Aktualno

BIT ĆEMO CIJELU KRIZNU GODINU BEZ KLJUČNOG DOKUMENTA Nova Strategija razvoja održivog turizma do 2030. stiže tek krajem 2022.

Hrvatska je bez Strategije razvoja održivog turizma ostala taman u pande­mijskoj 2020. godini kada je ovaj važan strateški dokument i istekao. Ministar­stvo turizma i sporta trebalo bi stoga iznjedriti novi strateški okvir u kojem bi se održivi turizam trebao razvijati od 2021. do 2030. Međutim, do toga neće doći tako brzo. Kako su za DuList potvr­dili iz Ministarstva turizma i sporta, usvajanje Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine u Hrvatskom saboru očekuje se tek u 3. kvartalu 2022. Dakle, do sada najvažnija grana hrvatskog gospodarstva, ostat će cijelu godinu dana bez strateškog dokumenta i to u koronakrizi. Provjerili smo s Mini­starstvom turizma i sporta što će sve Strategija razvoja održivog turizma obu­hvaćati, a njezino donošenje za DuList su prokomentirali i direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić i direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić.
— U skladu sa Zakonom o javnoj nabavi javno je savjetovanje prošla dokumentacija o nabavi u postupku javne nabave usluga savjetovanja u izradi Strategije. Primjedbe i prijed­lozi su bili vezani uz uvjete navedene u dokumentaciji, od čega su neki prihva­ćeni, a neki ne. Ministarstvo turizma i sporta trenutačno je u postupku oda­bira izvršitelja usluge po provedenoj javnoj nabavi – odgovorili su DuListu iz Ministarstva turizma i sporta te su na naše pitanje o glavnim naglascima i strateškim ciljevima koje će strategija obuhvaćati naveli one stavke kojima je unutar Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. definiran razvoj održivog turizma.
Usklađenje s Nacionalnom strategijom
— Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine strateški je akt dugo­ročnog planiranja i mora biti u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Kako je navedeno u ovoj strategiji, pri­oriteti javne politike koja će pridonijeti razvoju održivog, inovativnog i otpor­nog turizma su poticanje ulaganja u održiv, niskougljični rast turizma, pove­ćanje multiplikacijskih učinaka turizma na područja poljoprivrede, digitalizacije, prometa, energije i okoliša te sporta i kreativnih industrija, zatim razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija zbog cjelovitog turističkog doživ­ljaja i produljenja sezone kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu i pro­mociju, integralno upravljanje desti­nacijama radi pronalaženja odgovara­jućih specijalizacija, ponude dodatnih sadržaja i produljenja sezone. Slijedi turistička valorizacija i prezentacija kulturne i prirodne baštine, gastronom­ske i enološke ponude, prijelaz prema nišama više dodane vrijednosti, uz naglasak na rast kvalitete ponude, digi­talizaciju, inovacije i povećanju ponude smještajnih kapaciteta visoke kvalitete, otklanjanje administrativnih prepreka i poboljšanje dostupnosti javne infra­strukture za realizaciju investicija u turizmu, pozicioniranje prema novim i velikim, brzorastućim globalnim emi­tivnim tržištima te promoviranje Hrvat­ske kao sigurne i zdrave destinacije koja nudi visokokvalitetnu i raznovrsnu turi­stičku uslugu – naveli su iz Ministarstva.
Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. pratit će i Nacionalni plan razvoja ove grane gospodarstva od 2021. do 2027. na kojeg ćemo čekati još duže. Iz Ministarstva su DuListu odgovorili kako su trenutno u postupku odabira izvršitelja usluge po provedenoj javnoj nabavi te da se njegovo donošenje u Hrvatskom saboru očekuje u trećem kvartalu 2022. i to nakon usvajanja Stra­tegije razvoja održivog turizma. ­
Prioritetna područja
Nacionalni plan, naglasili su iz Mini­starstva turizma i sporta, pobliže će definirati provedbu strateškog cilja i prioritetnog područja javnih politika za sektor turizma iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. te Strategije razvoja održivog turizma do 2030.
— U okviru Nacionalnog plana odre­dit će se terminski plan provedbe proje­kata od strateškog značaja, izradit će se indikativni financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva i projekata od važnosti za područje turizma kao i okvir za pra­ćenje i vrednovanje Nacionalnog plana – naveli su iz Ministarstva.
Direktor Turističke zajednice Dubro­vačko-neretvanske županije Vladimir Bakić mišljenja je kako je teško iz ove perspektive promatrati kako će se situ­acija dalje razvijati, ali da se treba nadati da pandemija neće trajati godinama.
blank
— To su sve naravno očekivanja. Stra­teške dokumente treba donositi, na njima predano raditi te ih usklađivati s važnim trendovima koji su prisutni, neovisno o pandemiji. O održivom turizmu govorilo se i prije pojave pan­demije te vjerujem da je dobrim dije­lom to bio element dosadašnjeg razvoja hrvatskog turizma – mišljenja je direk­tor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić.
Održiv i otporan turizam
Kada se govori o održivosti, naglašava, ona je povezana s očuvanjem prostora što uključuje i određenu institucio­nalnu zaštitu pojedinih dijelova pri­rode, zatim i urbanističko planiranje u većim urbanim područjima kao i primjenu suvremenih učinaka uštede energije. Neizostavan dio cijele priče je i digitalna sfera. Strategija razvoja odr­živog turizma sagledavala bi i moguće potpore iz europskih fondova.
Direktorica dubrovačke turističke zajednice Ana Hrnić istaknula je da Strategija razvoja održivog turizma do 2030. predstavlja programsko polazi­šte za daljnji razvoj turizma te da je u njoj kao jedan od prioriteta naveden razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma. Naglasila je da je u tom kon­tekstu cilj Dubrovnika biti cjelogodišnja destinacija vrhunske kvalitete, auten­tičnosti i održivog turizma.
— Mjere koje su poduzete kroz pro­gram Respect the City daju odlične rezultate i trebamo nastaviti dalje u tom smjeru, unatoč trenutnoj situaciji u kojoj se nalazimo. Akcijski plan Respect the City je u fazi finalizacije, a izrađen je dijelom temeljen na Planu upravlja­nja svjetskim dobrom UNESCO-a ‘Sta­rim gradom Dubrovnikom’, dotiče i turizma. Projekt multifunkcionalne dvorane Gospino polje 2025. značajno će povećati konkurentnost Dubrovnika kao destinacije kongresnog turizma te omogućiti i organizaciju raznih drugih događanja u tim za nas strateškim raz­dobljima godine – istaknula je Hrnić.

Sigurnosni turistički okvir
S našim sugovornicima dotaknuli smo se i posljednjih napora mediteranskih zemalja poput Grčke i Španjolske koje su osmislile svojevrsni sigurnosni okvir za putovanja u vrijeme pandemije te im je, prema dostupnim informacijama, zbog toga porastao ‘booking’. Pitali smo ih smatraju li da bi i Hrvatska uskoro trebala osmisliti sličan okvir kako bi vratila turiste.
— Europska komisija predstavila je prijedlog Uredbe koji se odnosi na olakšavanje slobode kretanja građana unutar EU-a. Digitalne zelene potvrde vrijedit će u svim državama članicama EU-a. Kao turistička zemlja, Hrvat­ska pozdravlja svaki dokument koji će olakšati turistička kretanja putem ujed­načenih i predvidljivih pravila. Važno je naglasiti da će i osobe koje nemaju digitalnu zelenu potvrdu moći puto­vati. Digitalna zelena potvrda trebala bi sadržavati QR kod s digitalnim pot­pisom radi zaštite od krivotvorenja. QR kod će se skenirati i tako će se provjeravati potpis. Provjere će se odvi­jati na graničnim prijelazima – naglasili su iz Ministarstva turizma i sporta.
Direktor županijskog TZ-a Vladimir Bakić mišljenja je kako određene zemlje ne odstupaju od prakse kojom se vodi Europska unija.
— Najave o povećanom bookingu pojavljuju se u medijima, ali, konkretno, koliko mi je poznato, Grčka je najavila da će od 15. svibnja krenuti s procesom liberalnijeg ulaska u zemlju i da će pri­znavati negativne PCR testove, procije­pljenost ili preboljenje COVID-a. Riječ je o nečemu što je istovjetno s onim što Europska unija definira zelenom potvr­dom. Slične najave dolaze i iz Austrije i Španjolske. Ne bih rekao da su zemlje poput Grčke, Španjolske, Austrije ili Portugala izašle izvan pristupa koji je evidentan za sve zemlje Europske unije. Tako se i Hrvatska ponaša – ističe Vla­dimir Bakić.
Direktorica dubrovačkog TZ-a govori kako je od prioritetne važnosti definirati i postaviti jasne kriterije i pravila prije svega vezano za uvjete ulaska u RH, kao i komunicirati sve relevantne informa­cije vezano za boravak u destinaciji.
— Kroz projekt Safe Stay in Croatia posjetitelji mogu biti sigurni da su na lokaciji poduzete propisane epidemi­ološke mjere i preporuke. Gradonačel­nik Mato Franković predložio je skla­panje sporazuma s trećim zemljama, prioritetno s Velikom Britanijom koja je ključno emitivno tržište Dubrov­nika te uvođenje jasnih pravila dola­ska u Republiku Hrvatsku podjelom na crvene, narančaste i zelene zone. Ovi­sno o zoni postavljaju se uvjeti ulaska u Hrvatsku, odnosno potreba testiranja ili dokaz o preboljenom covid-19 i cije­pljenju kad se ne uvjetuje testiranje, bez obzira iz koje zone dolazili. Smatram da bi ovakav sustav bio iznimno efikasan i nadam se da će se u što skorije vrijeme ići u tom smjeru – zaključuje Ana Hrnić.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 31. ožujka 2021.

Pročitajte još

Ministarstvo donijelo tri nova pravilnika s velikim olakšicama za turističke djelatnike

Dulist

NAGRADNA IGRA Darujemo dvije Buralove torbe!

Dulist

Hoće li irski avioprijevoznik obustaviti liniju Dublin-Dubrovnik?

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija