Kroz prizmu zakona

Uzdržavanje djece: Ne daješ ti ništa NJOJ! Daješ svome DJETETU!

Uzdržavanje djece: Ne daješ ti ništa NJOJ! Daješ svome DJETETU!

S obzirom da je jedan od najčešćih prijepora između razvedenih osoba koje imaju zajedničku djecu alimentacija jer u pravilu ON misli da daje previše, ONA smatra da je premalo, posvetit ću se ovoj temi kako bih vam pojasnila kako zakonski stoje stvari po tom pitanju. Često čujem, očeve češće, naprosto jer većina djece nakon razvoda ostaju ili odlaze živjeti s majkom, kako kažu: ‘Dajem joj…’ Ne daješ ti ništa NJOJ! Daješ svome djetetu! Čujem isto tako često negodovanja tipa: ‘U mene prijatelj/poznanik isto razveden, a ne daje koliko ja!’ Pa ‘nasadila’ ga žena, loš mu bio odvjetnik, ne valja sudac… Nije ni do žene, ni do odvjetnika ni do suca! Nego do vrlo jasnog pravila da ‘dijete ima pravo živjeti standardom roditelja’. S tim da ‘uzdržavanje djeteta ne smije povećati životni standard drugog roditelja’. Ali stvari oko utvrđivanja alimentacije su zapravo vrlo jasne. Ona se utvrđuje prema dobi djeteta i visini primanja roditelja obveznika uzdržavanja. Čak i ako je roditelj s kojim dijete ne živi nezaposlen ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja, osim ukoliko nije radno sposoban.

Baka i djed, maćeha ili očuh
Primjećujem da nemali broj žena koje iz ovog ili onog razloga ne mogu ostvariti uzdržavanje djeteta od strane oca (jer je radno nesposoban, ‘kliznuo’ je npr. u BiH, ne radi i nema novaca) uzdržavaju dijete ili djecu same. E pa drage mame (ili tate ako je situacija obrnuta) dobro vam je znati da u tim slučajevima obveza uzdržavanja prelazi na njegove (ili njezine) roditelje, dakle baku i djeda. I od njih u sudskom postupku možete tražiti ispunjavanje te obveze. Ako oni nisu živi ili nisu u mogućnosti, obveza uzdržavanja prelazi na maćehu ili očuha. Također, maćeha ili očuh dužni su nakon smrti djetetova roditelja uzdržavati maloljetnog pastorka/pastorku ako su u trenutku smrti roditelja živjeli s njim ili njom.

Retroaktivna naplata
Za uzdržavanje djece Obiteljski zakon je uspostavio posebno pravilo. Naime, obveza uzdržavanja ne nastaje u trenutku kad ste vi, konačno, odlučili podnijeti tužbu ili kad je donesena sudska odluka. Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. Tako da će, kad se donese sudska odluka, biti dužan isplatiti sve ono što nije davao mjesecima ili godinama.

Uzdržavanje punoljetnog djeteta
Mnogi su i po ovom pitanju u zabludi. ‘E sad je punoljetan/punoljetna i tu je kraj! Nema više plaćanja!’ E pa nije nužno! Naime, ako to punoljetno dijete upiše fakultet dužni ste ga i dalje uzdržavati, ali uvjet je da redovito izvršava svoje studentske obveze. Također, dužni ste uzdržavati punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti, ali ta obveza prestaje godinu dana nakon prestanka školovanja. Ujedno, dužni ste uzdržavati i punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad i to sve dok ta nesposobnost traje.

Ništa stvari, samo lova!
Još nešto što često znam čuti: ‘Dao sam djetetu love, kupio robe, igračaka… a to bi trebalo onda ‘skinuti’ od iznosa alimentacije!’ Možda se vama tako čini pošteno, ali slovo zakona kaže drugačije. Naime, uzdržavanje za djecu uvijek se određuje u novčanom iznosu i, osim ukoliko je dijete punoljetno, isplaćuje se na račun roditelja s kojim dijete živi. Zakon je također jasan kada navodi: ‘Roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.’ Dakle, ako ne živite s djetetom ne možete računati da je pošteno da financijski za dijete davate pola – pola. Jer ‘svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja’. Iznimno od navedenoga, ako roditelji na temelju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi provode podjednako vremena s djetetom i podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, novčano uzdržavanje za dijete može se urediti sporazumno u skladu s obiteljskim okolnostima.

Kolike su materijalne potrebe djeteta?
Ukupne materijalne potrebe djeteta koje se utvrđuju u sudskom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. One se određuju prema dobi djeteta i životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se ne samo na prihode već i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje. Tako da je roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan sudu prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Osim toga uzimaju se u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.

Tablica iznosa alimentacije
Svake godine resorno ministarstvo donosi Odluku o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta. Njome se određuju prosječni mjesečni iznosi uzdržavanja u skladu s, kako sam već navele dobi djeteta i primitcima roditelja obveznika uzdržavanja. Ako roditelj obveznik uzdržavanja ostvaruje primitak manji od najnižeg iznosa u tablici, uzdržavanje maloljetnog djeteta može se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od polovice zakonskog minimuma uzdržavanja. Ako roditelj obveznik uzdržavanja ostvaruje primitak iznad najvišeg iznosa u tablici, može mu se odrediti uzdržavanje u iznosu višem od najvišeg iznosa uzdržavanja vodeći računa da, kako sam pri početku teksta navela, uzdržavanje djeteta ne smije povećati životni standard drugog roditelja.

Pročitajte još

SPOLNO UZNEMIRAVANJE Što je to i kako se riješiti zlostavljača?

Ivana Mijić Vulinović

Krivnja, neubrojivost i beznačajna kaznena djela

Ivana Mijić Vulinović

Pravo na pošteno suđenje – goruća boljka hrvatskog pravosudnog sustava

Ivana Mijić Vulinović