Urednički izbor

CIJELA ŠUMA OD NJIH BUČI Gusjenice ‘poharale’ stabla duba u Petrovom Selu i na Pobrežju

Stabla duba na Pobrežju i Petrovom selu napale su gusjenice koje su u potpunosti izgrizle lišće, a dijelu stabala toliko su naštetile da su u cijelosti propala. Toliko su ‘bučne’ da cijela šuma šušti od njihovog ‘hrskanja’. Provjerili smo s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-​neretvanske županije o kojem je mateniku riječ, jesu li im sugrađani već dojavili ovu pojavu te koliku realnu štetu ove gusjenice mogu napraviti.

-Riječ je o gusjenici gubara glavonje ili hrastovog gubara (Lymantria dispar L.), vrsti leptira iz porodice Lymandtriidae. Gubar je polifagni štetnik, što znači da se gusjenice ove vrste leptira mogu hraniti širokim spektrom različitih vrsta biljaka. Poznat je kao jedan od najvećih štetnika hrastovih šuma u Republici Hrvatskoj. Ovisno o području rasprostranjenosti preferiraju različite vrste biljaka. U mediteranskom dijelu Hrvatske to su prije svega različite vrste hrastova poput hrasta crnike, cera i medunca,  lokalnog poznatog kao dub, dok u nedostatku hrane može obrstiti i različite vrste četinjača poput borova. Najveće štete uzrokovane gubarom izaziva upravo gusjenica gubara koja čini golobrst na šumskim stablima i voćkaricama u razdoblju masovne pojave gusjenica – istaknuli su iz ove ustanove.

Dodali su kako do sada nisu zaprimili prijavu sugrađana vezanu uz štete od gusjenica na stablima hrasta medunca, ali, da su djelatnici ove ustanove u posljednje četiri godine, terenskim nadzorom zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 uočili velike populacije gubara na šumama hrasta crnike na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije od Korčule, poluotoka Pelješca, Dubrovačkog primorja te na širem području Dubrovnika i Konavala.

-Gusjenica gubara pojavljuje se na cijelom području naše županije od Konavala do Neretve, uključujući Elafite, otoke Korčulu, Mljet i Lastovo. Najmasovnije populacije gubara pojavljuju se na šumama hrasta crnike, međutim dolaze i na hrastu meduncu te voćkaricama. Najčešće se pojavljuju u proljeće, u razdoblju od travnja do svibnja. Gubar je česti ‘stanovnik’ šuma. Intenzitet njegove pojave ovisi o klimatskim prilikama i o prisutnosti predatora i parazita gubara. U povoljnim klimatskim uvjetima za razvoj dolazi do prenamnažanja vrste što se očituje njihovim povećanim brojem u prirodi. Pogoduju mu povoljni klimatski uvjeti i pogodan domaćin – naglasili su iz ustanove za zaštitu prirode.

Pojasnili su kako u mediteranskom području Republike Hrvatske gubar ima drukčije zakonitosti pa tako jači napadi dolaze svakih nekoliko godina bez jasno izraženog periodiciteta.

-Također, brst gusjenica se u mediteranskom području javlja na različitim vrstama hrastova, a štetnost koju ona predstavlja u ovom podneblju očituje se ponajviše uz očuvanje zaštitne funkcije ovih šuma. Bez obzira na golobrst, u ovom podneblju je reakcija prirodnih neprijatelja gubara vrlo brza i učinkovita, tako da u većini slučajeva dolazi do sloma populacije. Štete uzrokovane golobrstom gubara dijele se na izravne i neizravne. Izravne podrazumijevaju štete vezane uz gubitak drvne mase, a neizravne su vezane uz slabljenje vitaliteta stabala i njihove otpornosti na druge štetne organizme poput mrazovaca i hrastove ose listarice.

Iz Ustanove naglašavaju kako se suzbijanje gusjenica gubara u šumama najčešće obavlja aviotretiranjem, biološkim i kemijskim sredstvima koja nisu štetna za druge biljne vrste, druge korisne životinje, ljude i vodu.

-Za suzbijanje i sprječavanje daljnjeg širenja gubara u državnim šumama nadležne su Hrvatske šume d.o.o. Međutim svim privatnim šumoposjednicima i poljoprivrednicima preporučuje se kontaktirati Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, tj. savjetnika za zaštitu bilja koji će preporučiti odgovarajući insekticid za suzbijanje gubara, ovisno o području pridolaska vrste i brojnosti jedinke – rekli su nam iz ove ustanove.

Inače, gusjenica gubara prilično varira za vrijeme razvoja. Mlada je gusjenica crnosive boje, a na svakom segmentu ima bradavice s dugačkim, crnim, aerostatičkim te lomljivim i otrovnim dlakama. Upravo te aerostatičke dlake omogućavaju mladoj gusjenici održavanje u zraku kada ju prenosi vjetar. Na taj način može dospjeti i do nekoliko desetaka kilometara dalje od mjesta izlijeganja. Otrovne dlake se već kod laganog kretanja lome i otpadaju a u dodiru s kožom čovjeka izazivaju kratkotrajnu upalu kože i svrbež. Nakon drugog presvlačenja poprimaju karakterističan izgled značajan za ovu vrstu, s velikom žutom glavom i dvije crne pruge na vrhu. Temeljna je boja crno-siva, a na hrptu ima u sredini jednu i sa strane dvije uske žute linije. Osim toga, na hrptu se nalazi 12 pari malih bradavica od kojih je pet prednjih pari modro, a stražnjih 7 crveno.

Gusjenice pored prsnih imaju još i pet pari trbušnih nogu što im olakšava pokretljivost. Gusjenica se u prosjeku razvija 70 dana te se potom kukulji. Gubar se kukulji najčešće na vrhovima grana i grančica, među izgriženim lišćem stvarajući zapredak. Leptiri gubara roje se u razdoblju od polovice lipnja do polovice srpnja, što ovisi o klimatskim prilikama u pojedinim godinama. Ženka nakon oplodnje najčešće polaže jaja na kori drva, većinom na deblu, a rjeđe na granama, i to po 300-600 jaja na hrpi te ih pokriva s dlačicama sa zatka. U godinama masovne gradacije ženka može odložiti i do 1000 jaja u hrpi, a prilikom odlaganja jaja u tom slučaju ne bira niti vrstu stabla niti mjesto odlaganja jaja. U krškim krajevima i primorju često odloži jaja i na kamen ili ispod kamena. Oplođena jaja prezimljavaju a u proljeće već krajem ožujka ili tijekom prve polovice travnja iz jaja izlaze nove gusjenice. Iako se gusjenice javljaju tek u proljeće, embrionalni razvoj završava već nakon dva do tri tjedna, a gusjenice ostaju u jajetu do proljeća. Brštenje gusjenica i razvoj traju obično oko 8 tjedana, a rjeđe dulje ili kraće, ovisno o klimi – zaključili su iz Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-​neretvanske županije.

Pročitajte još

Prošećite kroz povijest Gruža s Ivanom Lujom

Dulist

POVIJESNI TRENUTAK! Hrvatska je od danas cjelovita, spaja se zadnji dio Pelješkog mosta

Dulist

ČETVRTO IZDANJE LUKSUZNOG MAGAZINA Stigao je novi Just Dubrovnik!

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija