Aktualno

ZNANSTVENA TRIBINA 350 godina od potresa koji je promijenio svijet

sveuciliste kampus643

Sveučilište u Dubrovniku pokreće ciklus znanstvenih tribina kojima se žele predstaviti rezultati naših istraživača, ali i istaknutih hrvatskih i svjetskih znanstvenika. Gosti prve tribine bit će prof. dr. sc. Marijan Herak i prof. dr. sc. Davorka Herak s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i održat će predavanje s temom ‘Velika dubrovačka trešnja, 350 godina od potresa koji je promijenio svijet’ u utorak, 7. studenoga 2017. u amfiteatru sveučilišnoga Kampusa s početkom u 19 sati.

Takvim će se predavanjima nastojati široj javnosti približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća.

Ove se godine, 6. travnja, obilježila 350. godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Riječ je o potresu koji je toliko štete nanio Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici da je izravno utjecao i na njezinu budućnost. Iako to nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, ovaj je posebno upamćen zbog izuzetno teških posljedica, koje su nastupile zbog više uzroka. Taj je događaj bio predmetom velikoga broja suvremenih izvješća i kasnijih studija, ali su se one uglavnom odnosile na njegov utjecaj na socijalne i političke prilike. U predavanju će se sažeto iznijeti najvažniji događaji koji su uslijedili nakon potresa, kao i uloge koje su u tome političkom igrokazu odigrali istaknuti dubrovački, mletački i osmanlijski protagonisti toga vremena.
Sa seizmološkoga gledišta, važno je uočiti kako je upravo potres iz 1667. godine posljednji tako veliki potres u području od Stona do Herceg Novog. Ta činjenica sugerira kako u tom području od tada traje nakupljanje energije elastične deformacije koja će se u budućnosti osloboditi novim velikim potresom. Razmotrit će se i svjedočanstva koja se odnose na pojavu tsunamija, prostornu razdiobu šteta u samom Gradu, te prikazati današnja seizmološka istraživanja u Dubrovniku i okolici.

Marijan Herak redoviti je profesor Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U svome znanstvenom radu bavi se brojnim aspektima seizmologije, pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutraš­ njosti i radovi s problematikom procjene seizmičke opasnosti i ugroženosti. Organizirao je i najopsež­ nije mjerenje dinamičkih svojstava građevina u Hrvatskoj, a baza podataka prigušenja oscilacija zgrada za malu pobudu jedna je od najvećih u svijetu. Glavni je autor karte potresne opasnosti u Hrvatskoj koja je prihvaćena kao temeljni dokument pri primjeni europskih norma za protupotresnu gradnju. Glavni je istraživač na hrvatskim seizmološkim znanstvenim projektima, a sudjelovao je kao suradnik ili voditelj hrvatskog dijela u desetak međuna­ rodnih projekata. Objavio je samostalno ili u koautorstvu 80-ak znanstvenih radova (od toga 47 u časopisima koje navodi Current Contents), šezdesetak radova i priopćenja sa znanstvenih skupova, 2 knjige (suurednik), 7 poglavlja u knjizi, te mnoge studije i elaborate. Najcitiraniji je hrvatski seizmolog.

Davorka Herak redovita je profesorica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najvažniji radovi odnose se na proučavanje seizmičnosti Hrvatske i srodne probleme (npr. statistika potresa, njihova kvantifikacija i lociranje, anizotropija brzina seizmičkih valova, određivanje modela seizmičkih brzina u kori i gornjem plaštu Zemlje, određivanje žarišnih mehanizama), a zapažene je radove objavila npr. i o površinskim valovima, te povijesti seizmologije (proučavanje svojstava povijesnih instrumenata i istraživanje znanstvenog doprinosa A. Mohorovičića). Sudjelovala je u brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Do sada je objavila 63 znanstvena rada (od toga 34 u časopisima koje navodi Current Contents), 50-ak priopćenja sa znanstvenih skupova, 5 poglavlja u monografiji, a sudjelovala je i u izradi više studija i elaborata.

Pročitajte još

Atlantska plovidba povlači dionice sa Zagrebačke burze

Dulist

Sumnja se da je Palata onečišćena zbog nepropisnog odlaganja nusprodukata proizvodnje maslinovog ulja

Andrea Falkoni Račić

DONOSIMO RASPORED CISTERNI Neugodni mirisi u Palati još prisutni

Dulist