Dok se ne izgradi Županijski centar za raspolaganje otpadom, Grabovicom treba upravljati odgovorno – rečeno je na javnom izlaganju Stručne podloge zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole odlagališta otpada Grabovica, koja je u utorak popodne održana u Gradskoj vijećnici.
Nakon uvoda voditeljice županijskog odsjeka za zaštitu okoliša Branke Martinović-Vuković, uvodno izlaganje o samoj Stručnoj podlozi dala je Sandra Novak Mujanović iz tvrtke IPZ Unprojekt Terra, izrađivača stručne podloge, te je izložila pravne i sadržajne okolnosti u kojima je podloga rađena.
– Cilj okolišne dozvole, koja se izdaje za odlagalište s više od 25 tisuća tona otpada, je nametnuti pravila kojih se korisnik odlagališta mora pridržavati, kao i sustav kontrole. Tijekom rada na Stručnoj podlozi poseban naglasak dali smo detaljnoj analizi postrojenja te analizi pokazatelja emisije postrojenja, je li u skladu sa zakonskim okvirom. U prijedlogu zahtjeva sve smo to sumirali i dali smo rok dokad operater odlagališta, Čistoća Dubrovnik, nešto treba napraviti – istakla je Mujanović.
– Smisao podloge jest u tome da označimo sva moguća mjesta emisije na postrojenju i propišemo granične vrijednosti te sustav kontrole – dodala je Mujanović. Nakon predstavljanja otvorena je rasprava.
Vlaha Kisića zanimalo je što će Dubrovnik dobiti iz ovog projekta, odnosno koju vrstu energije.
– Smeće više nije otpad, nego izvor energije – kazao je Kisić, dodavši kako ‘smo svi u opasnosti od Grabovice’.
Odgovoreno mu je kako će otvaranjem županijskog centra za otpad zatvoriti Grabovica i da se nakon toga neće koristiti.
Izrađivač podloge Goran Pašalić dodao je kako gospodarenje otpadom nije predmet ove podloge, kao i njegov kolega Danko Fundurulja, premda, kako kažu, pitanje jest na mjestu.
– Što se tiče monitoringa, ovu će podlogu čitati nadležna tijela pa se on može i postrožiti, ukoliko se vidi da je potrebno – kazala je Mujanović.
Vesna Špikula pitala je za reference tvrtke te koliko je okolišnih dozvola iz njihovih ureda na kraju i zaživjelo te na kojim lokacijama. Odgovoreno je kako je IPZ dosad napravio tri stručne podloge, nekoliko ih je u fazi javne rasprave, a u postupku izrade još 40 stručnih podloga.
– Dok se ne dovrši sanacija Grabovice, ne možemo govoriti o manjkavostima. To se može reći po zatvaranju odlagališta – odgovorio joj je Fundurulja.
Nevenka Đirlić iz udruge Pravo na zavičaj pitala je direktora Čistoće Pera Kacigu zašto Dubrovnik još uvijek ne reciklira otpad, dodavši kako izlaganje nije objašnjeno na razumijevanje građana. Kaciga joj je odgovorio:
– Imamo preko 30 eko-otoka po gradu, preko 100 kontejnera. Mi smo po prikupljanju papira najbolji u Hrvatskoj. A moram reći da će Dubrovnik sa sortiranjem imati problema. Mi ćemo to sigurno učiniti, ali će se građani buniti kad im ‘dignemo’ 50 mjesta za parkiranje – kazao je Kaciga.
Ljubo Grgurević pitao je na koliko godina dokument produžuje funkcionalnost Grabovice.
– Nadam se da ćemo pokušati spriječiti izgradnju županijskog centra. Može li se dogoditi da 2018. godine dođe do neke nove odgode? – pitao je Grgurević, na što mu je Fundurulja odgovorio kako će se na Grabovici odlagati do otvaranja centra te se začudio da se netko bori protiv napredne tehnologiju.
– Što je tehnologija primitivnija, to je štetnija za okoliš – odgovorio mu je Fundurulja. Grgurević ga je pitao u kojoj se vodozaštitnoj zoni Grabovica nalazi.
– Vodozaštitna zona za Grabovicu nikad nije proglašena, a do devedestih godina rađene su tek saniranja, barem koliko ja znam. Odlaganje na kršu nije najsretnije rješenje i to ne bi bilo dozvoljeno – kazao je Fundurulja.
Bruna Stupina zanimalo je kako će se zbrinjavati kemijske otpadne vode, jer u Dubrovniku zasad nema pročistač otpadnih voda, kojim se kvalitetno obrađuju biološke i kemijske tvari.
– Utvrdili smo da je voda najveći problem, jer se skuplja u dvije lagune. Operatera će se obvezati da tu vodu obradi prije nego je pusti u kanalizaciju. Druge onečišćene vode su oborinske koje se provode kroz separator ulja i masti – odgovorila je Novak Mujanović. Stupin je pitao jesu li dozvolom predviđene incidentne situacije, kao i mjere sprječavanja.
– Krševito je i trusno i nikad ne znate kad može puknuti geo-membrana – rekao je Stupin, na što mu je odgovoreno kako studijom po zakonu nisu predviđene incidentne situacije.
– Dozvola je potrebna da bi se moglo gospodariti otpadom, a nismo se bavili incidentnim situacijama – kazao mu je Fundurulja.
Javnost i nadležna tijela mogu izvršiti uvid Stručne podloge te dati prijedloge i primjedbe do 2. lipnja u zgradi Grada Dubrovnika.