Posao pomorca nije samo posao. To je način života. To znači prihvatiti strah, izazov i odricanje. Imati strahopoštovanje prema moru i njegovim čudima – rekao je pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Žarko Koboević ovog petka na proslavi dvije važne obljetnice u Kazalištu Marina Držića. Pomorski odjel, naime, slavi 60 godina visokog obrazovanja pomoraca i 100 godina časopisa ‘Naše more’.
-Poznato je kako se razvoj i prosperitet Dubrovačke Republike uvelike temeljio na moćnoj pomorskoj floti na kojoj su plovili naši preci, iskusni i izučeni pomorci. Gradili su i usavršavali mnoge tipove jedrenjaka pa se u povijesnim dokumentima čitaju zabilješke o brodovima napravljenim na dubrovački način, kao sinonimu za posebno visoku kvalitetu izrade broda. Možemo biti ponosni što se davno stečen pojam kvalitete i stručnosti dubrovačkog pomorca održao u svijetu neprekidno do današnjih dana – naglasio je Koboević. Dalje je istaknuo kako se Pomorski odjel naslanja na povijest obrazovanja pomoraca i starijih od šest desetljeća.
-Korijeni zapravo sežu do 1852. godine kada je s radom započela prva formalna i javna pomorska škola u Dubrovniku. Viša pomorska škola započela je svoj rad s nautičkim odsjekom 1959. godine da bi na poticaj pomorske privrede Dubrovnika 1960. bio otvoren i ekonomski odsjek koji je, kada je prestao interes za takvim kadrom, zatvoren 1966. godine – navodi Koboević. Istaknuo je kako je na poticaj Atlantske plovidbe, koja je slijedom tehnološkog razvoja flote bila zainteresirana za visoko školovanje brodostrojarskog časnikog kadra 1965. godine, s radom započeo brodostrojarski odsjek.
-Visokoškolsko obrazovanje u pomorstvu već 60 godina otvara vrata svijeta našim studentima. U proteklih 60 godina naši diplomirani studenti postali su zapovjednici i upravitelji stroja, inspektori, članovi uprava i menadžeri najpoznatijih domaćih i svjetskih kompanija. Nekadašnji mladići i djevojke iz naših kluba priskrbili su veliki ugled Pomorskom odjelu, Sveučilištu, Gradu i Republici Hrvatskoj. Ove činjenice nas raduju i potiču te obvezuju na daljnji rad, a njihov uspjeh doživljavamo kao naš – kaže Koboević i dodaje:
-Sve što smo ostvarili rezultat je zajedničkog rada, ponekad i odricanja, a bilo je teških trenutaka kada je u presudnim razdobljima trebalo donositi prave odluke koje su određivale našu budućnost. Ovo je prigoda kad se prije svega teba zahvaliti svim profesorima, djelatnicima i studentima koji su kroz proteklih šest desetljeća gradili i unaprjeđivali ovaj Pomorski odjel i Sveučilište da bismo postigli ono što jesmo – uvaženi dio veliki tradicije hrvatskog pomorskog školstva – rekao je Koboević i prisjetio se svih onih koji su 60 godina bili za kormilom visokog obrazovanja pomorstva u Dubrovniku. Naglasio je i kako je do danas na ‘našem visokom pomorskom učilištu svoju diplomu steklo 3273 studenta’.
Prepoznatljivost Pomorskog odjela veže se uz izdavanje znanstvenog časopisa Naše more koji slavi 100 godina svoga postojanja.
– 100 godina nije malo. Osnovno što treba reći je da je pokrenut 1919. od strane istaknutih imena iz krugova pomorskih profesionalaca i bankara. To je bilo dugo i nemirno povijesno razdoblje svjetskog rata i poraća. Dubrovnik je ipak bio manji grad i nije bilo velike navike među čitateljima. Nije izlazio u kontinuitetu. Njegov izlazak prekinut je nakon tri godine da bi se nastavio 1954. Također su ga pokrenula istaknuta imena iz krugova pomorskih profesionalaca i gospodarstvenika okupljenih u Klubu Miho Pracat. Od tada do danas bilježimo 60 godina neprekidnog rada. On je u svojim početcima i kasnije bio pretežno pomorski stručni časopis, ali i glasilo ekonomskih te drugih zbivanja u cijeloj regiji. Fascinira živost pomorstva u to doba, a koju vidimo na osnovu organiziranja različitih aktivnosti od strane društava, agencija i filijala koji su djelovali širom svijeta. Tada je u Gradu prednjačila trgovina robom kroz Grušku luku i vlakom Ćirom. Naša arhiva koja je u potpunosti digitalizirana svjedok je svih tih promjena u življenju na ovim prostorima uvijek neraskidivo povezanih s morem. Posebno je bio kritičan trenutak početkom Domovinskog rata kad je tiskara u Čibači odnesena i nikad se nije vratila. Uređivanje i izdavanje preuzima Pomorski fakultet u Dubrovniku pod vodstvom prof. Luka Milića, a glavni urednik je bio prof. Josip Lovrić, a ja tehnički urednik. O tehnici se uglavnom brinula Atlantska plovidba i legendarni gospar Martinović koji je radio i detaljne korekture, a pod budnim okom gospara Česka. Započelo se s digitalnim slaganjem teksta s minimalnom tehnologijom – rekao je današnji urednik srećko Krile.
– Pravnim slijedom 1996. izdavač postaje Veleučilište u Dubrovniku, a u prosincu 2003. to je Sveučilište. Časopis se danas klasificira kao znanstveni u području tehničkih znanosti i tehnologije vezane uz more, ali je i multidisciplinarni. Sastoji se od dva dijela – glavnog i priloga koji zajedno čine cjelinu. Glavni dio objavljuje znanstvene radove iz theničkih i biotehničkih prirodnih znanosti koje su izravno ili posredno vezane s ovim podmorjem te su teme npr. navigacija, pomorski transport, brodostrojarstvo, brodogradnja brodska elektrotehnika, informatika, fizika, astronomija, akvakultura, biologija mora i ekologija. Kao znanstveni časopis posebno je važna njegova zavidna međunarodna prepoznatljivost, a koja se postiže citiranjem njegovih radova u drugim časopisima i publikacijama. Svakako da je to danas u okviru Sveučilišta u Dubrovniku znatno jače prije svega zbog multidisciplinarnosti. U prilogu se objavljuju visokostručni radovi i članci koji primarno ne ulaze u glavni dio, a pokrivaju važna područja društvenih i humanističkih znanosti koje se bave morem i probaljem. Ovdje se teme obrađuju na znanstvenoj i stručnoj razini, a ponekad i na popularan način. Uz spomenuto su i teme iz ekonomije, brodarstva i ekspedicije, pomorske grane poput sportskog i nautičkog turizma, pomorskog obrazovanja, a pokriva se i problematika pomorstva u najvišem smislu tog pojma. Treba napomenuti da su tekstovi uglavnom na engleskom jeziku uz iznimku naslova, sažetaka i određenih manjih djelova teksta čime želimo zadržati tradiciju našeg jezika. Mjerilo čitanosti nam je klikanost na portalima, a ne tiraža – poručio je Krile.
– Možemo se pohvaliti da smo u časopisima za tehničku znanost čak na drugom mjestu. Časopis je dostupan u elektroničkom izdanju na adresi hrcak.hr, ali imamao i svoju stranicu nasemore.com. Financiramo se uglavnom prodajom reklama, donacijama i potporama najčešće Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Sveučilišta u Dubrovniku te tvrtki kao što je Atlantska plovidba, TZ Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija i DPDS. Ja sam trenutno na funkciji glavnog urednika, mlađi urednik je dr. Dario Mišković, pomoćni su dr. Maro Čorak i izvanredni prof. Mate Jurjević, docent Žarko Kobojević dok je tajnica Davorka Turčinović. Imamo i međunarodnih uređivački odbor s mnogim renomiranim članovima širom svijeta te savjetodavni odbor za gospodarstvo koji bi trebao biti malo aktivniji pošto je naša spona s gospodarstvom ključna. Ove godine je usklopu predstavljanja časopisa pokrenuta i znanstvena međunarodna konferencija koja je bila vrlo uspješna pa smo imali preko 60 radova pristiglih iz mnogih zemalja ne samo Europe već drugih kontinenata. Odlučeno je da se svake druge godine ona ponovi, ali u organizaciji s Pomorskim fakultetom iz Rijeke tako da bi svaki drugi put bila u Dubrovniku. Moramo ostati u vrhu ovakvih međunarodnih izadnja jer konkurencija je sve veća. Najbolji pokazatelj tome je naše uvrštenje u Akademski sustav Poljske gdje smo prepoznati s najviše bodova od svih časopisa iz Hrvatske s tematikom transporta s posebnom izvrsnosti u području ocenskog inženjerstva. Tako nastavljamo istim putem kao naši pomorci koji su oduvijek bili proizvod za strano tržište pa su u vremenima zatvorenosti Hrvatske prema jednom dijelu svijeta bili promotori kulture i estetike življenja kojeg lijepo simboliziraju zidine Dubrovnika – zaključio je glavni urednik.