U Kazalištu Marina Držića ovog je utorka održan Hommage à Milan Milišić, gdje su glumci Kazališta izveli njegove stihove i tekstove Milanovih prijatelja i suradnika o njegovom životu i trenutcima smrti. U ime Grada Dubrovnika zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić još je jednom podsjetila na njegov književni i pjesnički opus te na životni put i beskompromisni stav prema društvu u kojemu je živio, prisjećajući se i teksta ‘Život za slobodu’, objavljenom u studentskom listu ‘Laus’.
-Upravo je ‘Laus’ bio predmetom sukoba Milišića i ondašnjih političara. Zapravo, Milan je preko svog slučaja pokazao i prikazao medijske slobode bivše države. Naime, u listopadu 1984. godine ‘Laus je objavio Milanovu novelu ‘Život za slobodu’. Tekst je prikazivao sudbinu ‘dunda Mirka’, dubrovačkog ugostitelja, koji je nestao nakon ulaska partizana u Grad 1944. godine. Naravno, Milišić je tim tekstom otvorio ‘Pandorinu kutiju’ i načeo temu o kojoj se samo potiho govorilo – o likvidacijama na Daksi. Dubrovački SUBNOR tužio je Milišića jer je, kako su tada rekli, ‘napao na socijalističku, samoupravnu i nesvrstanu Jugoslaviju i minimizirao tekovine narodno-oslobodilačkog rata’. Redakcija LAUS-a je raspuštena, a Milan je osuđen je na sedam mjeseci zatvora uvjetno na 3 godine – istaknula je između ostalog u svom obraćanju zamjenica Tepšić.
-Iako prekinut u naponu stvaralaštva, Milišić je itekako ostavio dubok trag u kulturi svoga Grada. Svojim je beskompromisnim stavom prema društvu u kojemu je živio ostao dosljedan antimilitarizmu i negiranju konformizma. Stoga je dolazio u sukobe s nositeljima društva koje se u konačnici raspalo u krvavim ratovima. Pišući i razgovarajući s brojnim dubrovačkim kulturnjacima i novinarima, zajedno sa suprugom Jelenom, Milan je i početak Domovinskog rata dočekao u kući na Pločama, u Župskoj ulici 5, gdje je u spomen na njegovu tragičnu smrt otkrivena spomen-ploča. Grad, kojega je Milan toliko nesebično ljubio i koji mu je bio i motiv u stvaralaštvu i inspiracija i pokretačka snaga, zločinačkim je činom nečije ruke ostao bez svoga pjesnika. Utihnula je tog trenutka Milanova pjesma, prestali su teći stihovi, riječi i misli. Grad je izgubio, građani su izgubili, svi smo izgubili. Mrzeći rat i protiveći se oružju, stradao je od te i takve ruke. I otvorio knjigu stradanja Dubrovnika i njegovih građana pod još jednim barbarskim napadom nehumanih i bezosjećajnih stvorenja, onih koji su predstavljali sve ono što Milan nije volio, sve ono što je prezirao – naglasila je Tepšić.
Dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić (1941.-1991.)
Milišić je pisao poeziju, eseje, putopise, dramska djela i književne reportaže. Uređivao je omladinski list Laus i časopis Dubrovnik te radio kao kazališni dramaturg. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN-a. Među prvim je civilnim žrtvama stradalim prilikom granatiranja Dubrovnika 5. listopada 1991. godine.