Zanimljivosti

CRTICE FRA STIPE NOSIĆA O kapitelima u klaustru samostana Male braće

kapiteli samostan mala braca

Od različite arhitektonske plastike u klaustru najkarakterističniji su kapiteli. Raspoređeni su u dvanaest velikih otvora (heksafora), a u svakom od njih je po pet kapitela. Kapiteli su ukrašeni pretežito cvjetnim ornamentima i to u formi reljefa. Na kapitelima su u skulpturama predočeni ljudi, životinje, ptice, mitološki likovi, a više kapitela ukrašeno je raznim biljnim reljefnim ornamentima. Neki od listova i cvjetova na tim ukrasima lako su prepoznatljivi, a drugi zbog stiliziranog načina prikazivanja i nisu lako čitljivi, pogotovo što su listovi ili cvjetovi različitih biljaka često prikazani u istoj sceni. Uočljivo je da su figure i biljna ornamentika na kapitelima poredani u određenom ritmu.

Na južnoj strani, u prvoj heksafori, kod pilona s nadgrobnim natpisom Miha Brajkova, iza kapitela 1 s minijaturnim glavama žene i muškarca, nalaze se mitološka bića, zmajevi na kapitelu 2, i sfinge na kapitelu 4. Drugi prozor, karakteriziraju četiri psa dalmatinca, koji su na njegovu središnjem kapitelu. Treći je u znaku kapitela 14, na kojem su prikazana stara slavenska božanstva i simboli perunike. Klesar je tu uz božanstva, čini se, na istom kapitelu sa strane prema dvorištu ovjekovječio sebe i svoju ženu. Četvrti dio, sa svojih pet kapitela, vezan je posve uz biblijsku temu izlaska Izraelaca iz Egipatskog ropstva. Na središnjem kapitelu te heksafore, na kapitelu 18, prikazan je Mojsije kako kleči na koljenima s knjigom Saveza na prsima, a za noge s jedne i druge strane grizu ga psi. Pas s južne strane predstavlja dalmatinca. Na kapitelu 16 u tom dijelu dvostruka je figura mitološkog bića grifona, koji ima tijelo lava a glavu i krila orla, čije porijeklo je također vezano za Stari Egipat, ali je kao simbol prihvaćen i u kršćanstvu. Tu su i simboli ognjila na kapitelu 20, simboli vatre uz koju se mogu povezati starozavjetni spisi i Božja ukazanja, odnosno gorući grm (usp. Izl 3,-6). Slijede tri heksafore, peta, šesta i sedma, na čijim se središnjim kapitelima nalaze orlovi (kapiteli 23, 28 i 33), a tu su zasigurno zbog simbolike koja se povezuje s njihovim sposobnostima i brigom za mlade koju Biblija uspoređuje s Božjom brigom za čovjeka. Ove tri heksafore mogu se zbog tih specifičnosti nazivati „orlovski prozori“ ili „orlovske heksafore“. Petu heksaforu karakterizira još i kapitel 25, na kojem su četiri glave, od kojih su tri ljudske a četvrta predočava bika. Od ljudskih glava, ističe se starac s dugom jakom bradom i brkovima, druga figura predočava mladića, a treća djevojku. Iako je riječ o ljudima s očitim rodnim i starosnim razlikama, zajednička karakteristika im je specifičan izgled usana. Zapravo je originalan način na koji je klesar ovim figurama sasvim jednostavnim potezima dlijeta podario osmijeh. Uz pretpostavku da je o članovima obitelji riječ, možemo ih nazvati „vesela obitelj“. Troje ljudi karakterizira i kapuljača koja prekriva njihove glave, što možda govori o njihovoj profesiji, o kojoj se može zaključiti iz prisustva bika na kapitelu. To je jedan od rijetkih kapitela na kojima su zajedno životinje i ljudi. U šestoj heksafori, na sjevernoj strani kapitela 28, praktično među orlovima, i u središtu orlovskih prozora, smješten je portret čovjeka koji tu zasigurno nije dobio mjesto samo zato što je „ljubitelj orlova“, nego zato što ima više veze s cijelim ovim zdanjem. U osmoj heksafori, ako se izuzme kapitel 37 s volovima koji je tu došao naknadno premještanjem, kapitele karakterizira bogata biljna ornamentika između koje se ističu veliki simboli perunike na istočnoj i zapadnoj strani kapitela 38, simboli boga Peruna. Deveti otvor s pet kapitela opet je posvećen starim božanstvima ovjenčanim lovorikama, koja su na kapitelu 42, a na centralnom kapitelu 43 nalazi se 12 duplih ognjila s 12 režnjeva palminog lišća. Deseti prozor bio je izgleda rezerviran za domaće životinje, jer se na središnjem kapitelu 48 nalaze ovnovi, dok je na mjestu jednostavnog kapitela 46 po svemu sudeći bilo šest volova, koji se sada nalaze na mjestu kapitela 37. Sljedeća jedanaesta heksafora ima najviše ljudskih likova, njih šesnaest, od čega su lako prepoznatljivi oni na kapitelu 55, a riječ je o šest glava sestara klarisa. Na kapitelu 53 između četiri ljudske glave nalaze se i dva reljefa lavljih glava. Kapitel 54 ima veseljački karnevalski karakter, jer su na njemu četiri maske. Zadnja, dvanaesta dionica ovih čudesnih prozora rezervirana je opet za ljudske osobe, pa iako su neke glave na kapitelima propale, može se pretpostaviti da su klesari na njima prikazali članove svojih obitelji, i to na kapitelu 56, na kojem su se sačuvale tri glave, i kapitel 60, koji je ostao sačuvan i predočava šest ljudskih glava. Budući da je to očito i bila posljednja dionica njihova rada, što se kapitela tiče, može se pretpostaviti da su svoje portrete i portrete svojih dragih isklesali tu nakon što su bili uvjereni da su u klaustru na kapitelima napravili remek djela. Ako se želi heksafore nazvati imenima, onda prema tematici koja na njihovim kapitelima prevladava, mogu dobiti imena: 1. mitološka; 2. pseća; 3. slavenskih božanstava; 4. biblijska; 5. 6. i 7. orlovske; 8. perunike; 9. Peruna i drugih božanstava; 10. domaćih životinja; 11. ljudska, i 12. heksafora klesara.
Na kapitelima je, prema današnjem stanju, sačuvano trideset i osam čovjekolikih figura, od čega je dvadeset i šest čisto ljudskih. Prikazane su na dvanaest kapitela, i to na: 1; 4; 14; 18;

25; 28; 42; 53; 54; 55; 56 i 60. K tome je još na kapitelima predočeno trideset šest životinjskih likova. Ti likovi su također raspoređeni na dvanaest kapitela, i to na: 2; 4; 16; 18; 23; 25; 28; 33; 37; 48 i 53. Na četiri kapitela zajedno su ljudska i životinjska bića, na kapitelima: 18; 25; 28 i 53. Figure, njih ukupno sedamdeset i četiri predočene su na devetnaest kapitela, a sve vrijede kao funkcionalne skulpture, jer imaju ulogu arhitektonske plastike.

Fra Stipe Nosić

Pročitajte još

ŠTO RADITI U SLUČAJU PUKNUĆA GUME U VOŽNJI? Odmjereno kočiti i ne raditi nagle pokrete

Dulist

NA DANAŠNJI DAN 1947. Rođena književnica Tereza Buconić Gović

Dulist

NA ŠIPANU Treća međunarodna radionica o očuvanju kulturne i prirodne baštine

Dulist