Aktualno

ŽELJKO DADIĆ Planiramo nove vezove na Batali, u Solitudu i Mokošici

c zeljko dadic008

Županijska lučka uprava Dubrovnik u proteklih je desetak godina realizirala niz značajnih projekata obnove lučke infrastrukture. Obnovljena je tako 2012. godine riva u Luci Šipanskoj za 5 milijuna kuna pri čemu je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdvojilo 3 milijuna kuna, a po milijun kuna ŽLUD i Grad Dubrovnik. Vlastitim sredstvima Županijska lučka uprava Dubrovnik obnovila je 60 metara rive na Tenturiji (2 milijuna kuna) te u Gornjem Čelu na Kalamoti (2,5 milijuna kuna). Vrlo važan projekt za sam Dubrovnik jest uređenje komunalne lučice na Batali za što je 12,5 milijuna kuna sredstava osigurano putem kredita HABOR-a. Krunu ulaganja čini rekonstrukcija rive u luci Donje Čelo na Kalamoti, što je ujedno i prvi EU projekt ŽLUD-a. Ova investicija, vrijedna gotovo 30 milijuna kuna je, podsjetimo, financirana iz EU fondova u iznosu od 85 posto, dok je ostatak financiran sredstvima iz državnog proračuna. Projekt rive u Donjem Čelu obuhvatio je pomorsko-građevinske radove na rekonstrukciji i dogradnji luke. U sklopu projekta, riva je, s postojećih 35 metara dužine i 6,90 metara širine, nadograđena te je sada duga 56 metara i široka 11 metara. Po završetku ovog ulaganja, omogućen je privez trajekata s dubinom do 4,60 metara te je izgrađen operativni plato površine 37×18,70 metara.
—Ovim je projektom omogućeno bolje prometno povezivanje otoka s pristajanjem trajekta, što do tada nije bilo moguće. Mještani nam govore kako im je to uvelike olakšalo prijevoz i dostavu robe i materijala budući da se na otoku tijekom zime odvijaju veći građevinski radovi – zadovoljno ističe ravnatelj Željko Dadić. Naglašava kako bez europskih sredstava tako financijski zahtjevan projekt ne bi mogli sami financirati budući da je proračun ŽLUD-a, koji se oslanja samo na vlastite prihode, skroman te iznosi oko 9,5 milijuna kuna, u što su naravno uključene i kreditne obveze.

Na kojim projektima trenutno radite?
Ishodovali smo građevinsku dozvolu za ribarsku luku u Sustjepanu i prema dostupnim informacijama krajem godine bi trebala ići prijava na europske fondove. To je također jedan iznimno velik projekt i financijski zahtjevan za nas jer je riječ o iznosu većem od 40 milijuna kuna. Vjerujem da ćemo iznaći sredstva putem Ministarstva poljoprivrede i Uprave za ribarstvo. Također, projektiramo buduće komunalne vezove na potezu od Marine Frapa do Solituda. Imamo i projekt dodatnog pontona na Batali koji bi s vanjske strane uključivao operativnu obalu za ukrcaj i iskrcaj putnika, a s unutarnje strane bi bilo stotinjak komunalnih vezova. U suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, odnosno njihovim Pomorskim odjelom napravili smo studiju sigurnosti plovidbe koja uključuje proširenje dodatnih pontona za jednu do dvije sekcije, ovisno o mjestu, tako da bismo i tu dobili određeni broj vezova.

Što je studija pokazala?
Pokazala je da se na nekim mjestima mogu dodati dvije sekcije pontona, a na nekima jedna i to ne bi ugrožavalo sigurnost plovidbe. Projekt je odobrila i Lučka kapetanija, međutim sve ovo što sam spomenuo zahtijeva izmjene prostorno planske dokumentacije. Uputili smo zahtjev prema Gradu Dubrovniku i za Batalu i za potez od Marine Frapa do Solituda, kao i za prostor ispred ronilačkog kluba koji je u prostornom planu označen kao sportska luka. Međutim, u suradnji s Dubrovačkoneretvanskom županijom i Gradom Dubrovnikom odlučili smo da se to prenamijeni za komunalne vezove. Napravili smo projekte, koji ukupno uključuju oko 600 novih vezova, što nije malo, ali moram naglasiti kako je to financijski zahtjevan projekt. Prema grubim procjenama troškova gradnje riječ je o iznosu od oko 15 milijuna eura. U Solitudu nam nažalost ne idu u prilog niti vremenski uvjeti. Radili smo vjetrovalne i maritimne studije, a na tom su području i velike dubine što iziskuje i povećane troškove gradnje. Izrađivači projekta uzeli su u obzir i činjenicu kako tamo problem predstavljaju i kruzeri koji rade manovru iz dijela luke Gruž tako da smo napravili valobranske pontone, koji također poskupljuju investiciju. No, sigurnost je najvažnija. Osim toga, radili smo i projekt za oko 300 komunalnih vezova u Mokošici. Mi smo proširili lučko područje, ali smo uputili zahtjev prema Gradu Dubrovniku za prostorno planske izmjene budući da u postojećim planovima to područje nije definirano za komunalne vezove. Napravili smo idejna rješenja, prezentirali smo ih gradonačelniku i županu, koji su njima bili izrazito zadovoljni te sad čekamo izmjene prostorno planske dokumentacije kako bismo mogli krenuti dalje. Kad bi se svi ovi projekti realizirali, dobili bismo značajan broj novih komunalnih vezova. Nekako se uvijek vraćam na Marinu Frapa koja je po meni trebala ostati za komunalne vezove. Županijska lučka uprava Dubrovnik u tom je smjeru i dala prigovor na izmjene i dopune ondašnjeg Urbanističkog plana uređenja Gruški akvatorij, ali to nije prošlo, a tamo smo mogli imati još 500 do 600 vezova. S ovim novim projektima, dobrim ćemo dijelom riješiti nedostatak komunalnih vezova koji je prisutan na cijeloj obali, ne samo kod nas. Radimo u tom smjeru i nadam se da će nas Grad Dubrovnik podržati i izmijeniti prostorne planove, a onda ćemo mi nastaviti raditi na dokumentaciji i ići u ishođenje dozvola. Nadamo se da će novom omotnicom u kojoj su predviđena sredstva za financiranje projekata iz EU fondova biti moguće financiranje komunalnih vezova.

Kakva je situacija u Portu?
Tu smo napravili sidreni sustav još 2008. godine u kojega je uloženo 2,5 milijuna kuna i tamo nema nažalost mjesta za daljnja širenja. Sidreni sustav je jako dobar i on funkcionira, imali smo i određene sanacije, ali u tom dijelu se ne možemo dalje širiti. Ostaje tek dio Stare Mokošice te od Marine Frapa prema Solitudu.

Iza nas su dvije godine koronakrize, kako ste ih prebrodili?
Korona kriza je utjecala na nas samim time što 2020. godine nismo imali niti jedno uplovljavanje cruisera, a u 2021. njih 35. Srećom nismo se morali kreditno zadužiti, što je dobro, a isplaćivali smo sve svoje obveze, i kreditne i prema dobavljačima te uredno isplaćivali plaće. Tek je ova godina bila godina oporavka, a nadamo se da će i iduća biti dobra iako se najavljuje recesija. Vidjet ćemo. Inače, naš proračun je skroman, financiramo se iz vlastitih prihoda i nastojimo se voditi pažnjom dobrog gospodara. Sad najviše ulažemo u projektnu dokumentaciju kako bismo spremni dočekali novu omotnicu za financiranje projekata EU sredstvima. Dok je čekamo važno je imati spremne projekte s građevinskom dozvolom.

Pročitajte još

Evo koliko su porasle cijene nekretnina i najmova u EU-u

Dulist

Iz Valamara reagirali i kategorički odbacili tvrdnje optužbe Udruge Divlja liga

Dulist

PRAVDA ZA KATU I STIPU Prosvjed sutra u 19 i 30 ispred zgrade suda

Dulist