Kultura

Dr. sc. Katja Bakija: Dubrovačke horizonte uređujem već 25 godina. Oni su most koji spaja sve Dubrovčane

Dubrovačka povjesničarka knji­ževnosti i književna kritičarka, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku dr. sc. Katja Bakija već je dvadeset i pet godina glavna i odgo­vorna urednica časopisa Dubrovački horizonti kojeg je nakladnik Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu. Dubrovački hori­zonti izlaze jednom godišnje i svojim programskim usmjerenjem na dubro­vačku prošlost i sadašnjost značajno obogaćuju literaturu i bibliografiju o Dubrovniku te daju poticaj za nova iščitavanja bogatog dubrovačkog duhovnog nasljeđa i tako doprinose novim i korisnim spoznajama o prošlo­sti i sadašnjosti našega Grada. Upravo je izlazak novog, 55. broja Dubrovačkih horizonata u uvjetima pandemije bio povod za razgovor s njihovom glavnom urednicom Katjom Bakija.
Dubrovački horizonti mnogima predstavljaju i nešto više od časo­pisa. Kako biste opisali taj značaj i doprinos Horizonata koji svakim brojem donosite?
Uređivanje Horizonata uvijek mi je predstavljalo izazov, ali prije svega zadovoljstvo. Veseli me mogućnost komuniciranja s različitim profilima suradnika, s iskusnim i afirmiranim stručnjacima i znanstvenicima kao i otvaranje prostora časopisa novim mladim suradnicima uvijek s ciljem stvaranja zanimljivog štiva – spome­nara dubrovačkog života koji prona­lazi put do čitatelja. Tematska, struk­turna i uređivačka koncepcija oslanja se na Grad, Horizonti su usmjereni na Dubrovnik i često naglašavamo kako su poveznica Dubrovčana u Gradu i onih rasutih po svijetu. U časopisu nastojimo iz drukčijih motrišta propi­tivati različite segmente dubrovačkog života i tako dati barem mali doprinos njegovoj bogatoj historiografiji. Voljeli bismo da prilozi objavljeni u časopisu potaknu i neka nova iščitavanja i pro­pitivanja bogate dubrovačke duhovne ostavštine, ali da budu okrenuti i Dubrovniku danas, onom Gradu kakav mi danas poznajemo.
Zanimljiva je ta spona Dubrovnika i Zagreba te svih onih koji su za Grad vezani, a u njemu ne žive. Kako izgleda ta dubrovačko-zagrebačka suradnja na Horizontima?
Dubrovački horizonti most su koji spaja Dubrovčane u Gradu i sve one kojima je Dubrovnik u srcu, a žive neg­dje drugo, predstavljaju kulturološku i duhovnu poveznicu između Dubrov­čana u Dubrovniku i onih koji ne žive u Gradu, ali ga nose u srcu i stalni je predmet njihovih stručnih, esejističkih, umjetničkih i znanstvenih promišlja­nja. Nakladnik časopisa od početka je Društvo Dubrovčana i prijatelja dubro­vačke starine u Zagrebu i jako su pono­sni što su jedino zavičajno društvo koje se može pohvaliti publikacijom tako dugog vijeka koja predstavlja nji­hovu snažnu poveznicu sa zavičajem. U tom kontekstu možemo govoriti i o recepciji časopisa. Kako u Zagrebu tako i izvan Hrvatske Horizonti su omi­ljeno štivo koje ima i svoju emotivnu vrijednost.
Je li bilo izazovno iznjedriti ovaj broj u pandemijskim uvjetima? Lijepo je vidjeti da entuzijazma i predanog rada nije nedosta­jalo te da broj obiluje kvalitetnim sadržajem.
Jest, i izazovno i poticajno, ali sva­kako nemoguće bez dobrih suradnika. Romana Milutin Lulić zaslužna je za grafički izgled časopisa. Sretna sam da smo u dva i pol desetljeća dugog bav­ljenja Horizontima uvijek brzo i lako pronalazile zajednički jezik pa smo tako suglasne i da vizualni identitet časopisa posreduju radovi dubrovač­kih akademskih slikarica – Antonije Rusković, Ivane Jovanović Trostmann, Dubravke Lošić, Ivane Dražić Selmani, Iris Lobaš Kukavičić, Katarine Alamat Kusijanović i u ovom broju Ivone Vla­šić. Svakako osjećam potrebu zahva­liti i članovima Izdavačkog vijeća koji su mi svojom podrškom, sugestijama, savjetima i prilozima objavljenim u ovom broju puno pomogli. Hvala i mojoj pomoćnici Matiji Nenadić, Nedimu Mecu kao i svim autorima koji svoje radove objavljuju na stranicama našeg časopisa. Zahvalni smo i Gradu Dubrovniku i Društvu prijatelja dubro­vačke starine na dugogodišnjoj podršci.
Novi broj i ovog puta donosi pregršt raznolikih radova. Koji su glavni naglasci ovog 55. broja?
Prvu rubriku Iz prošlosti Grada otva­ramo tekstom o dubrovačkoj politič­koj ostavštini Frana Supila, zatim sli­jedi tekst o boravku poznatog filologa i bibliofila Frana Kurelca u Dubrovniku, potom tekst o fra Urbanu Taliji te dva priloga iz povijesti medicine. Tu je i tekst o Klaustru male braće i prilog o kapelici Male Gospe konavoske u zase­oku Nosanovići u Mihanićima. U ovoj rubrici objavljeni su i tekstovi o rezul­tatima arheoloških istraživanja u sje­vernom vrtu kompleksa isusovačkog samostana sv. Ignacija te o knjigama dubrovačkih đaka kroz povijest od 16. do 19. stoljeća.
Kako nam u fokusu ne bi bila samo bogata dubrovačka povijest u rubri­kama Iz života Grada donosimo priloge o programima i djelovanju Dubrovač­kog simfonijskog orkestra i Umjetničke galerije Dubrovnik u protekloj pande­mijskoj godini, prilog o aktivnostima Lions kluba sveti Vlaho Dubrovnik, o obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige u Dubrovačkim knjižnicama te tek­stove o predstavljanju prvog dijela stripa Dundo Maroje u Domu Marina Držića te prilog o popularizaciji hrvat­skog jezika i kulture kroz Erasmus + programe na Sveučilištu u Dubrovniku.
U rubrici Osvrti objavljeni su tekstovi o premijeri drame T. Williamsa Tram­vaj zvan žudnja u KMD te osvrti na izložbe o zbirci Pambianchi-Kramarić, Lazareti – dubrovačka utvrda zdrav­lja koja tematizira Covid-19 i kugu te osvrti na izložbe Katarine Alamat Kusi­janović u UGD i Rudolfa Patera u Palači Sponza. Donosimo i prikaze novih pje­sničkih zbirki Luka Paljetka i Josipa Škerlja. U rubrici Grad u srcu objavljeni su poetski prinosi Mariele Marković i Pava Miloglava. Dubrovački horizonti u svakom svom broju objavljuju i kro­nike rada Društva prijatelja dubro­vačke starine u Dubrovniku i Društva Dubrovčana u Zagrebu, a u rubrici In memoriam opraštamo se od naših dra­gih sugrađana koji su nas zadužili svo­jim djelovanjem.
Mislite li da će sljedeći brojevi možda više biti obilježeni temama koje će se osvrtati i na trenutno sta­nje s pandemijom za koje ne znamo koliko ćemo se još u njemu nala­ziti? Hoće li Horizonti tematizirati neku drugu problematiku koja se nametne kao ključna?
Dubrovački horizonti će uvijek biti okrenuti Dubrovniku i različitim segmentima njegova života. Grad sa svim svojim mijenama bio je i ostao u središtu pozornosti brojnih autora koji su tijekom svih ovih godina svoje prinose objavljivali na njegovim stranicama. U tom kontekstu će i teme kojima ćemo se baviti u buduć­nosti nastaviti pratiti život Grada i sve ono što ga obilježava. Trudit ćemo se i dalje, i nesklonim vremenima uspr­kos, budućim izdanjima Dubrovačkih horizonata doprinositi reinterpretaciji bogate kulturne baštine Dubrovnika i osvješćivanju njene vrijednosti te kroz Dubrovačke horizonte ostavljati trag i o sadašnjem dubrovačkom trenutku. • LR

PREGRŠT VRIJEDNIH RADOVA Svi autori 55. broja Dubrovačkih horizonata
U novom 55. broju Dubrovačkih horizonata pišu: Barbara Đurasović, Irvin Lukežić, Vedran Benić, Ankica Džono Boban, Ana Bakija-Konsuo, Stipe Nosić, Jelena Obrado­vić Mojaš, Nela Kovačević Bokarica, Lucija Kukica Ćosić, Renata Roman Dobroslavić, Dolores Masle Aleksić, Mag­dalena Prkut, Pavo Jančić, Katarina Palinić, Marija Konsuo, Petra Jelača, Anita Ruso, Zrinka Lucianović, Petra Golušić, Davor Mojaš Katja Bakija, Džemila Bukovica, Mariela Mar­ković, Pavo Miloglav, Lukša Hanza, Luko Hilje, Hrvoje Per­nar, Stjepan Ćosić, Sanja Dražić, Irja Jerković i Boris Njavro.
Grafičko oblikovanje i ovog izdanja časopisa potpi­suje grafička urednica Romana Milutin Lulić, a grafičku pripremu Nedim Meco. Pomoćnica glavne i odgovorne urednice je Matija Nenadić, a autorica naslovnice i slika korištenih za najavu rubrika iz ciklusa ‘Horizonti’ je aka­demska slikarica Ivona Vlašić.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 31. ožujka 2021.

Pročitajte još

OTVORENA IZLOŽBA ‘NAPOLEONOVA CESTA U DALMACIJI’ S tih 500 kilometara tada makadamskog puta se i danas koristimo

Dulist

Luki Šeriću i Iris Mihajlović uručena nagrada ‘Plautilla’

Dulist

SJAJNA VIJEST Prvi put nakon 1998. Dubrovnik dobiva srednju baletnu školu!

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija