za dubrovački i hrvatski turizam to što u zadnje vrijeme nema investicija ni novih projekata. Da stvar bude još gora, nove investicije ili obnove postojećih objekata se ni ne planiraju. Sve to znači da u sljedeće tri godine ne možemo značajnije očekivati ni povećanje trenutnih kapaciteta, a ni obogaćenje postojeće hotelske ponude. To znači da je iz sadašnjeg kuta gledanja realno očekivati da naša konkurentnost slabi, a što se tiče cijena tu ne možemo očekivati značajniji rast jer s obzirom na cijene naše konkurencije isti nije realan. Ipak da ne završimo pesimistično, hotelijerstvo će u nas svakako preživjeti, jer ni u Europi ne očekujem značajnija ulaganja u povećanje ponude hotelskih poduzeća, tako da imamo par godina za kvalitetna restrukturiranja hotelskih poduzeća Županije nakon čega bi bilo realno očekivati da cijeli sektor započne poslovati s pozitivnim rezultatom.
Nadam se da više u budućnosti nećemo imati potrebu komunicirati putem medija, ali budući ste hotelijere u zadnjih par mjeseci više puta direktno prozvali da ne sudjeluju u razvoju destinacije nakon Vašeg zadnjeg istupa u medijima bio sam primoran reagirati na ovaj način.
S poštovanjem
Predsjednik strukovne grupe hotelijera pri Županijskoj komori Dubrovnik i član Izvršnog odbora Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
Mr.oec. Željko Miletić