Aktualno

UKRAJINSKI PROFESOR DMYTRO SHERENGOVSKY Putin radi zločin protiv čovječnosti, a Mariupolj je ukrajinski Vukovar!

Od prvih dana potpune ruske agresije na Ukrajinu Lavov je postao glavno mjesto za IDPs – interno raseljene osobe – u zapadnoj Ukrajini. Nekoliko dana prije 24. veljače održao sam sastanak s dogradonačelnikom vezano za pitanje sveučilišta na kojem radim, no dotakli smo se pitanja moguće ruske invazije. Bilo je to vrijeme kada nitko nije bio uvjeren da bi se zaista mogla dogoditi. Dogradonačelnik mi je rekao kako je pripremljen plan da Lavov bude tranzitna točka prema drugim gradovima budući da sam Lavov nema kapacitet primiti veliki broj interno raseljenih osoba, odnosno, ne više od 100 tisuća. Od 27. ožujka grad je ugostio 200 tisuća ljudi, a više od 1,1 milijun ljudi prešlo je Lavov bježeći u Poljsku. Lavov je danas jedno od glavnih humanitarnih središta gdje većina humanitarne pomoći zapadnih partnera dolazi i kasnije se distribuira diljem Ukrajine. Prije nekoliko dana čelnik područne uprave izvijestio je da je od 24. veljače poslano gotovo 50 tisuća tona humanitarne pomoći – razgovaramo s Dmytrom Sherengovskyem, profesorom međunarodnih odnosa na Ukrainian Catholic University u Lavovu. Naš mladi sugovornik komentira trenutno stanje u svojoj domovini, ali i svome gradu, jednoj od najvećih kulturnih točaka Europe. Dotiče se i kulturnog segmenta rata…

—Nakon što su Rusi započeli zračne napade na ukrajinske gradove, počinjemo razgovarati o čistom terorizmu. To više nije konvencionalni rat! Ključno je pitanje bilo zaštititi kulturnu baštinu. Lavov je jedan od ukrajinskih gradova s gotovo najvećim brojem spomenika, a povijesna jezgra grada uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Tako smo počeli postavljati zaštite na neke povijesne spomenike, vitraje i pojedinačne skulpture, a niz vrijednih skulptura je demontiran i pohranjen. Problem je što nemamo takvo obrambeno iskustvo pa koristimo alate koje imamo. Unatoč tome što se Lavov nalazi daleko od crte bojišnice, nijedan ukrajinski grad nije siguran. Zapravo, odgovaram na Vaša pitanja odmah nakon štrajkova nakon kojih su uništeni skladište nafte i zgrada tvornice tenkova – proizvodnja je premještena tijekom prvih dana ruske invazije. Oštećeno je nekoliko zgrada. Srećom, nitko nije stradao. Ruse nije briga niti za kulturnu baštinu, niti za civile. Već su oštetili jedinstvenu Harkovsku filharmoniju, nekoliko crkvi u regijama Harkov i Kijev. U isto vrijeme ruska propaganda dijeli poruke da se bombardiraju samo vojni objekti. Još jedna laž na njihovoj listi – ističe tijekom uvodnog dijela našeg razgovora.

Ukrajina je ‘nježno svjetlo nade’ kada govorimo o demokraciji. To čini Putina nervoznim, ‘svrbi’ ga. Nije se nadao snažnom otporu Ukrajine i paralelno napuštanju njegovih bivših suradnika, čelnika zemalja EU i drugih zemalja. Možete li to komentirati?
To je definitivno istina. Putinov prvotni plan bio je osvojiti Ukrajinu što je brže moguće kako bi dobio vrijeme prije nego zapadne zemlje reagiraju. Rusi su također planirali zbaciti ili zauzeti sadašnju legitimnu vladu i postići promjenu vlasti u prorusku. Također su prikazivali odbjeglog bivšeg predsjednika Janukoviča tijekom prvih rundi pregovora o prekidu vatre u Minsku. Njihove planove pokvarila je ukrajinska vojska i društvo uopće. Možemo primijetiti da konačno čelnici zemalja shvaćaju da se autoritarnim režimima ne može vjerovati kao partnerima. Ukrajina je o tome snažno govorila godinama! Demokratske vlade mogu misliti da mogu izgraditi ekonomske ili političke odnose temeljene na ugovorima ili sporazumima s autokracijama, ali potonji ne poštuju pravila civiliziranog svijeta. Nakon što su njihovi režimi osigurani, lako se mogu vratiti starom stilu ponašanja. Pričamo o tipičnoj logici zločinca. Ukrajinci su zahvalni zapadnim partnerima što su nam pružili vojnu, financijsku i humanitarnu potporu. To pomaže u nastavku strateške obrane koju trenutno radimo. No, najveći problem je naša nemogućnost da zaštitimo nebo i spriječimo štete u našim gradovima i ubijanje civila. Nažalost, naši apeli se ne čuju, a svakim danom sve više ljudi umire.

Kao profesor međunarodnih odnosa zajedno s cijelim svijetom zapravo svjedočite potpunom kolapsu svjetskih komunikacija i odnosa. Na primjeru Ukrajine, možete li komentirati propagandu koja se pojavljuje kada se komunikacija sužava?
Propaganda je veliki izazov u svijetu društvenih medija s otvorenim pristupom Posebno propaganda autoritarnih režima koji mogu ulagati nemjerljive resurse. No, glavni problem nastaje kada se vlade demokratskih zemalja ne odupru propagandi.

Gdje su pogriješili svjetski čelnici, možete li istaknuti primjer? Odnosno, mislite li da je svijet dobro reagirao? Tko je i gdje mogao bolje reagirati – Amerika, NATO…?
Smatram glavnim problemom toleriranje autoritarnih režima. Što je poduzela međunarodna zajednica u sprječavanju Rusije da napadne Ukrajinu? Tražili smo hitne sankcije kada su ruske trupe dolazile na ukrajinske granice na takozvanu ‘obuku’ u Bjelorusiji. Ukrajina je upozorila na opasnost od izgradnje Sjevernog toka 2 jer se nikada nije radilo o opskrbi energijom, već o ‘opskrbi utjecaja’ i korupciji u Europi. Apelirali smo na smrtonosno oružje za obranu koje bi Putinu dalo jasnu sliku kako Ukrajina neće biti ‘easy ride’ i da naši partneri neće ostaviti Ukrajince na miru. Međutim, zemlje su nastavile tolerirati, nastavile su davati Putinu međunarodne platforme, nastavile su potpisivati trgovinske ugovore i graditi naftovode. To je ohrabrilo Putina jer nenaoružana žrtva potiče kriminalce na djelovanje. Da, Ukrajina je imala vlastite izazove, ali je li pošteno okriviti žrtvu? Nakon Drugog svjetskog rata međunarodna zajednica je izgradila sustav koji je morao odbaciti ideologije koje pozivaju na prevlast jedne nacije ili rase. Ali zaboravili smo da one režime koji dijele suprotne ideje treba isključiti iz prednosti takvog sustava. Međunarodna zajednica bi trebala naučiti da će nas toleriranje takvih režima prije ili kasnije dovesti u rat.

Kako komentirate komunikaciju dvojice sukobljenih lidera prema svijetu – Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina? Što će im biti veći minus u budućnosti, osim samog rata, naravno, za Putina?
Mislim da nema razloga za komunikaciju s kriminalcima. A ovo što Putin radi u Ukrajini je definitivno zločin protiv čovječnosti. Pogledajte što se radilo u Mariupolju – to je ukrajinski Vukovar. Postoji posebna procedura da se kriminalcima pruži šansa da iznesu svoje mišljenje – suđenje. Možete se pozvati na slučaj Milošević – imao je priliku iznijeti svoju viziju na Haaškom sudu.

S obzirom na to da ste profesor na Ukrajinskom katoličkom sveučilištu u Lavovu, možete li komentirati komunikaciju vjerskih poglavara po pitanju rata?
Na ovo bih kratko odgovorio – za bilo kakvu religiju je nedopustivo ubijanje civila. Poziv na mir mora biti popraćen mirotvorstvom. Smatram da svjetski vjerski vođe nisu u potpunosti iskoristili svoj potencijal utjecaja na donositelje odluka kako bi što prije vratili mir.

Ratna situacija promijenit će cijeli svijet ekonomski, politički i energetski. Možemo li već kada govorimo o novom svjetskom poretku predvidjeti temeljne promjene, tijek događaja?
Teško je za sada davati bilo kakvu prognozu, jer ne znamo kako će rat završiti. Bojim se da će ovaj rat ući u fazu dugotrajnosti pa će doći još štete, smrtnosti, izbjeglica u EU. Ono što je sada jasno – agenda sekuritizacije će se preispitati, energetska sigurnost EU će se transformirati. Globalni lanci proizvodnje će se promijeniti. Pitanje sigurnosti hrane uskoro će postati vruće globalno pitanje budući da je Ukrajina prije rata proizvodila oko 12 posto globalnih poljoprivrednih proizvoda. Dugoročno mogu predvidjeti podizanje pitanja diferencijacije demokratskih sigurnosnih zajednica od onih autoritarnih. Ovaj rat također je podigao važnost proturaketnih obrambenih sustava, protusatelitskog oružja i hipersonične proturaketne obrane. Stoga se može predvidjeti razvoj takvih sustava, što znači početak nove utrke u naoružanju. Izazovi globalne demokracije postat će vidljiviji, budući da postojeća međunarodna pravila nisu spriječila ovaj rat. Skeptičan sam u pogledu transformacija u Vijeću sigurnosti UN-a, ali to je moralo biti učinjeno davno. Načela denuklearizacije moraju se ažurirati.

Mislite li da će se Ukrajina moći brzo oporaviti? Koji su koraci za to nužni?
Ne mogu reći koliko nam je vremena potrebno da obnovimo zemlju budući da je rat u tijeku, a ne znamo ishode istog. Trenutne procjene su prilično izazovne – možemo izgubiti do 1 bilijun dolara, a ako se rat pokaže dugotrajnim, čak i više. Iskustva drugih naroda koji su svjedočili ratu pokazuju da će oporavak trajati mnogo godina. Neće biti brzo, čak ni uz međunarodnu pomoć. Mnogi gradovi su uništeni, kritična infrastruktura je uništena, gospodarski lanci su prekinuti. Upravo Hrvati mogu bolje znati, reći koliko je vremena potrebno za postkonfliktnu obnovu.

Objavljeno u tiskanom izdanju 30. ožujka 2022.

Pročitajte još

SANDRA SAMBRAILO ‘Šinteri nam odvode pse sa Žarkovice’

Dulist

‘JEDAN OD NAJVAŽNIJIH DIJELOVA AGLOMERACIJE’ Raspisan tender za pročistač otpadnih voda ispod Petke

Dulist

JASMIN ŽUSTRA NAKON 30 GODINA DOBIO SPOR ‘Presretan sam! Sada napokon mogu ponovno tražiti status branitelja’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija