VELIKI BROJ GRAĐANA RAZVILO KOMPLIKACIJE IZA GRIPE Teški bronhitisi i upale pluća

Sve više građana, saznajemo od njih samih ali i liječnika, uslijed gripe je razvilo komplikacije u vidu jakog bronhitisa i upale pluća. Kontaktirali smo stoga našu specijalisticu infektologije Ljiljanju Beticu Radić kako bi nam otkrila kakva je točno situacija, imamo li razloga za brigu te kako djelovati preventivno da se izbjegnu spomenute komplikacije.
Bakterijske komplikacije
-Gripa je sezonska bolest i u pravilu ima predvidljivu dinamiku, javlja se u zimskom razdoblju, a završava povećanim brojem oboljelih od upala pluća koje predstavljaju bakterijske komplikacije gripe i to kod rizičnih pacijenata: kroničnih i imunokompromitiranih bolesnika te starijih. Kad se počnu javljati pneumonije gripa je u silaznoj putanji i to se upravo događa – rekla nam je Betica Radić ističući kako, za razliku od COVID-a, gripa češće radi bakterijske komplikacije, posebno kod rizičnih kategorija bolesnika koji se nisu cijepili protiv gripe i pneumokoka.
-Virus gripe se neprestano mijenja, i to antigenim skretanjem kojeg nazivamo drift, dok se značajna antigena izmjena, odnosno shift, događa povremeno kao što je bio slučaj 2009. sa svinskom gripom. U ovoj sezoni dominira gripa A, podtip H3N2. Cirkulacija virusa gripe se redovno nadzire, a godišnje sezonsko cjepivo se radi prema cirkulirajućem podtipu – istaknula je Betica Radić koja je, jednako kao i liječnici obiteljske medicine, zagovornica testiranja. Međutim, napominje, nisu svi testovi jednako dobri.
Testovi i antibiotici
-Osim gripe u zimskom razdoblju prisutne su i druge akutne virusne infekcije dišnih puteva kao što je COVID-19, RSV, metapneumovirusi, adenovirusi i bez testiranja teško je samo po kliničkoj prezentaciji prepoznati o kojoj se virusnoj infekciji radi. Zlatni standard je PCR test brisa nazofarinksa. Brzi testovi su specifični ali nedovoljno osjetljivi, kao na primjer brzi test na gripu koji ima osjetljivost do 70 posto, tako da negativan test ne isključuje infekciju – rekla nam je infektologinja napominjući kako su COVID-19 i gripa virusne bolesti i ne liječe se antibioticima.
-Antibiotici se daju za bakterijske infekcije. Antibiotik se ne uzima preventivno, za prevenciju se daje cjepivo. Protiv sezonske gripe 2 tipa gripe A i 2 tipa gripe B daje se sezonsko četverovalentno cjepivo, protiv COVID-a daje se varijantno mRNA te pneumokokno cjepivo protiv najčešće bakterije koja uzrokuje upale pluća. Osim upale pluća ostale bakterijske komplikacije gripe su pogoršanje kroničnog bronhitisa, bakterijska upala sinusa, upala srednjeg uha. Za liječenje imamo učinkovite antivirusne lijekove koji se moraju dati u početku bolesti. Za gripu su to oseltamivir tablete koje se daju 5 dana, a liječenje treba započeti unutar prvih 48 sati od početka bolesti. Protiv COVID-a imamo također vrlo učinkovit lijek Paxlovid tablete koji se daje 5 dana, a liječenje treba započeti unutar prvih 5 dana od početka bolesti ili Remdesivir koji se daje u infuziji tijekom 3 ili 5 dana, a liječenje treba započeti unutar 7 dana od početka bolesti. Navedena cjepiva i lijekovi dostupni su u Hrvatskoj, lijek protiv gripe ide na recept liječnika primarne zdravstvene zaštite, s iznimkom lijekova protiv COVID-a koji se mogu dobiti jedino u bolnici – naglasila je Betica Radić koju smo pitali za savjet u kojem trenutku otići liječniku jer većina nas ne računa s komplikacijama. Ukoliko smo oboljeli od gripe ili pak COVID-a smatramo naprosto da to trebamo preležati a eventualne tegobe koje nam nastupe nakon ne doživljavamo ozbiljno. Dok ne postanu ozbiljne. Mnogi doduše nisu načisto ni koliko vremena treba bolovati, odnosno biti kod kuće i zbog prevencije širenja zaraze što je jako važno naročito u razdobljima epidemije koje nam se, na sreću, po pitanju gripe bliži svome kraju. Više liječnika nam je reklo kako pacijentima savjetuju, unatoč činjenici da nije u potpunosti pouzdan, prije dolaska na pregled napraviti brzi test iz lijekarne. Ukoliko je pozitivan onda će liječnik naći načina da spriječi da taj pacijent sjedi u čekaonici s ostalim pacijentima i širi dalje zarazu.
Zaraznost
-Istina je kako je većina akutnih virusnih bolesti dišnog sustava samoograničavajuća, bolest traje nekoliko dana i osim simptomatske terapije ne treba primijeniti dodatne terapijske mjere. Radi sebe i drugih treba odmirovati kod kuće za vrijeme razdoblja zaraznosti. Vrijeme zaraznosti za koronu traje 10 dana, za imunokompromitirane do 3 tjedna, za gripu za odrasle vrijeme zaraznosti traje 7 dana, dok za djecu i imunokompromitirane traje 10 dana. Preporučuje se uzimati tople napitke, naročito biljne čajeve i prirodne sokove, od antipiretika lijekove kao što su paracetamol i ibuprofen, protiv upornog suhog kašlja koji može trajati i više tjedana može se uzeti lijek butamirat – objasnila nam je Betica Radić naglašavajući kako je COVID-19 ipak ‘višestruko opasnija bolest od gripe, zaraznija je i mortalitet je desetorostruko veći’.
-Također COVID-19 nije samo akutna bolest niti je samo bolest dišnog sustava već ima brojne druge komplikacije kako akutne tako i post COVID sindrom. Za rizične skupine pacijenata važno je dijagnosticirati jeli se radi o gripi, COVID-u, RSV infekciji ili nekoj drugoj akutnoj virusnoj infekciji dišnog sustava, budući za gripu i COVID imamo učinkovite lijekove koje treba na vrijeme primijeniti.U pravilu ako bolest ne prolazi unutar prva 3 dana potrebno se javiti liječniku, ili ukoliko se radi o rizičnim pacijentima bolest treba što prije dijagnosticirati i ako se radi o gripi ili COVID-u primijeniti ciljane antivirusne lijekove.
Važno je izbjegavati nepotrebnu upotrebu antibiotika i primijeniti ih samo kod bakterijskih komplikacija bolesti – zaključila je Betica Radić.