Ulaskom u 2023. Hrvatska postaje članicom Schengena, što će njezinim državljanima omogućiti slobodan ulazak i kretanje teritorijem 26 drugih članica sporazuma. U skladu s tim, u ponoć na 1. siječnja dižu se rampe na 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom, koji se time i ukidaju, prenosi večernji.hr.
Ukidaju se i granične kontrole na morskoj granici s Italijom, odnosno u pomorskim lukama, a u zračnim lukama zbog tehničkih razloga ostaju do 26. ožujka 2023. Državljanima trećih zemalja, izvan EU, ulazak Hrvatske u Schengen za njih označava pojačana kontrola pri ulasku u našu državu.
Kućice na prijelazima će ostati na svom mjestu, za slučaj potrebe privremene uspostave granične kontrole, kakvu su članice Schengena uvodile u različitim situacijama, od kontrole na španjolskim granicama za vrijeme krunidbe Filipa do austrijskih za vrijeme Europskog nogometnog prvenstva, a posljednji put nakon izbijanja pandemije COVID-19.
Ulazak u Schengen simbolično će označiti ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji će sa slovenskom kolegicom u ponoć podići rampu na graničnom prijelazu Bregana. Načelnik granične policije glavnom ravnatelju će podnijeti prijavak o prestanku rada ove policijske postaje. Ulazak u schengenski prostor za državljane s hrvatskim papirima znači da će od Nove godine, uz članice EU koje su u Schengenu, slobodno ulaziti i kretati se i područjem Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Švicarske, koje su također članice sporazuma.
Uz slobodno kretanje građana i manje gužve u prometu, ulazak u Schengen olakšat će i pojeftiniti poslovanje gospodarstvenicima, čiji kamioni više neće morati čekati na granicama.
Zaštita od kriminala
Ulazak u Schengen Hrvatsku će otvoriti za više od 400 milijuna ljudi koji žive unutar schengenskog prostora, što bi u idućoj turističkoj sezoni moglo značiti i veće gužve na hrvatskoj obali. Uz to, jasno je kako svi oni ne moraju biti dobronamjerni, što stavlja nove izazove pred policiju u borbi protiv kriminala.
No, to što se kontrole ukidaju na granicama ne znači i da ih neće biti uopće. Policija će u dubini teritorija po potrebi moći kontrolirati one koji su slobodno prešli granicu. Borbu protiv kriminala, potencijalno i terorizma, policiji bi trebalo olakšati i pristupanje schengenskom informacijskom sustavu, a kad je riječ o ilegalnim migracijama, u najavi je i ETIAS sustav, koji će omogućiti uzimanje biometrijskih podataka onima koji prvi put dođu na schengensku granicu. Taj sustav, kao i onaj Entry/Exit, preko kojega će se najavljivati ulasci u schengenski prostor na snagu bi na razini EU trebali stupiti u drugoj polovici nove godine.
Zaštitu od kriminala nakon ulaska u Schengen trebala bi ojačati i veća nazočnost policajaca koji su do sada bili na granicama. Sada će biti raspoređeni na druge zadatke , tako će ih dio prijeći na kontrolu vanjske granice, dio na spomenute interne kontrole, a dio u ostale grane policije. Takvih policajaca je, po riječima glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, ukupno 1434. Svi će oni, kako je rekao Milina za N1, biti preraspoređeni na druge zadaće, po rasporedu koji je već napravljen.
Ograničen boravak
Državljanima trećih zemalja, izvan EU, ulazak Hrvatske u Schengen za njih označava pojačana kontrola pri ulasku u našu državu. No, kako Hrvatska na vanjskim granicama već neko vrijeme primjenjuje schengenski režim, od 1. siječnja 2023. godine u tom se smislu neće ništa bitno promijeniti. Državljani BiH, Srbije i Crne Gore u Hrvatsku će i dalje ulaziti s osobnom iskaznicom, s tim da će oni koji imaju i hrvatsko državljanstvo imati istu mogućnost kretanja unutar schengenskog prostora kao i državljani koji žive u Hrvatskoj.
Boravak u schengenskom prostoru za ostale je, kao i do sada, ograničen na najviše 90 dana unutar pola godine. Na ulasku u Hrvatsku se i do sada provjeravalo one koji su na granici rekli da idu, primjerice, kod rodbine u Austriju ili Njemačku. Tranzit im se odobravao samo ako se utvrdi da nisu prekoračili dopušteno trajanje boravka u schengenskom prostoru, a od sada ni u Hrvatskoj neće moći boraviti dulje od propisanog maksimalnog boravka.
Ulaskom u Schengen ukidaju se i granične kontrole na morskoj granici s Italijom, odnosno u pomorskim lukama. One u zračnim lukama zbog tehničkih razloga ostaju do 26. ožujka, od kada će se letovi prema gradovima izvan Hrvatske, ali unutar schengenske zone, odvijati po istoj proceduri kao oni između aerodroma u Hrvatskoj. To podrazumijeva da putnici koji iz Zagreba lete za Frankfurt, na let će moći bez policijske kontrole, dok će kontrole opstati za letove u destinacije izvan schengenskog prostora.