U prizemlju Narodne knjižnice Grad u sklopu Dana japanske kulture u petak navečer otvorena je izložba splitskog umjetnika Mihovila Rismonda naslova ‘Haiku slika pjesma’. Riječ je o 12 haiku slika – triptiha, vizualnih interpretacija klasičnih haiku pjesama, majstora Bashoa, Busona i drugih.
– U svijetu u kojem živimo upravo ovakva umjetnost koja otkriva ono lijepo i obično te pretvara to u pravi umjetnički doživljaj pomaže nam kao neki melem ili lijek. Prepoznavanje običnoga i njegov utjecaj na razinu estetskog događaja nije samo važno zbog haiku poezije, nego i zbog nas ovdje. Gospar Rismondo i ja se nismo poznavali, nego smo se upoznali kroz suradnju na ovom projektu Dubrovačkih knjižnica i ta suradnja natjerala je mene da se educiram i otvorim. Otvaranje prema nečem što je u našoj okolini je važna karakteristika umjetnosti i nešto čega u našem vremenu jako nedostaje. U poplavi riječ, informacija i komunikacije koja nam je na dohvat ruke zapravo jedni druge malo gledamo, slušamo i učimo. Ovdje izloženi triptisi, a i životni put Mihovila Rismonda koji se otvorio učenju i gledanju nečega što dolazi s Dalekog istoka može nam biti svima inspirativno – rekao je ovom prilikom povjesničar umjetnosti Ivan Viđen koji je ujedno napisao i katalog izložbe.
Akademik Luko Paljetak pak je poručio:
– Ako se pitamo što je to haiku, poučen svim onim što smo o tome mogli saznati iz literature, ali i iz vlastitog iskustva pisanja haiku, valja reći da je je to prije svega osjećajnost. Osjećaj zgusnut u jedan ozareni trenutak u kojem postajemo svjesni svoje veze s prirodom, s godišnjim dobima, s ljudima i riječima, s nekim posve na oko beznačajnim sitnicama svakodnevnog života, koje nam bez te osjećajnosti promiču – iznio je.
Bljeskovi koji tvore haiku stvaraju niz slika koje zatim postaju oslikana riječ, a Mihovil Rismondo obrće taj proces, komentirao je pjesnik.
– Slikovitu haiku riječ preobražava u trodijelne bljeskove haiku slike zadržavajući oštrinu nasušne jasnoće u svijesti koja poništava sebe zadivljenošću osjećajnosti, vraćanjem u stanje nevinosti i predsvjesnosti. Haiku nas uči umjetnosti življenja, a Mihovil Rismondo svojim haiku cvjetovima, kako ih on naziva, nudi nam nizove djelotvornih pouka o osvježavanju nesvjesnosti koju, kako kaže Bankei, dugujemo prisutnosti onog nerođenog u nama, koje je ukupnost svih stvarnosti: prošlosti, sadašnjosti i budućnosti i svih njihovih međuodnosa. To je haiku – dodao je.
Sam autor kazao je kako ne želi previše govoriti jer bi njegova priča o haiku mogla potrajati do zore, a možda i dulje.
– Neću vam govoriti ni koliko sam sretan i ponosan što imam izložbu u gradu koji je hrvatska i svjetska perjanica na mnogo načina. Za kraj, kazat ću jednu pjesmu koja, iako nije haiku, na vrlo kratak način govori sve ono što bih vam ja ispričao, a radi se o pjesmi vašeg kneza i pjesnika Šiška Menčetića koja glasi: ‘Višnji Bog na nebi, vladalac od zvizda, što stvori sam sebi, kad ovo nam izda?’ – zaključio je Mihovil Rismondo.
Izložba se može pogledati do 20. rujna 2021.