Zanimljivosti

DJEČACI, MAČKE I ZANIMLJIVI OKUSI Dubrovkinja o islandskim božićnim običajima

DJEČACI, MAČKE I ZANIMLJIVI OKUSI Dubrovkinja o islandskim božićnim običajima

Moglo bi se reći kako Islanđani nemaju samo jedan lik Djeda Božić­njaka, već cijeli niz od trinaest jóla­sveinar ili Yule dječaka. Proizašli od trolova, navodno ih se spominjalo da bi se plašilo djecu, ali su u novije vri­jeme najčešće personificirani kao pri­jateljska bića.

Jedan po jedan dolaze u grad u danima prije Božića; prvi dolazi tijekom noći koja prethodi 12. pro­sinca, a posljednja u noći koja pret­hodi 24. prosinca. Nekada su poku­šavali ukrasti stvari ili zbijali šale na ljudima – tako su dobili svoja imena – no sada im je glavna uloga donijeti djeci sitne darove. Gotovo svako dijete na Islandu stavlja cipelu na prozor u večernjim satima tako da Yule dječak koji dolazi te noći može ostaviti dar u njoj. Naravno, ako je dijete bilo nepo­slušno, dječak bi mogao umjesto toga ostaviti neukusni sirovi krumpir! Dok je broj Yule dječaka varirao u različi­tim razdobljima i regijama, sada je dosljedno 13. Broj 13 i njihova trenutna imena tiskani su u Jón Árnasonovoj folklornoj zbirci iz 1862. godine, ute­meljivši islandska imena kako slijedi, čak i ako su mogući različiti prijevodi:

1. Stekkjastaur (kradljivac ovčjeg mlijeka)
2. Giljagaur (kradljivac kravljeg mlijeka)
3. Stúfur (jede zagorjele dijelove hrane s posuđa)
4. Njega (oblizuje žlice)
5. Pottasleikir (oblizuje neoprano posuđe)
6. Askasleikir (oblizuje dječje zdjele s hranom)
7. Hurðaskellir (zalupljuje vratima)
8. Skyrgámur (pojede sav skyr – islandski jogurt – na koji naiđe)
9. Bjúgnakrækirka (voli ukradene kobasice)
10. Gluggagægir (voli stvari ostav­ljene u prozorima)
11. Gätaþefur (ima nezasitni apetit za svu ukradenu pečenu hranu)
12. Ketkrókur (ukrade svako meso na koje naiđe ostavljeno vani, posebno dimljenu janjetinu)
13. Kertasníkir (krade svijeće – nekad tražena roba na Islandu)

Kao što se može vidjeti, ovi momci su nestašni, a svaki je zadržao neke od svojih jedinstvenih karakteristika do danas.

Grýla, Leppalúði i božićne mačke

Poroci Yule dječaka možda imaju veze s nesretnom genetikom i odgojem, pošto su prema islandskom folkloru, oni bili sinovi troglave ljudožderke pod nazivom Grýla, čije je omiljeno jelo bilo gulaš koji je kuhala od zlo­česte djece i njezinog trećeg supruga, starog, ružnog ograpa koji se zove Leppalúði. Njihova mačka, Jólakötturinn, odnosno božićna mačka, možda je čak i zločestija jer se za nju govorilo da jede onu djecu koja nisu imala novu odjeću da obuku na Božić.

Þorláksmessa

Þorláksmessa, misa sv. Þorlákura, odr­žava se 23. prosinca, a ime je dobila po Þorlákuru Þórhallssonu, biskupu iz 12. stoljeća iz južnijih dijelova Islanda.
Idealno jelo na Þorláksmessa dan je meso trule raže. Budući da je 23. pro­sinca tradicionalno zadnji dan pred­božićnog posta, nije se trebalo jesti meso, ali je bilo dopušteno jesti ražu i druge ribe. Jedenje trule raže 23. pro­sinca i dalje je popularna tradicija na Islandu, unatoč oštrom mirisu amo­nijaka. Osim toga, Þorláksmessa je obično najvažniji dan u godini u islan­dskim maloprodajnim prodavaoni­cama, budući da se ljudi sjate kako bi obavili svoj last-minute Božićni sho­pping, što uključuje puno srdačnih susreta, budući da se svi međusobno poznaju te koriste priliku da si podi­jele tople Yuletide želje.

Þorrablót

Rano u islandskoj prošlosti, Þorrablót je bio festival sredinom zime, uz žrtvene ponude poganskim bogovima. Iako je ukinut dolaskom kršćanstva, ponovno je uveden u 19. stoljeću kao društveno slavlje koje se nastavlja do današnjeg dana. Male zajednice, klu­bovi, škole i tako dalje često organizi­raju vlastiti Þorrablót. Vrijeme festi­vala podudara se s mjesecom Þorri, koji po tradicionalnom islandskom kalendaru započinje prvog petka nakon 19. siječnja, u 13. tjednu zime. Posjetitelji mogu iskoristiti priliku isprobati neke kulinarske avanture tijekom sezone Þorrablóta. Tradici­onalna islandska jela datiraju iz vre­mena kada nije bilo zamrzivača i kada mnogi Islanđani čak nisu imali ni soli za očuvanje hrane. Nije uvijek niti bilo dovoljno toplih i suhih vremenskih uvjeta za sušenje hrane kao u drugim zemljama, iako je sušenje bilo jedno od metoda očuvanja, kao i dimljenje. Mliječna kiselina je još jedno od pri­marnih sredstava za očuvanje hrane, a samo po sebi daje određenu aromu.

Iako nisu svi oduševljeni svom tra­dicionalnom hranom koja se poslu­žuje na Islandu, to je iskustvo kojim će dobiti sliku (i okus!) islandske tradi­cije koja je u svakom pogledu posebna.
Tradicionalni Þorrablót menu uključuje jela kao što su trulo meso morskog psa (hákarl), kuhana ovaca (svið), dimljena janjetina i kuhana krv ovce i masnoće (blóðmör). Tradi­cionalno piće uz takvu hranu, barem na fešti poput Þorrablóta, je često brennivín – također poznata kao ‘Crna smrt’ – moćna rakija od krumpira i kumina. Banket Þorrabló popraćen je tradicionalnim pjesmama, posebno pripremljenim parodijama i duhovi­tim razgovorima ili slikama, nakon čega slijedi noć plesanja koja se u pravom islandskom stilu nastavlja do ranih jutarnjih sati.

ŽIVOT NA NEOBIČNOM OTOKU: Perom s Islanda!

Dubrovkinja Mia Hudoletnjak za DuList se javlja perom s dalekog, fascinantnog Islanda. Po struci ekonomski tehničar, Mia je potom završila jednogodišnji menad­žment program u Zagrebu za Human resourse managera i put ju je odveo… Na Island. ‘Hedonistica, sam, putoho­ličarka, fotografkinja te ljubiteljica umjetnina i klasične glazbe’, reći će za sebe, a trenutno radi kao manager luk­suznih smještaja te kao vodič na turama za polarnu svje­tlost u Reykjaviku…

DJEČACI, MAČKE I ZANIMLJIVI OKUSI Dubrovkinja o islandskim božićnim običajima

IZ TISKANOG IZDANJA, 12. prosinca 2018.

Pročitajte još

NA DANAŠNJI DAN 1851. Rođen povjesničar, književnik i diplomat Lujo Vojnović

Dulist

Obilježavamo Međunarodni dan obitelji!

Dulist

VIKEND ZA LJUBITELJE VINILA Sajam gramofonskih ploča u Lazaretima

Dulist