Dubrovačka povjesničarka književnosti i književna kritičarka, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku dr. sc. Katja Bakija već je dvadeset i pet godina glavna i odgovorna urednica časopisa Dubrovački horizonti kojeg je nakladnik Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu. Dubrovački horizonti izlaze jednom godišnje i svojim programskim usmjerenjem na dubrovačku prošlost i sadašnjost značajno obogaćuju literaturu i bibliografiju o Dubrovniku te daju poticaj za nova iščitavanja bogatog dubrovačkog duhovnog nasljeđa i tako doprinose novim i korisnim spoznajama o prošlosti i sadašnjosti našega Grada. Upravo je izlazak novog, 55. broja Dubrovačkih horizonata u uvjetima pandemije bio povod za razgovor s njihovom glavnom urednicom Katjom Bakija.
Dubrovački horizonti mnogima predstavljaju i nešto više od časopisa. Kako biste opisali taj značaj i doprinos Horizonata koji svakim brojem donosite?
Uređivanje Horizonata uvijek mi je predstavljalo izazov, ali prije svega zadovoljstvo. Veseli me mogućnost komuniciranja s različitim profilima suradnika, s iskusnim i afirmiranim stručnjacima i znanstvenicima kao i otvaranje prostora časopisa novim mladim suradnicima uvijek s ciljem stvaranja zanimljivog štiva – spomenara dubrovačkog života koji pronalazi put do čitatelja. Tematska, strukturna i uređivačka koncepcija oslanja se na Grad, Horizonti su usmjereni na Dubrovnik i često naglašavamo kako su poveznica Dubrovčana u Gradu i onih rasutih po svijetu. U časopisu nastojimo iz drukčijih motrišta propitivati različite segmente dubrovačkog života i tako dati barem mali doprinos njegovoj bogatoj historiografiji. Voljeli bismo da prilozi objavljeni u časopisu potaknu i neka nova iščitavanja i propitivanja bogate dubrovačke duhovne ostavštine, ali da budu okrenuti i Dubrovniku danas, onom Gradu kakav mi danas poznajemo.
Zanimljiva je ta spona Dubrovnika i Zagreba te svih onih koji su za Grad vezani, a u njemu ne žive. Kako izgleda ta dubrovačko-zagrebačka suradnja na Horizontima?
Dubrovački horizonti most su koji spaja Dubrovčane u Gradu i sve one kojima je Dubrovnik u srcu, a žive negdje drugo, predstavljaju kulturološku i duhovnu poveznicu između Dubrovčana u Dubrovniku i onih koji ne žive u Gradu, ali ga nose u srcu i stalni je predmet njihovih stručnih, esejističkih, umjetničkih i znanstvenih promišljanja. Nakladnik časopisa od početka je Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu i jako su ponosni što su jedino zavičajno društvo koje se može pohvaliti publikacijom tako dugog vijeka koja predstavlja njihovu snažnu poveznicu sa zavičajem. U tom kontekstu možemo govoriti i o recepciji časopisa. Kako u Zagrebu tako i izvan Hrvatske Horizonti su omiljeno štivo koje ima i svoju emotivnu vrijednost.
Je li bilo izazovno iznjedriti ovaj broj u pandemijskim uvjetima? Lijepo je vidjeti da entuzijazma i predanog rada nije nedostajalo te da broj obiluje kvalitetnim sadržajem.
Jest, i izazovno i poticajno, ali svakako nemoguće bez dobrih suradnika. Romana Milutin Lulić zaslužna je za grafički izgled časopisa. Sretna sam da smo u dva i pol desetljeća dugog bavljenja Horizontima uvijek brzo i lako pronalazile zajednički jezik pa smo tako suglasne i da vizualni identitet časopisa posreduju radovi dubrovačkih akademskih slikarica – Antonije Rusković, Ivane Jovanović Trostmann, Dubravke Lošić, Ivane Dražić Selmani, Iris Lobaš Kukavičić, Katarine Alamat Kusijanović i u ovom broju Ivone Vlašić. Svakako osjećam potrebu zahvaliti i članovima Izdavačkog vijeća koji su mi svojom podrškom, sugestijama, savjetima i prilozima objavljenim u ovom broju puno pomogli. Hvala i mojoj pomoćnici Matiji Nenadić, Nedimu Mecu kao i svim autorima koji svoje radove objavljuju na stranicama našeg časopisa. Zahvalni smo i Gradu Dubrovniku i Društvu prijatelja dubrovačke starine na dugogodišnjoj podršci.
Novi broj i ovog puta donosi pregršt raznolikih radova. Koji su glavni naglasci ovog 55. broja?
Prvu rubriku Iz prošlosti Grada otvaramo tekstom o dubrovačkoj političkoj ostavštini Frana Supila, zatim slijedi tekst o boravku poznatog filologa i bibliofila Frana Kurelca u Dubrovniku, potom tekst o fra Urbanu Taliji te dva priloga iz povijesti medicine. Tu je i tekst o Klaustru male braće i prilog o kapelici Male Gospe konavoske u zaseoku Nosanovići u Mihanićima. U ovoj rubrici objavljeni su i tekstovi o rezultatima arheoloških istraživanja u sjevernom vrtu kompleksa isusovačkog samostana sv. Ignacija te o knjigama dubrovačkih đaka kroz povijest od 16. do 19. stoljeća.
Kako nam u fokusu ne bi bila samo bogata dubrovačka povijest u rubrikama Iz života Grada donosimo priloge o programima i djelovanju Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Umjetničke galerije Dubrovnik u protekloj pandemijskoj godini, prilog o aktivnostima Lions kluba sveti Vlaho Dubrovnik, o obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige u Dubrovačkim knjižnicama te tekstove o predstavljanju prvog dijela stripa Dundo Maroje u Domu Marina Držića te prilog o popularizaciji hrvatskog jezika i kulture kroz Erasmus + programe na Sveučilištu u Dubrovniku.
U rubrici Osvrti objavljeni su tekstovi o premijeri drame T. Williamsa Tramvaj zvan žudnja u KMD te osvrti na izložbe o zbirci Pambianchi-Kramarić, Lazareti – dubrovačka utvrda zdravlja koja tematizira Covid-19 i kugu te osvrti na izložbe Katarine Alamat Kusijanović u UGD i Rudolfa Patera u Palači Sponza. Donosimo i prikaze novih pjesničkih zbirki Luka Paljetka i Josipa Škerlja. U rubrici Grad u srcu objavljeni su poetski prinosi Mariele Marković i Pava Miloglava. Dubrovački horizonti u svakom svom broju objavljuju i kronike rada Društva prijatelja dubrovačke starine u Dubrovniku i Društva Dubrovčana u Zagrebu, a u rubrici In memoriam opraštamo se od naših dragih sugrađana koji su nas zadužili svojim djelovanjem.
Mislite li da će sljedeći brojevi možda više biti obilježeni temama koje će se osvrtati i na trenutno stanje s pandemijom za koje ne znamo koliko ćemo se još u njemu nalaziti? Hoće li Horizonti tematizirati neku drugu problematiku koja se nametne kao ključna?
Dubrovački horizonti će uvijek biti okrenuti Dubrovniku i različitim segmentima njegova života. Grad sa svim svojim mijenama bio je i ostao u središtu pozornosti brojnih autora koji su tijekom svih ovih godina svoje prinose objavljivali na njegovim stranicama. U tom kontekstu će i teme kojima ćemo se baviti u budućnosti nastaviti pratiti život Grada i sve ono što ga obilježava. Trudit ćemo se i dalje, i nesklonim vremenima usprkos, budućim izdanjima Dubrovačkih horizonata doprinositi reinterpretaciji bogate kulturne baštine Dubrovnika i osvješćivanju njene vrijednosti te kroz Dubrovačke horizonte ostavljati trag i o sadašnjem dubrovačkom trenutku. • LR
PREGRŠT VRIJEDNIH RADOVA Svi autori 55. broja Dubrovačkih horizonata
U novom 55. broju Dubrovačkih horizonata pišu: Barbara Đurasović, Irvin Lukežić, Vedran Benić, Ankica Džono Boban, Ana Bakija-Konsuo, Stipe Nosić, Jelena Obradović Mojaš, Nela Kovačević Bokarica, Lucija Kukica Ćosić, Renata Roman Dobroslavić, Dolores Masle Aleksić, Magdalena Prkut, Pavo Jančić, Katarina Palinić, Marija Konsuo, Petra Jelača, Anita Ruso, Zrinka Lucianović, Petra Golušić, Davor Mojaš Katja Bakija, Džemila Bukovica, Mariela Marković, Pavo Miloglav, Lukša Hanza, Luko Hilje, Hrvoje Pernar, Stjepan Ćosić, Sanja Dražić, Irja Jerković i Boris Njavro.
Grafičko oblikovanje i ovog izdanja časopisa potpisuje grafička urednica Romana Milutin Lulić, a grafičku pripremu Nedim Meco. Pomoćnica glavne i odgovorne urednice je Matija Nenadić, a autorica naslovnice i slika korištenih za najavu rubrika iz ciklusa ‘Horizonti’ je akademska slikarica Ivona Vlašić.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 31. ožujka 2021.