ZAPOČELA BERBA MASLINA Sezona osrednja: ploda je manje, ali je kvalitetan

Širom dubrovačkog područja otpočela je berba maslina. Mada su za nama svibanjske kiše te potom i visoke temperature koje su nesum­njivo utjecale na sam urod, lokalni maslinari su optimistični te unatoč smanjenim količinama očekuju izvr­snu kvalitetu ulja. Sezona je prema njihovim procjenama ipak osrednja. Razlike su doduše u mikrolokacijama. U Komolcu u masliniku predsjednika Zajednice maslinara Dubrovačko-neretvanske županije, Mladena Bečića rukave su zasukali prije koji dan.

Visoke temperature i vlaga
— Sin i ja krenuli smo s branjem ranije jer je plod potrebno što prije skinuti kako nam dodatne glavobolje ne bi zadavala tzv. maslinina muha. Done­sena vjerojatno vjetrom, visoke tem­perature i vlaga pogoduju njenom razmnožavanju, a kako nema prirod­nog neprijatelja jedini način njenog sprječavanja je korištenje pesticida od čega velika većina lokalnih masli­nara zazire. Sve više nas se koristi prirodnim rješenjima pa primjerice među maslinama sadimo čičimke. Imam oko 160 stabala, a na branju ih je 130. Preostalo su mašjuni – jednogodišnji izdanci. ­
Uzgajam oblicu koja je kod mene zastupljena gotovo 100 posto. Tek je pet-šest maslina ostalih sorti poput lastovke, također naše autohtone vrste i nekoliko talijanskih. Maslinik obnav­ljam u pravilu svakih osam godina, no sve ovisi o tome kako je tko želi uzga­jati – u obliku grma, kišobrana ili bora pa se onda prilikom branja koriste strojem. U nas sve se radi ručno. Tako­reći svaki plod od grančica očistimo vlastitim prstima. Sjećam se 2013. kada su masline prerodile. Mnoga stabla su ostala neobrana jer nije bilo dovoljno radne snage – govori Bečić.
Uz pomoć obitelji i prijatelja ovaj maslinar ipak se uspijeva iz sezone u sezonu pokriti. Ovaj put, stjecanjem okolnosti, zbog drugih obveza, doduše se nije previše posvetio kultiviranju. No, kako je ‘maslina kao majka, a žena kao loza’, smijući se dodaje, ploda ima. Čak je rodila ona u drači. Pretpostavlja da će ubrati kojih 500 kilograma što je 60 litara djevičanskog maslinovog ulja. Iako je vlasnik OPG-a količina mu zapravo nije važna. Izvjesni dio će pro­dati, a ostalo je namijenio za potrebe kućanstva i za lijek što, naravno, ne naplaćuje.

Ponegdje urod manji nego lani
Njegovo dobro raspoloženje, međutim, ne dijeli sugrađanin Cvijeto Vukoje­vić. Kod Vukojevića sezona je pora­zna, štoviše, požalio nam se, situacija je lošija nego lani kada ih je na koljena bacila ranije spomenuta štetočina. ‘U Mokošici, konkretno na predjelu Za Dubravu, masline su slabo rodile. Nisam zadovoljan. Muha nam opet bode plod pa smo se berbe morali što prije prihvatiti. Osobno imam 250 sta­bala što oblice, što bjelice i predviđam kako ćemo sakupiti koju tonu i dvje­sto maslina, odnosno 200 litara ulja’, iznosi Vukojević.
Srećom proizvodnja maslinovog ulja nije mu primarni izvor zarade, dodaje, inače bi teško spojio kraj s krajem. Do sad je u svoje gospodar­stvo uložio mnogo fizičkog i novčanog truda pa se tako primjerice pomlađiva­njem intenzivno bavi posljednje dvije godine. Riječ je, naime, o masliniku u kojem je poneko drveće starije više od 400 godina dok je ostatak uglavnom ‘napunio’ četvrtinu stoljeća. Slična situacija je i kod obitelji Gverović čiji pater familias Igor nam kazuje kako se sezona u jednom dijelu Zatona poka­zala uspješnom. Drugdje, međutim, posve je druga priča.
— Nije svugdje isto. Kiša je u proljeće oprala cvijet i masline se pod brdom nisu oplodile. Situacija na kotama bli­žim moru je drukčija. Istina, urod je bio duplo veći 2015., sezona nije rekor­dna, ali nama je dovoljno. Na dva hek­tara zemlje uzgajamo 400 maslina od kojih očekujemo pet tona ploda, dakle 600 do 700 litara ulja. U berbu smo krenuli već 1. listopada i namjeravamo je dovršiti prvog dana sljedećeg mje­seca – ističe Gverović koji pune košare maslina na obradu svaki dan nosi u uljaru Madrevita.

Prerada će potrajati do kraja prosinca
A u uljari Madrevita, kako nam priča voditelj Frano Crnogorac, s obra­dom ploda započeli su još prije dese­tak dana. Prema dosadašnjem isku­stvu sezona se pokazala osrednjom – poneki maslinari su izuzetno zado­voljni urodom, drugi su pak ostali gotovo praznih ruku. ‘Jedan dio njih još nije počeo s berbom. Rod je bolji uz more dok je u zaleđu znatno sla­biji’, objašnjava Crnogorac i sam vla­snik nekoliko stabala. Uljara je počela s radom 2008. i tada su se prerađivale masline iz okolnih maslinika. Sada na preradu maslinu donose od Pelješca do Konavala.
— Prošla sezona je bila izrazito loša. S preradom smo završili već početkom studenog. Maslina je bila nezdrava. Nametnik je oštetio plod i maslinari je nisu uspjeli zaštititi. Inače, ako maslina dobro rodi s preradom završa­vamo tek sredinom siječnja. U slučaju osrednje sezone to obično potraje do 20. prosinca — kaže Crnogorac. U pro­sjeku se preradi desetak tona dnevno.
Pogon je za hladno prešanje, a maslinu melje tzv. mlin čekićar kojim se uslijed smanjene vrtnje, 400 okre­taja, drugdje uobičajenih dvije tisuće, sprječava pregrijavanje mljevenog ploda. Temperatura je stoga niža pa se fenoli zadržavaju unutar preporu­čenih granica. U ulju ostaju prisutni prirodni konzervansi koji produljuju rok trajanja, što znači da duže čuva vri­jedne sastojke, a zbog hladne prerade ima ‘mutan’ izgled, tumači voditelj Madrevita Frano Crnogorac.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuList-a, 23. listopada 2019.