Dolazak ljepšeg vremena za vatrogasce znači povećan broj intervencija na požarima otvorenog prostora zbog nekontroliranog spaljivanja biljnog otpada.
-Ovi požari uz izazivanje štete u prirodi, troše i značajne resurse vatrogasnih postrojbi te predstavljaju opasnost za građane – ističu iz Hrvatske vatrogasne zajednicu te savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira.
-Ukoliko se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad – navode.
Što treba znati?
Savjeti vatrogasaca koji se trebaju poslušati prije nego se netko odluči na spaljivanje su: vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina, biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima, prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara, pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl., ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja, osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi. Apeliraju na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad.
Također, sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju paliti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva) te postupati u skladu s uputama.
Novčane kazne
Za neodgovorno ponašanje kojim se izazove požar predviđene su visoke kazne.
-Novčanom kaznom u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2 tisuće do 15 tisuća kuna. Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za što se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja. Ukoliko je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama – ističu iz Hrvatske vatrogasne zajednice.