COVID kriza imat će oblik slova V, što znači da će nakon naglog zaranjanja gospodarstva uslijediti naglo izranjanje, potvrdio je na nedavno održanoj konferenciji Financijsko tržište Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Ovim, označuje se skori kraj razdoblja tzv. jeftinog novca što je loša vijest za sve korisnike kredita koji nemaju ugovorenu fiksnu kamatnu stopu. Naime, kako objašnjava dr. sc. Iris Lončar, izvanredna profesorica pri Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, jeftini novac po svojoj definiciji je novac koji se posuđuje uz nisku kamatnu stopu te je vrlo privlačan za zajmoprimce – korisnike kredita. Razdoblja jeftinog novca, tumači, u pravilu se iskorištavaju za refinanciranja postojećih dugova pri čemu zajmoprimci, uzimanjem novih kredita uz niže kamatne stope, dolaze do novca kojim otplaćuju postojeće kredite i na taj način ostvaruju uštede. Ovakva ponašanja u najvećem broju slučajeva dovode do rasta kreditnog zaduženja.
Kako ublažiti poremećaje
— Međutim, često pri tome zajmoprimci ne vode računa o svom otplatnom potencijalu, koji je pokatkada upitan već i na samom početku, u povoljnim uvjetima jeftinog novca, a tim više postaje upitan ako tijekom otplate kredita dođe do povećanja kamatnih stopa. Dakle, zajmoprimci se, poneseni povoljnim uvjetima kreditiranja u vidu početno niskih kamatnih stopa, zadužuju iznad svojih mogućnost otplate. Uzmemo li u obzir tekuća globalna ekonomska i financijska kretanja, možemo uočiti da se vrijeme jeftinog novca bliži kraju čime će se jedan značajan broj korisnika kredita zasigurno naći u problemima – komentira naša sugovornica. Mogu li se iskustva iz prethodnih financijskih kriza iskoristiti s ciljem ublažavanja poremećaja do kojih bi trenutna situacija mogla dovesti, odgovara kako se povijesno promatrano politika niskih kamatnih stopa kao preduvjet kreditne ekspanzije u dugom roku pokazala kao neodrživ koncept.
—Najbolji dokaz tome je globalna financijska kriza iz 2008. godine kojoj je prethodilo postojanje niskih kamatnih stopa koje su iznosile oko jedan posto. Zahvaljujući tadašnjem rastu cijena nekretnina i rastu cijena dionica prividno se svaki hipotekarni kredit činio profitabilnim pa su krediti odobravani i ljudima koji nisu imali posao i primanja. Bankarska politika pretjeranog hipotekarnog kreditiranja vodila je daljnjem rastu cijena dobara na tržištu kapitala čime su ona postala precijenjena u odnosu na stvarne tržišne vrijednosti. Međutim, kako su kamatne stope počele rasti, a cijene nekretnina usklađivati s realnim vrijednostima, tj. padati, korisnici hipotekarnih kredita našli su se u situaciji da ne mogu podmirivati svoje obveze – iznosi Lončar. Visoke financijske potrebe i skuplje zaduživanje trendovi su koji gotovo neminovno vode u probleme nelikvidnosti i smanjene solventnosti pa bi i banke, ali i sami zajmoprimci trebali prije bilo kakvog kreditnog zaduživanja dobro procijeniti realne potrebe i mogućnosti te kvalitetu ponuđenog kredita kako se ne bi u budućem vremenu suočavali s neočekivanim financijskim problemima, poručuje dr. sc. Iris Lončar, izvanredna profesorica pri Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Povrh toga, naglašava, na globalnoj razini došlo je do unapređenja regulacije financijskog sustava pa snažniji pad prenapuhanih cijena na tržištu nekretnina i vrijednosnih papira ne mora nužno izazvati novu financijsku krizu. Koji je razlog povećanja kamatnih stopa kod kreditnih zaduženja gdje su one varijabilne, a ne fiksne te koje su moguće posljedice za nacionalna gospodarstva, tvrdi sljedeće:
Povoljniji položaj za štediše?
—Kako bi ublažila negativan utjecaj pandemije američka središnja banka Federalni sustav rezervi provela je program masovnih poticaja koji sad, paralelno s ublažavanjem pandemije ublažava. Trend k normalizaciji monetarne politike implicira i povećanje kamatnih stopa. I sami dužnosnici u Federalnom odboru za otvoreno tržište prognoziraju da će do povećanja doći već krajem ove, a u najboljem slučaju početkom 2022. godine. Europska središnja banka također smanjuje monetarne poticaje što slijede i ostale nacionalne središnje banke podižući razinu kamatnih stopa. Predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva upozorila je da bi rastuće kamatne stope mogle u tešku situaciju dovesti države koje još ne bilježe rast, a imaju nagomilani dug, s obzirom da će njihove obveze po osnovi duga rasti, a nedostajat će izvora za pokriće dospjelih obveza – podvlači Lončar. Pandemija je utjecala na povećanje štednje. Znači li porast kamatnih stopa prednost za štediše, kaže kako se razmatrajući položaj štediša, prvo moramo osvrnuti na problem inflacije. Ona se, nastavlja, javlja kao logična posljedica popuštanja protupandemijskih mjera. Porast potražnje za robama i uslugama doveo je, tvrdi, uz neizmijenjenu ponudu, do porasta cijena, tj. do pojave inflacije. Problem je tim veći, kazuje dr. sc. Iris Lončar, što je inflacija s kojom se suočava hrvatsko gospodarstvo u velikoj mjeri ‘uvezena inflacija’ što otežava njezinu kontrolu. Sukladno tome, porast kamatnih stopa, nažalost, neće implicirati značajno povoljniji položaj za štediše. Naime, poručuje, dok god su kamatne stope na oročenu štednju niže od stope inflacije, štednja se ne može promatrati kao optimalan način očuvanja vrijednosti novca.
— S obzirom da su problemi svakog pojedinca specifični – različite su struktura dugovanja, iznosi, vjerovnici…i uzrokovani su različitim čimbenicima, ne postoji jedinstveni pristup koji svakome može pomoći. Hrvatska udruga banaka je, u suradnji s Finom, udrugom Padobran i Hrvatskom udrugom poslodavaca, u siječnju ove godine pokrenula vrlo interesantnu i nadasve korisnu inicijativu ‘Znanjem do financijskog oporavka’. Radilo se o individualnom financijskom savjetovanju prezaduženih ili građana s financijskim problemima. Osim toga, naravno, uvijek je bolje preventivno djelovati pa bi svakako trebalo intenzivno osnaživati nacionalni program razvoja financijske pismenosti stanovništva – iznosi dr. sc. Iris Lončar u svom mišljenju o tome koji bi bio optimalan način ponašanja građana koji će se suočiti s financijskim problemima uzrokovanim rastom kamatnih stopa.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 13. listopada 2021.