Aktualno

Dr. Ljiljana Betica Radić za DuList: ‘Aktualna situacija je ozbiljna, prijeti nam treći val’

Mada je hladniji dio godine iza nas, brojke zaraženih koronavirusom koje u posljednje vrijeme bilježi Dubrovačko-neretvanska županija nisu nimalo ohrabrujuće. Zahvaljujući cjelokupnoj situaciji, unatoč restriktivnim epide­miološkim mjerama, i dalje se vodimo kao ‘crvena zona’. Zaključno s utorkom od COVID-19 na našem području boluje 658 osoba od čega njih 271 iz Dubrov­nika, 158 je Konavljana, 146 ih je iz Župe
dubrovačke, trinaestoro je Primoraca dok je u Stonu evidentirano sedam slučajeva zaraze. Također, zabrinjava podatak kako je u samoizolaciji 1112 sugrađana, a od ukupno 60 pacijenata pozitivnih na koronavirus koji se liječe u OB Dubrovnik, šest ih zahtijeva inten­zivnu skrb i svi su na invazivnoj venti­laciji, odnosno respiratoru. Tko je odgo­voran za lošu epidemiološku sliku i je li konačno vrijeme da počnemo voditi ‘suživot’ s COVID-19, za DuList ispričala je doc. dr. sc. Ljiljanom Betica Radić, prim. spec. infektologije pri dubrovač­koj bolnici.
Prema Vašem mišljenju tko je glav­nim krivcem za epidemiološku situ­aciju kojoj svjedočimo proteklih dana u našoj Županiji? U čemu smo pogriješili?
Jednostavno, glavni krivac je naravno virus. Čim se registriralo značajno pove­ćanje zaraženih, temeljna je bila pro­vjera je li nam u županiju ušla varijanta visokozaraznih koronavirusa koji se puno lakše prenose. Potvrđeno je kako je i kod nas u određenom postotku regi­strirana britanska varijanta koja se širi brže oko 35 do 50 posto i podiže repro­dukcijski broj epidemije za 0,4. Zbog činjenice da se bolest puno lakše širi, za suzbijanje iste moramo primjenjivati oštrije protuepidemijske mjere, koje se tada nisu primjenjivale zbog popušta­nja mjera, već se to naknadno učinilo. Naravno da je od početka pandemije jednako važno pridržavanje protuepide­mijskih mjera – distanca, nošenje maski, higijena ruku, uz ograničenje takozva­nih ‘superširiteljskih događanja’, jed­nostavno rečeno odgovorno ponašanje.
Je li broj zaraženih i umrlih koji se iznosi u javnosti realan ili je znatno više ljudi oboljelo? Također, brine i podatak koliko je osoba u samoizolaciji.
Zbog poznate činjenice kako se bolest nerijetko širi asimptomatski, a mnogi blago oboljeli se ne jave zdravstve­noj službi, nije moguće obuhvatili sve zaražene. Broj zaraženih je uvijek višestruko veći. Stabilniji je parametar broj hospitaliziranih i broj osoba u jedini­cama intenzivnog liječenja. Za praće­nje oboljelih i međusobno uspoređiva­nje različitih zemalja ili regija europski centar za kontrolu bolesti uveo je pra­ćenje 14-dnevne incidencije pozitivnih na 100 tisuća stanovnika, 14-dnevne incidencije umrlih na milijun stanov­nika, ali također i postotak pozitivnih od ukupnog broja testiranih. ­
S na to obzirom da je bolest COVID-19 koja je uzrokovana virusom SARS-CoV 2 jasno definirana kliničkim, radiološ­kim, laboratorijskim i epidemiološkim kriterijima slučaj se definira kao moguć, vjerojatan ili potvrđen. Težem obliku bolesti i smrtnom ishodu podložni su stariji i osobe s komorbiditetima koje i inače češće umiru. Ali, u vrijeme pan­demije, značajne su razlike u smrtno­sti u odnosu na uobičajeno vrijeme bez pandemije.
Naravno da zabrinjava povećani broj osoba u samoizolaciji jer su to potenci­jalno novo zaraženi.
Trebat će nam podosta vremena da se opet nađemo u zelenoj zoni, prema dosadašnjem iskustvu koje mjere predlažete? Kako uopće postići dobru epidemiološku sliku?
Zelena zona je definirana s manje od 25 zaraženih na 100 tisuća stanovnika i manje od četiri posto pozitivnih od ukupnog broja testiranih. Ako gledamo aktualnu situaciju u Europi početkom ožujka 2021., prosjek 14-dnevne inci­dencije je 312 zaraženih na 100 tisuća stanovnika te 69 umrlih na milijun sta­novnika, većina je zemalja u crvenoj zoni kao i Hrvatska, sa 150 do 500 zara­ženih na 100 tisuća stanovnika, neke su u tamno crvenoj zoni s incidenci­jom preko 500 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, kao što su Češka, Estonija, Slovačka i Slovenija, a rijetke u zelenoj kao što su Island i Finska.
Uz odgovorno ponašanje temeljne mjere su masovno cijepljenje, testira­nje i praćenje kontakata. Detektiranjem i praćenjem novih žarišta na vrijeme možemo zaustavili širenje.
Optimizam ne ulijeva ni procje­pljivanje koje se ne odvija po pret­hodno utvrđenom planu. Jasno je da su dijelom zakazali proizvođači, no mislite li da smo kao država više mogli napraviti?
Cjepivo je zbog smanjene i usporene opskrbe postalo geostrateško pitanje. Mi smo dio Europske unije i dijelimo sudbinu zajedno s ostalim državama članicama, uz rijetke iznimke kao što je Mađarska. Europska komisija je zbog nedostatka cjepiva izložena broj­nim kritikama. Ohrabruje činjenica što će Europska agencija za lijekove EMA početkom travnja donijeti odluku u svezi registracije ruskog cjepiva. Hrvat­ska je spremna za kupnju dodatnih doza tog cjepiva kada ga odobri EMA što bi značajno poboljšalo opskrbu. Vjerujem da je aktualna nestašica privremeno stanje i da ćemo kao članica Europske unije imati dovoljno cjepiva u nared­nom razdoblju.
Kako komentirate skromne postotke cijepljenih u redovima zdravstvenih djelatnika i zapo­slenih u zdravstveno-socijalnim ustanovama?
Pitanje cjepiva i cijepljenja je vrlo slo­ženo, pogotovo kada je riječ o novim tehnologijama koje su korištene za proizvodnju aktualnih revolucionarnih cjepiva protiv korone. Zato su glavne odrednice hrvatske nacionalne kam­panje informiranje i edukacija, pružiti građanima što više informacija o cje­pivu, svojstvima, učincima, kontra­indikacijama za cijepljenje, mogućim neželjenim reakcijama nakon cijeplje­nja te organizaciji i provedbi programa cijepljenja za one koji se odluče cijepiti.
Cjepivo protiv korone je dobrovoljno i besplatno.
Što se tiče zdravstvenih djelatnika, kao prvo, jedan određeni dio zdrav­stvenih djelatnika je zbog prirode posla i veće izloženosti prebolio bolest. Tako­đer, ne smijemo zanemariti činjenicu kako su zdravstveni djelatnici samo ljudi kao i svi ostali, sa svojim pita­njima i strahovima u želji da imamo sto postotnu korist od cjepiva bez rizika. Naravno da isto nije moguće i vrlo rijetke neželjene reakcije se mogu dogoditi kod primjene cjepiva na veli­kom broju ljudi.
Brojne nedoumice javile su se u svezi novih sojeva. Jesu li cjepiva koja su trenutno na tržištu učinkovita pro­tiv njih?
Nove varijante imaju prednost u bržem širenju, a neke dijelom izbjegavaju dje­lovanje protutijela koja su proizvedena preboljenjem bolesti ili cijepljenjem. Sadašnja cjepiva su na sreću još uvi­jek učinkovita na aktualne varijante, britansku, južnoafričku, brazilsku i dr. Mutacije su evolucijsko i adapta­cijsko svojstvo virusa i kontinuirano se javljaju. Zato je važno što prije i što masovnije procijepiti stanovništvo kako bi prekinuli epidemijsko širenje virusa i time mogućnost nastanka novijih i moguće opasnijih varijanti na koje neće biti učinkovita aktualna cjepiva. Ipak zbog sofisticirane tehnologije proizvod­nje novih cjepiva, farmaceutske tvrtke izjavljuju da će biti u mogućnosti brzo proizvesti nove varijante učinkovitih cjepiva ako to bude trebalo.
Mislite li da bi konačno trebali početi razmišljati kako voditi suži­vot s koronavirusom, a ne čekati kad će pandemija završiti? Također, prema Vašoj procjeni koliko bi ona mogla potrajati?
Pandemija koronavirusa se proširila u Hrvatsku od veljače 2020., to je dugo razdoblje. Početkom 2020. Hrvatska je bila među zemljama s najstrožim restrikcijama i mjerama. To nam je osiguralo da se do sredine srpnja 2020. evidentirao manji broj zaraženih i umr­lih nego u drugim zemljama. Od tada su se u pravilu izmjenjivala razdoblja popuštanja mjera te se u narednom dijelu 2020. godine stanje promijenilo i Hrvatska bilježi brojeve oboljelih i umr­lih slične većini drugih zemalja.
Aktualna situacija je ozbiljna, prijeti nam treći val, brojne zemlje u Europi bilježe značajno povećanje oboljelih, a to su posebice Češka, Slovačka, Mađar­ska, prethodno Portugal te zemlje našeg okruženja Srbija i BIH. Postoje svi pre­duvjeti za pojavu trećeg vala – veliki je broj inficiranih, pojavljuju se mutirane ‘superšireće varijante’ te je činjenica da još uvijek nismo stekli kolektivni imu­nitet bilo preboljenjem ili cijepljenjem. Poznata je i epidemiološka činjenica da će se zaraza sporije širiti kada je znatan postotak stanovništva prokužen.
Sada je već izvjesno da će pandemija koronavirusa trajati dulje, i nakon 2021. Temeljem poznatih pandemija gripe u prošlosti optimistično sam mislila da će to biti razdoblje do ukupno dvije godine. Zbog dugog trajanja pandemije, pandemiju moramo pomiriti s našim svakodnevnim životom ili bolje rečeno naš život razumom i srcem moramo pomiriti s pandemijom, jer nemamo druge opcije. A da bi mislili na druge trebamo misliti na sebe jer naša zajed­nička budućnost ovisi o svakom poje­dincu. Konačno, i ‘ovo će proći’.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 10. ožujka 2021.

Pročitajte još

Na Pelješkom mostu se postavljaju vjetrobrani i asfalt

Dulist

Web stranica poziva ljude na upisivanje ‘hrvatskih izdajnika’, među njima i Šuica, Franković…

Dulist

Dubrovačke ljekarne pozivaju na cijepljenje protiv gripe

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija