Aktualno

Dr. Ljiljana Betica Radić za DuList: ‘Aktualna situacija je ozbiljna, prijeti nam treći val’

Mada je hladniji dio godine iza nas, brojke zaraženih koronavirusom koje u posljednje vrijeme bilježi Dubrovačko-neretvanska županija nisu nimalo ohrabrujuće. Zahvaljujući cjelokupnoj situaciji, unatoč restriktivnim epide­miološkim mjerama, i dalje se vodimo kao ‘crvena zona’. Zaključno s utorkom od COVID-19 na našem području boluje 658 osoba od čega njih 271 iz Dubrov­nika, 158 je Konavljana, 146 ih je iz Župe
dubrovačke, trinaestoro je Primoraca dok je u Stonu evidentirano sedam slučajeva zaraze. Također, zabrinjava podatak kako je u samoizolaciji 1112 sugrađana, a od ukupno 60 pacijenata pozitivnih na koronavirus koji se liječe u OB Dubrovnik, šest ih zahtijeva inten­zivnu skrb i svi su na invazivnoj venti­laciji, odnosno respiratoru. Tko je odgo­voran za lošu epidemiološku sliku i je li konačno vrijeme da počnemo voditi ‘suživot’ s COVID-19, za DuList ispričala je doc. dr. sc. Ljiljanom Betica Radić, prim. spec. infektologije pri dubrovač­koj bolnici.
Prema Vašem mišljenju tko je glav­nim krivcem za epidemiološku situ­aciju kojoj svjedočimo proteklih dana u našoj Županiji? U čemu smo pogriješili?
Jednostavno, glavni krivac je naravno virus. Čim se registriralo značajno pove­ćanje zaraženih, temeljna je bila pro­vjera je li nam u županiju ušla varijanta visokozaraznih koronavirusa koji se puno lakše prenose. Potvrđeno je kako je i kod nas u određenom postotku regi­strirana britanska varijanta koja se širi brže oko 35 do 50 posto i podiže repro­dukcijski broj epidemije za 0,4. Zbog činjenice da se bolest puno lakše širi, za suzbijanje iste moramo primjenjivati oštrije protuepidemijske mjere, koje se tada nisu primjenjivale zbog popušta­nja mjera, već se to naknadno učinilo. Naravno da je od početka pandemije jednako važno pridržavanje protuepide­mijskih mjera – distanca, nošenje maski, higijena ruku, uz ograničenje takozva­nih ‘superširiteljskih događanja’, jed­nostavno rečeno odgovorno ponašanje.
Je li broj zaraženih i umrlih koji se iznosi u javnosti realan ili je znatno više ljudi oboljelo? Također, brine i podatak koliko je osoba u samoizolaciji.
Zbog poznate činjenice kako se bolest nerijetko širi asimptomatski, a mnogi blago oboljeli se ne jave zdravstve­noj službi, nije moguće obuhvatili sve zaražene. Broj zaraženih je uvijek višestruko veći. Stabilniji je parametar broj hospitaliziranih i broj osoba u jedini­cama intenzivnog liječenja. Za praće­nje oboljelih i međusobno uspoređiva­nje različitih zemalja ili regija europski centar za kontrolu bolesti uveo je pra­ćenje 14-dnevne incidencije pozitivnih na 100 tisuća stanovnika, 14-dnevne incidencije umrlih na milijun stanov­nika, ali također i postotak pozitivnih od ukupnog broja testiranih. ­
S na to obzirom da je bolest COVID-19 koja je uzrokovana virusom SARS-CoV 2 jasno definirana kliničkim, radiološ­kim, laboratorijskim i epidemiološkim kriterijima slučaj se definira kao moguć, vjerojatan ili potvrđen. Težem obliku bolesti i smrtnom ishodu podložni su stariji i osobe s komorbiditetima koje i inače češće umiru. Ali, u vrijeme pan­demije, značajne su razlike u smrtno­sti u odnosu na uobičajeno vrijeme bez pandemije.
Naravno da zabrinjava povećani broj osoba u samoizolaciji jer su to potenci­jalno novo zaraženi.
Trebat će nam podosta vremena da se opet nađemo u zelenoj zoni, prema dosadašnjem iskustvu koje mjere predlažete? Kako uopće postići dobru epidemiološku sliku?
Zelena zona je definirana s manje od 25 zaraženih na 100 tisuća stanovnika i manje od četiri posto pozitivnih od ukupnog broja testiranih. Ako gledamo aktualnu situaciju u Europi početkom ožujka 2021., prosjek 14-dnevne inci­dencije je 312 zaraženih na 100 tisuća stanovnika te 69 umrlih na milijun sta­novnika, većina je zemalja u crvenoj zoni kao i Hrvatska, sa 150 do 500 zara­ženih na 100 tisuća stanovnika, neke su u tamno crvenoj zoni s incidenci­jom preko 500 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, kao što su Češka, Estonija, Slovačka i Slovenija, a rijetke u zelenoj kao što su Island i Finska.
Uz odgovorno ponašanje temeljne mjere su masovno cijepljenje, testira­nje i praćenje kontakata. Detektiranjem i praćenjem novih žarišta na vrijeme možemo zaustavili širenje.
Optimizam ne ulijeva ni procje­pljivanje koje se ne odvija po pret­hodno utvrđenom planu. Jasno je da su dijelom zakazali proizvođači, no mislite li da smo kao država više mogli napraviti?
Cjepivo je zbog smanjene i usporene opskrbe postalo geostrateško pitanje. Mi smo dio Europske unije i dijelimo sudbinu zajedno s ostalim državama članicama, uz rijetke iznimke kao što je Mađarska. Europska komisija je zbog nedostatka cjepiva izložena broj­nim kritikama. Ohrabruje činjenica što će Europska agencija za lijekove EMA početkom travnja donijeti odluku u svezi registracije ruskog cjepiva. Hrvat­ska je spremna za kupnju dodatnih doza tog cjepiva kada ga odobri EMA što bi značajno poboljšalo opskrbu. Vjerujem da je aktualna nestašica privremeno stanje i da ćemo kao članica Europske unije imati dovoljno cjepiva u nared­nom razdoblju.
Kako komentirate skromne postotke cijepljenih u redovima zdravstvenih djelatnika i zapo­slenih u zdravstveno-socijalnim ustanovama?
Pitanje cjepiva i cijepljenja je vrlo slo­ženo, pogotovo kada je riječ o novim tehnologijama koje su korištene za proizvodnju aktualnih revolucionarnih cjepiva protiv korone. Zato su glavne odrednice hrvatske nacionalne kam­panje informiranje i edukacija, pružiti građanima što više informacija o cje­pivu, svojstvima, učincima, kontra­indikacijama za cijepljenje, mogućim neželjenim reakcijama nakon cijeplje­nja te organizaciji i provedbi programa cijepljenja za one koji se odluče cijepiti.
Cjepivo protiv korone je dobrovoljno i besplatno.
Što se tiče zdravstvenih djelatnika, kao prvo, jedan određeni dio zdrav­stvenih djelatnika je zbog prirode posla i veće izloženosti prebolio bolest. Tako­đer, ne smijemo zanemariti činjenicu kako su zdravstveni djelatnici samo ljudi kao i svi ostali, sa svojim pita­njima i strahovima u želji da imamo sto postotnu korist od cjepiva bez rizika. Naravno da isto nije moguće i vrlo rijetke neželjene reakcije se mogu dogoditi kod primjene cjepiva na veli­kom broju ljudi.
Brojne nedoumice javile su se u svezi novih sojeva. Jesu li cjepiva koja su trenutno na tržištu učinkovita pro­tiv njih?
Nove varijante imaju prednost u bržem širenju, a neke dijelom izbjegavaju dje­lovanje protutijela koja su proizvedena preboljenjem bolesti ili cijepljenjem. Sadašnja cjepiva su na sreću još uvi­jek učinkovita na aktualne varijante, britansku, južnoafričku, brazilsku i dr. Mutacije su evolucijsko i adapta­cijsko svojstvo virusa i kontinuirano se javljaju. Zato je važno što prije i što masovnije procijepiti stanovništvo kako bi prekinuli epidemijsko širenje virusa i time mogućnost nastanka novijih i moguće opasnijih varijanti na koje neće biti učinkovita aktualna cjepiva. Ipak zbog sofisticirane tehnologije proizvod­nje novih cjepiva, farmaceutske tvrtke izjavljuju da će biti u mogućnosti brzo proizvesti nove varijante učinkovitih cjepiva ako to bude trebalo.
Mislite li da bi konačno trebali početi razmišljati kako voditi suži­vot s koronavirusom, a ne čekati kad će pandemija završiti? Također, prema Vašoj procjeni koliko bi ona mogla potrajati?
Pandemija koronavirusa se proširila u Hrvatsku od veljače 2020., to je dugo razdoblje. Početkom 2020. Hrvatska je bila među zemljama s najstrožim restrikcijama i mjerama. To nam je osiguralo da se do sredine srpnja 2020. evidentirao manji broj zaraženih i umr­lih nego u drugim zemljama. Od tada su se u pravilu izmjenjivala razdoblja popuštanja mjera te se u narednom dijelu 2020. godine stanje promijenilo i Hrvatska bilježi brojeve oboljelih i umr­lih slične većini drugih zemalja.
Aktualna situacija je ozbiljna, prijeti nam treći val, brojne zemlje u Europi bilježe značajno povećanje oboljelih, a to su posebice Češka, Slovačka, Mađar­ska, prethodno Portugal te zemlje našeg okruženja Srbija i BIH. Postoje svi pre­duvjeti za pojavu trećeg vala – veliki je broj inficiranih, pojavljuju se mutirane ‘superšireće varijante’ te je činjenica da još uvijek nismo stekli kolektivni imu­nitet bilo preboljenjem ili cijepljenjem. Poznata je i epidemiološka činjenica da će se zaraza sporije širiti kada je znatan postotak stanovništva prokužen.
Sada je već izvjesno da će pandemija koronavirusa trajati dulje, i nakon 2021. Temeljem poznatih pandemija gripe u prošlosti optimistično sam mislila da će to biti razdoblje do ukupno dvije godine. Zbog dugog trajanja pandemije, pandemiju moramo pomiriti s našim svakodnevnim životom ili bolje rečeno naš život razumom i srcem moramo pomiriti s pandemijom, jer nemamo druge opcije. A da bi mislili na druge trebamo misliti na sebe jer naša zajed­nička budućnost ovisi o svakom poje­dincu. Konačno, i ‘ovo će proći’.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 10. ožujka 2021.

Pročitajte još

Danas obilježavamo Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca

Dulist

DUBROVAČKI ARHITEKT MARKO DABROVIĆ IZ 3LHD-A Ekipa koja donosi optimizam, ne pričaju o teškoćama, već hrabro mrve birokraciju

Barbara Đurasović

MARIN ČILIĆ ‘Baldo je spreman za novu ulogu starijeg brata’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija