Kultura

Dr. sc. Katja Bakija: Dubrovačke horizonte uređujem već 25 godina. Oni su most koji spaja sve Dubrovčane

Dr. sc. Katja Bakija: Dubrovačke horizonte uređujem već 25 godina. Oni su most koji spaja sve Dubrovčane

Dubrovačka povjesničarka knji­ževnosti i književna kritičarka, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku dr. sc. Katja Bakija već je dvadeset i pet godina glavna i odgo­vorna urednica časopisa Dubrovački horizonti kojeg je nakladnik Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu. Dubrovački hori­zonti izlaze jednom godišnje i svojim programskim usmjerenjem na dubro­vačku prošlost i sadašnjost značajno obogaćuju literaturu i bibliografiju o Dubrovniku te daju poticaj za nova iščitavanja bogatog dubrovačkog duhovnog nasljeđa i tako doprinose novim i korisnim spoznajama o prošlo­sti i sadašnjosti našega Grada. Upravo je izlazak novog, 55. broja Dubrovačkih horizonata u uvjetima pandemije bio povod za razgovor s njihovom glavnom urednicom Katjom Bakija.
Dubrovački horizonti mnogima predstavljaju i nešto više od časo­pisa. Kako biste opisali taj značaj i doprinos Horizonata koji svakim brojem donosite?
Uređivanje Horizonata uvijek mi je predstavljalo izazov, ali prije svega zadovoljstvo. Veseli me mogućnost komuniciranja s različitim profilima suradnika, s iskusnim i afirmiranim stručnjacima i znanstvenicima kao i otvaranje prostora časopisa novim mladim suradnicima uvijek s ciljem stvaranja zanimljivog štiva – spome­nara dubrovačkog života koji prona­lazi put do čitatelja. Tematska, struk­turna i uređivačka koncepcija oslanja se na Grad, Horizonti su usmjereni na Dubrovnik i često naglašavamo kako su poveznica Dubrovčana u Gradu i onih rasutih po svijetu. U časopisu nastojimo iz drukčijih motrišta propi­tivati različite segmente dubrovačkog života i tako dati barem mali doprinos njegovoj bogatoj historiografiji. Voljeli bismo da prilozi objavljeni u časopisu potaknu i neka nova iščitavanja i pro­pitivanja bogate dubrovačke duhovne ostavštine, ali da budu okrenuti i Dubrovniku danas, onom Gradu kakav mi danas poznajemo.
Zanimljiva je ta spona Dubrovnika i Zagreba te svih onih koji su za Grad vezani, a u njemu ne žive. Kako izgleda ta dubrovačko-zagrebačka suradnja na Horizontima?
Dubrovački horizonti most su koji spaja Dubrovčane u Gradu i sve one kojima je Dubrovnik u srcu, a žive neg­dje drugo, predstavljaju kulturološku i duhovnu poveznicu između Dubrov­čana u Dubrovniku i onih koji ne žive u Gradu, ali ga nose u srcu i stalni je predmet njihovih stručnih, esejističkih, umjetničkih i znanstvenih promišlja­nja. Nakladnik časopisa od početka je Društvo Dubrovčana i prijatelja dubro­vačke starine u Zagrebu i jako su pono­sni što su jedino zavičajno društvo koje se može pohvaliti publikacijom tako dugog vijeka koja predstavlja nji­hovu snažnu poveznicu sa zavičajem. U tom kontekstu možemo govoriti i o recepciji časopisa. Kako u Zagrebu tako i izvan Hrvatske Horizonti su omi­ljeno štivo koje ima i svoju emotivnu vrijednost.
Je li bilo izazovno iznjedriti ovaj broj u pandemijskim uvjetima? Lijepo je vidjeti da entuzijazma i predanog rada nije nedosta­jalo te da broj obiluje kvalitetnim sadržajem.
Jest, i izazovno i poticajno, ali sva­kako nemoguće bez dobrih suradnika. Romana Milutin Lulić zaslužna je za grafički izgled časopisa. Sretna sam da smo u dva i pol desetljeća dugog bav­ljenja Horizontima uvijek brzo i lako pronalazile zajednički jezik pa smo tako suglasne i da vizualni identitet časopisa posreduju radovi dubrovač­kih akademskih slikarica – Antonije Rusković, Ivane Jovanović Trostmann, Dubravke Lošić, Ivane Dražić Selmani, Iris Lobaš Kukavičić, Katarine Alamat Kusijanović i u ovom broju Ivone Vla­šić. Svakako osjećam potrebu zahva­liti i članovima Izdavačkog vijeća koji su mi svojom podrškom, sugestijama, savjetima i prilozima objavljenim u ovom broju puno pomogli. Hvala i mojoj pomoćnici Matiji Nenadić, Nedimu Mecu kao i svim autorima koji svoje radove objavljuju na stranicama našeg časopisa. Zahvalni smo i Gradu Dubrovniku i Društvu prijatelja dubro­vačke starine na dugogodišnjoj podršci.
Novi broj i ovog puta donosi pregršt raznolikih radova. Koji su glavni naglasci ovog 55. broja?
Prvu rubriku Iz prošlosti Grada otva­ramo tekstom o dubrovačkoj politič­koj ostavštini Frana Supila, zatim sli­jedi tekst o boravku poznatog filologa i bibliofila Frana Kurelca u Dubrovniku, potom tekst o fra Urbanu Taliji te dva priloga iz povijesti medicine. Tu je i tekst o Klaustru male braće i prilog o kapelici Male Gospe konavoske u zase­oku Nosanovići u Mihanićima. U ovoj rubrici objavljeni su i tekstovi o rezul­tatima arheoloških istraživanja u sje­vernom vrtu kompleksa isusovačkog samostana sv. Ignacija te o knjigama dubrovačkih đaka kroz povijest od 16. do 19. stoljeća.
Kako nam u fokusu ne bi bila samo bogata dubrovačka povijest u rubri­kama Iz života Grada donosimo priloge o programima i djelovanju Dubrovač­kog simfonijskog orkestra i Umjetničke galerije Dubrovnik u protekloj pande­mijskoj godini, prilog o aktivnostima Lions kluba sveti Vlaho Dubrovnik, o obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige u Dubrovačkim knjižnicama te tek­stove o predstavljanju prvog dijela stripa Dundo Maroje u Domu Marina Držića te prilog o popularizaciji hrvat­skog jezika i kulture kroz Erasmus + programe na Sveučilištu u Dubrovniku.
U rubrici Osvrti objavljeni su tekstovi o premijeri drame T. Williamsa Tram­vaj zvan žudnja u KMD te osvrti na izložbe o zbirci Pambianchi-Kramarić, Lazareti – dubrovačka utvrda zdrav­lja koja tematizira Covid-19 i kugu te osvrti na izložbe Katarine Alamat Kusi­janović u UGD i Rudolfa Patera u Palači Sponza. Donosimo i prikaze novih pje­sničkih zbirki Luka Paljetka i Josipa Škerlja. U rubrici Grad u srcu objavljeni su poetski prinosi Mariele Marković i Pava Miloglava. Dubrovački horizonti u svakom svom broju objavljuju i kro­nike rada Društva prijatelja dubro­vačke starine u Dubrovniku i Društva Dubrovčana u Zagrebu, a u rubrici In memoriam opraštamo se od naših dra­gih sugrađana koji su nas zadužili svo­jim djelovanjem.
Mislite li da će sljedeći brojevi možda više biti obilježeni temama koje će se osvrtati i na trenutno sta­nje s pandemijom za koje ne znamo koliko ćemo se još u njemu nala­ziti? Hoće li Horizonti tematizirati neku drugu problematiku koja se nametne kao ključna?
Dubrovački horizonti će uvijek biti okrenuti Dubrovniku i različitim segmentima njegova života. Grad sa svim svojim mijenama bio je i ostao u središtu pozornosti brojnih autora koji su tijekom svih ovih godina svoje prinose objavljivali na njegovim stranicama. U tom kontekstu će i teme kojima ćemo se baviti u buduć­nosti nastaviti pratiti život Grada i sve ono što ga obilježava. Trudit ćemo se i dalje, i nesklonim vremenima uspr­kos, budućim izdanjima Dubrovačkih horizonata doprinositi reinterpretaciji bogate kulturne baštine Dubrovnika i osvješćivanju njene vrijednosti te kroz Dubrovačke horizonte ostavljati trag i o sadašnjem dubrovačkom trenutku. • LR

Dr. sc. Katja Bakija: Dubrovačke horizonte uređujem već 25 godina. Oni su most koji spaja sve Dubrovčane

PREGRŠT VRIJEDNIH RADOVA Svi autori 55. broja Dubrovačkih horizonata
U novom 55. broju Dubrovačkih horizonata pišu: Barbara Đurasović, Irvin Lukežić, Vedran Benić, Ankica Džono Boban, Ana Bakija-Konsuo, Stipe Nosić, Jelena Obrado­vić Mojaš, Nela Kovačević Bokarica, Lucija Kukica Ćosić, Renata Roman Dobroslavić, Dolores Masle Aleksić, Mag­dalena Prkut, Pavo Jančić, Katarina Palinić, Marija Konsuo, Petra Jelača, Anita Ruso, Zrinka Lucianović, Petra Golušić, Davor Mojaš Katja Bakija, Džemila Bukovica, Mariela Mar­ković, Pavo Miloglav, Lukša Hanza, Luko Hilje, Hrvoje Per­nar, Stjepan Ćosić, Sanja Dražić, Irja Jerković i Boris Njavro.
Grafičko oblikovanje i ovog izdanja časopisa potpi­suje grafička urednica Romana Milutin Lulić, a grafičku pripremu Nedim Meco. Pomoćnica glavne i odgovorne urednice je Matija Nenadić, a autorica naslovnice i slika korištenih za najavu rubrika iz ciklusa ‘Horizonti’ je aka­demska slikarica Ivona Vlašić.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 31. ožujka 2021.

Pročitajte još

POZNATA HRVATSKA KNJIŽEVNICA U GRADU Književna večer s Julijanom Matanović

Dulist

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA U teatru dvije predstave

Dulist

PISANA KULTURNA BAŠTINA NA PAPIRU Izložba i predavanja na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku

Dulist