U tvrđavi Imperijal bi se, osim Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, koji je osnovna namjena tvrđave, trebali nalazi društveni prostor i ugostiteljski sadržaj. Sredstva za izradu dokumentacije adaptacije i uređenja trebala bi biti osigurana kroz sljedeći rebalans gradskog proračuna. Istaknuli su to među ostalim iz Grada Dubrovnika na naš upit o budućim daljnjim koracima u postupku obnove tvrđave, ujedno i Muzeja Domovinskog rata.
—Nakon što je završen postupak arbitraže, Grad Dubrovnik će pokrenuti sve potrebne postupke s ciljem rekonstrukcije i uređenja tvrđave Imperijal. Sredstva za izradu dokumentacije adaptacije i uređenja osigurat će se kroz sljedeći rebalans gradskog proračuna. Kao što je i najavio gradonačelnik Mato Franković, osnovna namjena tvrđave bit će Muzej Domovinskog rata, ali će imati i društveni prostor i ugostiteljski sadržaj i sve ono što je potrebno u sklopu jednog takvog objekta – odgovor je iz Grada Dubrovnika. Podsjetit ćemo kako je u veljači ove godine, zaprimljen pravorijek Arbitražnog sjedišta Hrvatske gospodarske komore u predmetu poništenje koncesijskog ugovora tvrđave Imperijal prema kojem su svi zahtjevi tvrtke Razvoj Golf u potpunosti odbačeni. Gradonačelnik Mato Franković naveo je tada među ostalim kako je ‘tvrđava Imperijal vraćena Gradu i njegovim građanima i kako Grad konačno, u slučaju tvrđave Imperijal, može započeti s postupcima kako bi je rekonstruirao, uredio i doveo u stanje da ona bude ono što je zapravo uvijek trebala biti – simbol obrane Grada i Muzej Domovinskog rata’.
‘Podstanar kod golfera’
—Svi djelatnici Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik sretni su i zadovoljni povratkom tvrđave Imperijal u okrilje Grada nakon 15 godina, i neizmjerno nas veseli ne biti ‘podstanar kod golfera’ – izjavila je ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik Varina Jurica Turk. Naime, kako ističe, nakon odlaska Zapovjedništva 163. brigade HV iz Imperijala u Kupare, tvrđava je bila prepuštena propadanju, napuštena i zapuštena, a od 5. kolovoza 2008. godine, otvorenjem izložbe ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.’ u istočnim prizemnim prostorima, tvrđava je ponovno oživjela. Tijekom prve dvije godine, dok još nije bio potpisan ugovor o koncesiji nad tvrđavom Imperijal i prije obnove i puštanja u promet Žičare Dubrovnik, Muzej je razgledalo oko 50 tisuća posjetitelja. Iduće godine također su potvrdile interes šire javnosti za teme Domovinskog rata te je do danas Muzej posjetilo skoro milijun ljudi.
—Čitavo vrijeme, praktički svih 15 godina provedenih u tvrđavi koja je u koncesiji ‘golfera’, težili smo da tvrđava Imperijal prestane biti talac cjelokupnog projekta golfa na Srđu i nadali se početku obnove tvrđave koja nije uvjetovana izgradnjom golf terena, hotela i vila, što se nije dogodilo. Djelovali smo i još uvijek Muzej djeluje u neobnovljenoj tvrđavi Imperijal koja tijekom zimskih mjeseci propušta velike količine oborinskih voda te iziskuje od muzejskih djelatnika svakodnevni i svakogodišnji rad na održavanju i čišćenju prostora, kao i na izmještanju i povratu građe u tvrđavu tijekom ljetnih, odnosno sezonskih mjeseci. U nemogućnosti rješavanja navedenih problema, težište našeg rada bilo je na ostvarivanju osnutka Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, koje se ostvarilo 2016. godine te na prikupljanju, obradi i prezentaciji građe iz Domovinskog rata kao i na njenoj digitalizaciji u svrhu mogućnosti izlaganja u neadekvatnim izložbenim prostorima – istaknula je Jurica Turk.
Budući stalni postav
Muzeja Na Dan dubrovačkih branitelja, 6. prosinca 2020. godine, održana je prezentacija idejne muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i prijedloga namjene prostora tvrđave Imperijal na Srđu. Mišljenja smo kako je najbitnija činjenica da je tvrđava Imperijal konačno ponovno vlasništvo Grada Dubrovnika, i da pred njenom budućoj sveobuhvatnoj obnovi, koja neizostavno slijedi, sada ne stoje nepremostivi problemi.
—Budući stalni postav Muzeja, i njegovo idejno rješenje predstavili smo javnosti povodom Dana dubrovačkih branitelja 2020. godine, prezentacijom pod nazivom ‘Tvrđava Imperijal nekad – danas – sutra’ te ona predstavlja konačnu verziju Idejne muzeološke koncepcije stalnog postava, autorice Varine Jurice Turk. Arhitektonsko rješenje izradila je dipl. ing. arh. Petrica Balija. Muzeološka koncepcija, nakon verifikacije od strane Hrvatskog muzejskog vijeća Ministarstva kulture RH, postaje ključni dokument po kome se odvija daljnji rad na izradi stalnog postava, i koji za sve muzeje predstavlja krunu cjelokupnog stručnog muzejskog rada. Budući da su glavni preduvjeti za njeno donošenje postojanje muzejske ustanove i višegodišnji stručni muzejski rad, kao i bogata muzejska građa, što smo ostvarili, na ovom mjestu još jednom zahvaljujemo Gradu Dubrovniku što je od samog početka prepoznao važnost našeg Projekta Muzeja Domovinskog rata, zamišljenog kao jedinstvenog ‘in situ’ muzeja, pokrenuo i uspješno okončao postupak njegovog osnivanja te mu osigurao izložbeni prostor u tvrđavi Imperijal – dubrovačkom i svehrvatskom simbolu herojstva, žrtve i konačne pobjede u Domovinskom ratu – naglasila je. Upravo stoga, naglašava dalje, ova muzeološka koncepcija stalnog postava izrađena je u skladu s odredbama važećeg Ugovora, kojim im je Grad Dubrovnik 26. ožujka 2018. godine dodijelio 338 m2 prostora u zapadnom krilu centralnog dijela prizemlja tvrđave.
—Korištenjem suvremenih tehnoloških rješenja i višeslojnim načinom izlaganja građe, nastojali smo nadvladati zadana prostorna ograničenja i što potpunije prezentirati sve tematske cjeline stalnog postava. Uz kronološki pregled prijelomnih događaja iz povijesti Muzeja i dosadašnjeg stručnog rada, prezentaciju smo obogatili dijelom naših viđenja i prijedloga namjene prostora tvrđave Imperijal na Srđu, nastojeći i tako pomoći Gradu u izradi budućeg cjelovitog rješenja. Nakon nedavno donesene važne Odluke Gradskog vijeća o raskidu ugovora o koncesiji s tvrtkom Razvoj golf i konačnog vraćanja tvrđave Gradu, vjerujemo kako će Muzej Domovinskog rata biti prepoznat kao ključni korisnik njenih iznimnih, poviješću i emocijama bogatih prostora – istaknula je Jurica Turk. Bogatstvom muzejskih zbirki te daljnjom sustavnom sakupljačkom djelatnošću, stručnom obradom i prezentacijom građe, Muzej bi omogućio očuvanje sjećanja i povijesne istine o vremenu velikosrpske agresije i Domovinskog rata.
—U autentičnim prostorima tvrđave, gdje su vođene odlučujuće bitke za očuvanje slobode Dubrovnika, svjedočio bi o veličini herojstva i žrtve dubrovačkih branitelja i građana, kojom su obranili Grad, sudjelovali u oslobađanju privremeno okupiranih dijelova dubrovačkog područja te dali izniman doprinos stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske i konačnom pobjedonosnom završetku Domovinskog rata – rekla je Jurica Turk.
DPDS ne bježi od razgovora
Svakako, Društvo prijatelja dubrovačke starine spremno je za razgovore iako dosada nisu imali poveznica s obnovom tvrđave. To nam ističe predsjednik društva Vedran Kosović. Smatra kako je priča o Muzeju Domovinskog rata itekako važna.
— Činjenica je da Društvo nema nekih poveznica s obnovom tvrđave Imperijal. To su razgovori i dogovori koji će slijediti, ako bude volje i motiva te kojima će Grad Dubrovnik sigurno biti nositelj. Društvo neće bježati od tih razgovora. Uvijek smo spremni razgovarati o tome. Tako da, taj dio prepustimo budućnosti – rekao je Kosović. Njegovo osobno mišljenje, ali i članstva Društva je kako su ‘dosta osjetljivi’ na temu Imperijala, znajući kako se u toj tvrđavi nalazi Muzej Domovinskog rata. —Kad vidite volju, želju i borbu tih ljudi koji se u neljudskim uvjetima trude, davaju svoj doprinos, s koliko ljubavi rade izložbe, možete shvatiti da je to jedna puno veća priča od obnove same tvrđave u građevinskom smislu. Pričekajmo malo što će se događati. Ponavljam, Društvo je uvijek voljno za razgovore, a tema Muzeju Domovinskog rata je nužna i bitna. Vidjet ćemo što nam budućnost nosi – zaključio je Kosović.
Objavljeno u tiskanom izdanju 28. veljače 2024.