Grad

ANĐELA PALAMETA IZ DEŠE Sve kompleksniji slučajevi nasilja u obitelji i sve veći broj poziva iz ruralnih područja

c djeca zlostavljanje pedofilija nasilje5773

U organizaciji udruge DEŠA, o čemu smo već izvijestili, predstavljen je nacrt buduće Strategije za zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji Grada Dubrovnika. Do njenog usvajanja i stupanja na snagu još ima posla, a nesumnjivo je riječ o iznimno važnom strateškom dokumentu našega Grada. Opće je poznato da je nasilje u obitelji, naročito nad ženama, veliki društveni problem, a u DEŠI se žrtvama pruža sva potrebna pomoć – od one psihološke pa sve do logističke. Naravno da su najosjetljivija kategorija u pravilu kolateralne žrtve tog nasilja – naši najmlađi. Stoga je neizmjerno važno sustavno raditi na osvješćivanju i ohrabrivanju žrtvi nasilja u obitelji da što prije reagiraju, nasilje prijave i poduzmu adekvatne mjere, kako psihološke tako i pravne, naravi. O svemu smo razgovarali sa Anđelom Palametom, višom stručnom surandicom u provedbi projekata udruge DEŠA.

Predstavili ste nacrt nove Strategije za zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji. Od kada i tko ga izrađuje i kada je u planu usvajanje i stupanje na snagu?
Nacrt Strategije je izradio DEŠIN tim, pod mentorstvom, doc.dr.sc Nikoline Hazdovac Bajić i M.Phil., mag.pol. Ane Budimir. Osnovali smo radnu skupinu koja je sastavljena od različitih stručnjaka iz sustava, dakle organizacija civilnog društva i institucija, s područja Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, a koji su detaljno upoznati sa sadržajem Nacrta Strategije, istraživanjem, te DEŠINIM radom u području podrške i pomoći žrtvama nasilja u obitelji. Pozvali smo sve uključene da komentiraju i daju svoj doprinos kako bismo mogli izradili što bolji i svrhovitiji dokument, koji bi ubuduće trebao biti ključna politika za djelovanje i suzbijanje nasilja u obitelji na području Grada Dubrovnika.
Nacrt Strategije je spreman, a trebao bi se naći na Gradskom vijeću do kraja 2024. godine. Strategija borbe protiv nasilja u obitelji Grada Dubrovnika temelji se na istraživanju Zaštita prava žrtava nasilja u obi


telji za područje Dubrovačko-neretvanske županije, kojeg je DEŠA pokrenula i provela u suradnji sa znanstvenom suradnicom Instituta za društvena istraživanja Zagreb, doc. dr. sc. Nikolinom Hazdovac Bajić. Povod za provedbu ovog istraživanja proizašao je iz izravnog iskustva u radu sa žrtvama nasilja u obitelji od strane udruge DEŠA.
Osnovni cilj istraživanja je bio dobiti široki uvid u cjelokupnu sliku problematike nasilja u obitelji na području Dubrovačko-neretvanske županije. Istraživanje smo nedavno završili te predstavili na konferenciji ‘Zaštita i prava žrtava nasilja u obitelji’, zajedno sa Vodičem za socijalno i radno uključivanje žrtava nasilja u obitelji. Logičan slijed je da mnogobrojni rezultati i preporuke iz ovako opsežnog i kvalitetnog istraživanja vode izradi Strategije koju naš Grad nije imao. Objeručke su prihvatili tu ideju te smo na konferenciji u svibnju održali i prvi sastanak radne skupine te pozvali sve zainteresirane da nam se pridruže u izradi, ukoliko žele i mogu, što je bilo i dobra prilika s obzirom i na medije koji su pratili i izvijestili o događanju.

Prilikom predstavljanja ste istaknuli kako je to strateški jako važan dokument našega Grada. Po čemu je toliko bitan? Što on mijenja, što novo donosi?
Grad Dubrovnik je treći Grad po redu u Republici Hrvatskoj koji donosi ovaj dokument i vidi da je ovoj tematici potrebno pristupiti strateški i odgovorno, pri tome izradu, organizaciju i koordinaciju cijelog procesa povjerava organizaciji civilnog društva. Koristi zanimljiv pristup odozdo prema gore, kroz uključivanje raspoloživih kapaciteta iz lokalne zajednice, koji već duži niz godina djeluju u toj tematici, razumiju njezine probleme, potrebe i pristupaju ovoj temi kroz stvarne potrebe lokalnih dionika i žrtava nasilja u obitelji.
Istraživanje o ovoj temi je bilo nužno provesti jer takvo slično na našem području ne postoji, a trebalo bi ih biti i više s obzirom na važnost i utjecaj ove teme na društvo u cjelini.
Ovim istraživanjem smo započeli proces praćenja provedbi javnih politika na temu nasilja u obitelji te planiramo dalje nastaviti kroz nastavak istraživanja, nove projekte i programe. Problematika nasilja u obitelji tek u novije doba postaje važna za brojna društva, te jedan od važnijih prioriteta posljednjih godina. Naša je država potpisnica brojnih dokumenata i u zadnjih desetak godina razvija nacionalno zakonodavstvo, kako bi propisala prava, obveze, odgovornosti cijelog sustava u suzbijanju ove negativne društvene pojave ili kako bi u slučajevima kad je već nastala šteta mogla pomoći i zaštiti osobe koje su pogođena nasiljem. U praksi se javljaju različiti izazovi, neujednačenost, odvojenost, zatvorenost, nefunkcioniranje ili funkcioniranje u pojedinačnim slučajevima, određeni zamor, frustracije i slično. Sve se o tome govori kroz predmetno istraživanje.
S obzirom da nam nije bio samo cilj pokazati probleme već i djelovati na trenutno stanje, predložili smo Gradu Dubrovniku suradnju kroz izradu Nacrta Strategije. Kroz Nacrt Strategije smo razvili područja, ciljeve, mjere i aktivnosti koji mogu utjecati da se nasilje smanji, a osobama koje su njime pogođene omogući bolja zaštita i pomoć. Dio Strategije je i Akcijski plan kroz koji je propisan način, odnosno prijedlog za rješavanja problema, vođen problemima i preporukama nastalim kroz istraživanje.

U prevenciji i borbi protiv nasilja u obitelji koji su nam prioriteti kao zajednici?
Jedno od područja koje definira Nacrt Strategije je prevencija nasilja u obitelji. Prioriteti su razvijati preventivne i edukativne programa, od najranije dobi. Posvetiti se njihovom kontinuiranom uključivanju u odgojno-obrazovni program. Koristiti i osnaživati postojeće programe prevencije nasilja koji postoje u lokalnoj zajednici ili u državi. Educirati djelatnike odgojno obrazovnih institucija kako provoditi te programe, aktivnosti ili protokole. Potrebno je povećati javnu svijest o nasilju u obitelji, osigurati veći broj dostupnih informacija kroz različite kanale informiranja na lokalnoj razini: letci, plakati, brošure, obavijesti na mrežnim stranicama i slično.

Vi radite svakodnevno sa zlostavljanim ženama već godinama. Kakva je trenutno situacija, naročito usporedimo li sa prijašnjim godinama? Bilježi li se porast ili smanjenje nasilja u obitelji ili je situacija manje-više ista?

Statistički podaci Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske županije pokazuju da je nasilje u obitelji u porastu, odnosno, da ima više prijava. Mi u DEŠI bilježimo malo veći broj korisnika, u odnosu na prošle godine, a tek je prvi dio godine u tijeku. Bilježimo veći broj poziva iz ruralnih područja te sve kompleksnije slučajeve nasilja u obitelji i drugih postupaka koji se vode paralelno s nasiljem u obitelji. To su uglavnom pitanja skrbništva nad malodobnom djecom.

Je li uopće moguće izvršiti procjenu je li nasilje u porastu ili se naprosto sve više žena odlučuje prijaviti ga?
Ne, nužno ne znači da je nasilje u porastu zbog povećanog broja prijava, kao što niti povećan broj prijava ne mora značiti da je nasilje u porastu. Ne postoje znanstvena istraživanja za to pitanje na našem području. Ali činjenica je da mi u savjetovalištu radimo sa žrtvama nasilja u obitelji koje su odlučile prijaviti nasilje jer su više informirane ili su se dovoljno osnažile kroz različite dostupne servise u lokalnoj zajednici, kao što je i DEŠINO savjetovalište.

Nasilje nad ženama u okviru obitelji je najčešće, međutim nije jedino. Žrtve, najčešće kolateralne, su i djeca. Kako njima pristupate i kako im pomažete?
Davanjem informacije roditeljima, upućivanjem na usluge u lokalnoj zajednici, pružanjem usluga psihološkog i pravnog savjetovanja, savjetovanja socijalne radnice, davanjem općih pravnih informacija, pratnjom na relevantne institucije, suradnjom sa drugim institucijama i organizacijama, različite grupne radionice i slično, a sve s ciljem pružanja cjelovite i kvalitetne podrške roditeljima. Djeci kroz direktan rad ne pomažemo, nego upućujemo na druge resurse u lokalnoj zajednici, a kojih kronično nedostaje u udaljenim i ruralnim područjima.
Osnovali smo i Fond za podršku ženama u potrebi i ženama žrtvama nasilja kroz koji na temelju određenih uvjeta korisnici mogu ostvariti određenu financijsku pomoć za različite potrebe, primjerice, troškove liječenja, odvjetničke troškove, troškove prijevoze i druge troškove koje sustav ne pokriva ili ne pokriva u cijelosti.

Da, djeca su gotovo uvijek pogođena nasiljem ukoliko jedan od roditelja teško pati zbog nasilja. To se sigurno održava i njihovo psihičko stanje. Teško je vjerovati, barem iz naše prakse, da djeca ne svjedoče tom nasilju. Žrtve nisu dovoljno informirane koliko nasilje negativno utječe na djecu.

Pročitajte još

Grmljavinsko nevrijeme ipak će nas zaobići?!

Dulist

ČEP U PROMETU: Spojili se Župa i grad

Dulist

Ostvareno 2 milijuna noćenja, 11 dana ranije nego lani

Dulist