Vijećnička pitanja na Županijskoj skupštini otvorio je Teo Andrić (HDZ) Centrom za gospodarenje otpadom.
-Zadnjih nekoliko godina jedna od glavnih tema na našim sjednicama bio je Centar za gospodarenje otpadom. Pitanja oporbe išla su u smjeru što se s njime događa, kada će biti gotova studija utjecaja, kad će se početi? Kad smo došli do situacije da ćemo početi, pitanja su se okrenula. Sad pitamo postoji li bolja tehnologija, hoćemo li opet raditi trasiranje? U kojoj je stvarno fazi Centar za gospodarenje otpadom, jesmo li izabrali izvođača? – pitao je Andrić župana.
Dobroslavić mu je odgovorio kako županija s Centrom ima problema jedino kada se zađe u sferu politiziranja.
-Moramo se držati činjenica. Centar nas rješava problema eventualne zatrpanosti smećem, hoćemo li imati normalan daljnji razvoj turizma, zaštitu okoliša. Projekt nema alternativu. Čudi da neki uporno zanemaruju činjenicu da je projekt prošao sve procedure i nije opravdan zahtjev da se procedura ponavlja jer bismo tako išli u nedogled. U Hrvatskoj se trenutno gradi 11 takvih centara. Javna nabava nam je dala neprihvatljive cijene izvođenja pa smo je ponovili te je u tijeku natječaj. Nadamo se da će cijene biti normalne. On nije prijetnja za okoliš ni Malostonski zaljev, ne zato što ja to kažem, već jer je to rekla struka. Europska unija ne bi sufinancirala sumnjiv projekt. Centar je zaštićen od bilo kakvog curenja u okoliš. Molim i pozivam da se čuvamo politikantskih voda – rekao je Dobroslavić.
Vijećnik Ivica Dajak (MOST) nastavio je o Lučinom razdolju te je pitao župana o tome zna li se gdje će se zbrinjavati RDF gorivo iz otpada? Pitao je i zna li se cijena zbrinjavanja otpada po toni i kakvu povratnu informaciju ima od komunalnih poduzeća, kako će Centar utjecati na njihovo poslovanje i cijene?
Župan Dobroslavić istaknuo je kako jedan od proizvoda Centra za gospodarenje otpadom gorivi dio koji treba oporaviti u nekom energetskom pogonu.
-Naša Agencija za gospodarenje otpadom je u postupku izrade svih dokumenata dobila pismo namjere da je cementara u Kaknju spremna preuzeti taj gorivi dio, ali smo u kontaktima s Ministarstvom da se pronađe odgovarajuće rješenje unutar Hrvatske jer smatramo da bi to bilo bolje. Ministarstvo pregovara s energanom u Plominu da preuzme barem dio otpada. Smatramo da bi u Hrvatskoj takve objekte trebalo izgraditi još na dvije ili tri lokacije. Cijene su utvrđene analizom. Centar ima obradu otpada, to nije odlagalište otpada niti Grabovica. Postupak je strogo definiran. Postoje tuneli u kojima taj otpad mora stajati određeno vrijeme. Nema drugog otpada osim tog u tunelu. Otpad koji se ne odvoji neće biti primljen na Centru – odgovorio je župan.
Vijećnika Ivana Daničića zanimalo je koliko je hitna helikopterska služba imala intervencija u zadnja tri mjeseca?
-Zlatni sat je sad praktično omogućen svima. Dnevno imaju jedan i pol do dva leta u prosjeku i to itekako znači našim sugrađanima – istaknuo je župan.
Vijećnik Nikola Hajdić (SDP) pitao je župana o upravljanju pomorskim dobrom.
Pomorskim dobrom upravljaju županijske i državne lučke uprave, nacionalni parkovi, parkovi prirode, a u drugom dijelu vlada anarhija. Tijekom zime u našem akvatoriju borave megajahte koje nikome ništa ne plaćaju, a to se događa i u sezoni na velikom dijelu obale. Ovog se prihoda odričemo kontantno. Na području pojedinih lučica sidre se brodovi, jahte, jedrilice. U nekim lukama postoji sedam osam bova Županijske lučke uprave, ostale su privatne. A rive ispred restorana? Na njima ne može nitko naplatiti. Anarhija se mora rješavati. Koliki je postotak obale kojim upravljaju Lučke uprave i na kolikom dijelu se ne naplaćuje vez? – pitao je Hajdić.
-Ostvarujemo velike prihode na pomorskom dobru, ali kao županija prema zakonu dobijamo trećinu toga. Oni koji se dolaze privezati svojim jahtama i brodovima plaćaju neke naknade i paušal, ali trebalo bi da plaćaju više – odgovorio je Dobroslavić.
Vijećnik Nikša Sentić (HDZ) pitao je župana kakvo je stanje na gradilištima pristupnih cesta Pelješkom mostu, na što mu je Dobroslavić odgovorio kako su one nešto kasnije ugovorene zbog problema s javnom nabavom, ali da obje tvrtke sve bolje ‘love rokove’.
-Pristupne ceste do Zaradeža i Prapratnog bi trebale biti gotove u proljeće 2022., a ostatak od dva tunela i mosta preko Stona vjerojatno će biti mjesec ili dva nakon prvog dijela ceste. Mostom i pristupnim cestama moći će se voziti barem do Prapratnog zasad – odgovorio je župan.
Vijećnik Marko Giljača (Srđ je Grad) pitao je župana o koncesijama na plažama i pritužbama građana. Predložio je da se na stranici županije izradi alat kojim bi građani mogli slati pritužbe Povjerenstvu za koncesije. Župan Dobroslavić odgovorio je kako će razmotriti prijedlog.
Drugo pitanje Marka Giljače odnosilo se na Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju.
-Pogledali smo raspisanu javnu nabavu i tamo piše da su za projektiranje predviđena 364 dana i onda još 1000 dana za realizaciju. Time prelazimo u 2025. te probijamo predviđeni rok do 2023. Kako ćemo ga financirati? – pitao je Giljača župana.
Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je kako Lučino razdolje neće biti financirano sredstvima građana te kako sve ostaje u jednakim omjerima.
-Budući da će doći do probijanja rokova, produljili smo rokove za realizaciju jer poništavanjem natječaja se sve uvijek može zakomplicirati. Dogovorili smo s EU da Centar može proći u sljedeće financijsko razdoblje – naglasio je Dobroslavić.