Aktualno

BRANA VAJONT = HE OMBLA = N E !!!

Građanska inicijativa „Spasimo Omblu i njezine stanovnike u suradnji s Ninom Nadramijom, predsjednicom Udruge „Okvir za Zaton„ uputila je priopćenje za medije koje prenosimo u cijelosti:

Na današnji dan 9. listopada 1963. u 22,39 sata dogodila se jedna od najvećih katastrofa koja je uzrokovana izgradnjom brane Vajont te je prije 49 godina 2000 ljudskih života zbrisano sa lica zemlje, a među kojima i 54 zaposlenika hidroelektrane, tako da se probude oni koji se nadaju zapošljavanju, jer valjda je važnije biti živ nego se zaposliti pa potopiti.

Vajont je ime potoka (brzaca) koji teče u dolini Erta i Cassa, te pred gradićem Longarone i Castellavazzo, u općini Belluno (pokrajina Veneto, Sjeverna Italija).

Povijest ovih općina biva potresena katastrofom radi izgradnje brane Vajont koju je prouzrokovala lavina planine Toc u umjetno jezero, što je izazvalo kao posljedicu prelijevanje preko obala jezera, te poplavu i razaranje gradića u dnu doline, poznatog Longaronea.

U 22.39 tog dana, cca 270 miliona m3 stijena (gotovo trostruko veći volumen u odnosu na vodu u koju je odron pao), brzinom od 30m/s (108 km/h), u umjetno jezero (koje je sadržavalo cca 115 milijuna m3 vode) nastalo izgradnjom brane Vajont, izazvalo je val visočiji od 100 metara i koji je, zatim krenuo suprotnim pravcem, kompletno razarajući Longarone i ostale obližnje gradiće i mjesta u dolini rijeke Po. Podigao se strašni val koji je posvuda posijao smrt i očaj.

Projekt izgradnje je osmislila “Societ Idroelettrica Veneta” (kasnije ENEL). Prvu ideju o projektu je 1926. osmislio inženjer C. Semenza. Izvjesni prof. Hug je preporučio izgradnju na drugom mjestu. Radovi su počeli 1957. godine (Geostruktura područja – vapnenac.)

Već za vrijeme radova neki su inžinjeri upozoravali na opasnost. Stanovnici su pokazivali zabrinutost, dnevnik Unit (novine ljevice u opoziciji vladajućoj demokršćanskoj stranci) je 2 godine prije tragedije anticipirao ono što bi se moglo dogoditi u dolini. Novinarka Tina Merlin pokrenula je kampanju protiv izgradnje i konzultirala je i stanovnike doline. Zbog svoje aktivnosti, tužena je sudu radi “širenja lažnih vijesti koje uznemiravaju javnost”. Nakon suđenja oslobođena je svake odgovornosti.

Geološke kontrole počele su 1949., stanovništvo se bunilo, ipak sredinom pedesetih godina krenulo se s prvim eksproprijacijama zemljišta i pripremama gradilišta.

Nakon početka radova 1958., dogodio se niz jakih potresa (zona je visoko rizično sizmičko područje), kao i odrona. Izgradnja brane Vajont je dovršena u rujnu 1959. U studenom 1960. dogodio se veliki odron od skoro 750 000 m3 zemlje i stijena. U međuvremenu inženjer Semenza dovršava svoje istraživanje, podnoseći argumente protiv. Nije bio poslušan.
Krajem ljeta 1963. senzori su otkrili zabrinjavajuće pomicanje brda, da bi se 9. listopada dogodila katastrofa – u 20 sekundi lavina je kliznula u dolinu, provocirajući jaki potres i ispunjajući umjetno jezeero iz kojeg su zatim krenuli valovi u tri pravca, noseći smrt i razaranje.

Naravno, pokrenuta je sudska istraga, a proces se odvijao u tri faze od 25. studenog 1968. do 25. ožujka 1971. i završio je priznanjem o kaznenoj odgovornosti zbog predvidljivosti poplave i lavine, te zbog mnogostrukog zločina iz nehaja.
 
USPOREDBE VAJONT – OMBLA
– Podno brda na Ombli umjesto planinskog jezera imamo rijeku Omblu, koja je hrvatski kraški fenomen i rijeka ponornica.
– Kod brane Vajont također se radilo o posebnoj hidrogeološkoj strukturi, te je nesreći  pridonijela i nepovoljna meteorološka situacija s velikim kišama, a što je mogući slučaj i s Omblom. Za primjer je navesti veliku poplavu koju je izazvala velika količina kiše 22.11.2010. te su se pojavila tri slapa poviše Omble.
– Kao i u slučaju Vajonta kada su stručnjaci upozoravali da je izgradnja neprihvatljiva i pogubna, tako i danas stručnjaci upozoravaju na štenosti i opasnosti koje bi se dogodile prilikom izgradnje HE na Ombli, i to govore najmanje 20 godina.
– Nadalje zajedničko je da su oba područja seizmički aktivna i da
su stalno ugrožena klizištima. Prije izgradnje brane Vajont postojale su mjere spriječavanja klizišta i urušavanja kako bi se zaustavili ili usporili, međutim to je bilo samo na kratko, nestabilnost je i dalje rasla do trenutka katastrofe. Samo kilometer od izvora Omble nalazi se staro naselje Čajkovica koje je iseljeno upravo radi klizišta i nije više naseljavano.
– Područje gdje se radila brana Vajont je bilo seizmički aktivno, kao što je i kod nas cijeli jug seizmički najaktivniji u odnosu na druga područja u Hrvatskoj.
– Lokalno stanovništvo je upozoravalo na opasnost i strahovalo, što je također prisutno i  kod projekta HE Ombla .

 
Procjena je i dan danas, da je prouzrokovana tragedija koja je za ishod imala smrt 2000 ljudskih života bila radi  počinjene ljudske greške koje su uzrokovale smrt tamošnjeg stanovništva:
 
1. Što je brana sagrađena u dolini koja po svom geološkom profilu nije bila pogodna za tako nešto. Brana Vajont bila je prouzročena slabim poznavanjem geološke tematike kao i kompletnim promašajem inženjera i geologa koji su bili angažirani te koji nisu shvatili prirodu problema s kojim su se pokušali suočiti, što je i  primjer za projekt HE Omble.
2.  Što je umjetno jezero bilo podignuto na razinu koja je prekoračila sigurnosnu razinu. Projektom HE Ombla planirana je podzemna akumulacija na koti od  + 130  m n.m., u slučaju Vajont su stalno punili jezero vodom, više od granice maksimalne sigurnosti.  Naime vlasnik brane namjeravao je prodati nacionalnoj kompaniji pa je povisio razinu vode da bi se proizvodilo što više električne energije.
3. Što nije dat alarm odmah uvečer 9. listopada 1963., kako bi se masovno evakuiralo stanovništvo iz rizičnih zona moguće poplave.
 
U veljači 2008., za vrijeme konferencije prilikom Međunarodne godine planete Zemlje, tragedija Vajonte je obilježena kao egzemplarni slučaj nesreće koja se mogla izbjeći. Ne želimo da stanovnici Rijeke Dubrovačke, kao i Grada i cijele naše dubrovačke neretvanske županije, budemo ovakva tema bilo koje međunarodne konferencije.

Prema objavljenim podacima na internetu, između ostalog stoji: "Noću u 22:39 sati, 9. listopada 1963. godine započela je apokalipsa. Cijeli tok planine Tok, tri kilometra u dužini s poljima, šumama, kućama i putevima odvojio se u jezero iznad brane. Bila je to ogromna masa zemlje i kamenja od skoro 300 miliona kubika. Jezero je bukvalno nestalo, a ogromni vodeni val 100 metara visine noseći sa sobom blokove kamenja teške do 100 tona usmjerio se u dva pravca: uzvodno – potopivši u trenu desetak naselja uz obalu i nizvodno – preko brane urušivši se u kanjon sa masom od 50 miliona kubika vode i iz kanjona sa ubilačkom snagom prosto pomeo gradić Longarone, mjesto gdje se Vajont ulijevao u rijeku Pijave".
 
Nažalost na primjeru ovakve tragedije može se izvući pouka da se radi investicija ne bi trebalo srljati u ovakav projekt koji za posljedicu može imati najgori mogući ishod sa gubitakom ljudskih života.
 
Građanska inicijativa „SPASIMO OMBLA I NJEZINE STANOVNIKE“ i UDRUGA „OKVIR ZA ZATON „
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Pročitajte još

U DNEVNIKU NOVE TV Gordana Buljan Flander dala neopozivu ostavku na mjesto ravnateljice Poliklinike

Dulist

PAVELA NAKON OSVAJANJA HRVATSKE VELIKE NAGRADE SIGURNOSTI Ovo je kruna karijere!

Dulist

DR. SINIŠA CAR NAPUSTIO JE NAJZELENIJI OTOK Mljet je unio mir u moj život

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija