Kultura

UGLEDNI ŠPANJOLSKI PISAC U DUBROVNIKU Cercas: ‘U svojim djelima pokušavam pokazati kako se sadašnjost ne može razumjeti bez prošlosti’

Centar za napredne studije Sveučilišta u Zagrebu u nedjelju navečer ugostio je jednog od najuglednijih suvremenih španjolskih pisaca Javiera Cercasa svjetskoj publici poznatog po romanu Salaminski vojnici u kojem, među ostalim, progovara o problematici Španjolskoga građanskog rata te fašizma kao konstantne prijetnje koja se lako uvlači među redove puka. Upoznavanje s ovim nagrađivanim književnikom vodili su hrvatski leksikograf Vlaho Bogišić i vlasnik izdavačke kuće Fraktura Seid Serdarević. Cercas napisao je i djela poput Brzine svjetlosti, Anatomije jedne pobune, Prevaranta, Zakona granice, Vladara sjena te Terre Alta i u njima, reći će, zapravo ne progovara o prošlosti već sadašnjosti na koju se povijest itekako prelijeva.

– Naša prošlost još uvijek ima živuće svjedoke. Sjećanja na nju su živa i prošlost bez sadašnjosti ne postoji. Tako nije samo u Španjolskoj, nego u čitavom svijetu. William Faulkner je rekao prošlost nije mrtva, čak nije ni prošla. U svojim djelima pokušavam pokazati kako se sadašnjost ne može razumjeti bez prošlosti. Ona je itekako prisutna u ovom trenutku – rekao je Cercas za DuList.

Jednako je s fašizmom koji danas, mišljenja je, nosi drugo ime.

– Fašizam je u svoje vrijeme bio vrlo popularan i privlačan pokret. To ljudi često zaboravljaju. Bio je moderan, rušio je barijere, bio je izazovan i uzbudljiv, osobito mladima. Fašizam kao povijesni fenomen je umro prije mnogo godina, ali danas imamo novi oblik fašizma koji je maskiran. Riječ o nacionalnom populizmu koji je osobito do izražaja došao nakon ekonomske krize 2008. Njegov najbolji predstavnik je Donald Trump. Postoje različiti oblici nacionalnog populizma, kao što su u svoje vrijeme postojali i razni oblici fašizma. Ono što nacionalni populizam ima zajedničko s fašizmom je što nudi laka rješenja na složene probleme. Također, oslanja se na sentimentalizam i ima veliko nepovjerenje prema demokraciji. No, ono što je drukčije je da je fašizam isticao i slavio nasilje kao način postizanja cilja, a nacionalni populizam to ipak ne radi – istaknuo je.

Dijeli li bojazan kako će nacionalni populizam osobito uzeti maha s obzirom na situaciju koju proživljavamo zbog pandemije koronavirusa, odgovorio je:

– Nisam siguran. Ovisi o nama samima. Teško je reći. Za Europu sam optimističniji jer je reakcija na COVID krizu ovdje bila bolja, nego što je bila
ona na ekonomsku krizu 2008.

Je li to zbog toga što smo kao društvo zreliji pa se umijemo bolje oduprijeti takvim pojava, napomenuo je, kako je u svezi toga ipak pesimističan.

– Bernard Shaw je rekao da jedina stvar koju nas prošlost može naučiti je kako nas ništa nije naučila. Ponavljamo iste greške. Bez obzira na brojne knjige, i sve što se dogodilo, iznova radimo iste stvari – zaključio je Cercas.

Inače, Javier Cercas rođen je 1962. u Ibahernandu. Na Sveučilištu u Geroni predavao je španjolsku književnost i kolumnist je katalonskog El Paísa. Autor je brojnih zbirki pripovjedaka, knjiga eseja i romana. Živi i piše u Barceloni.

Pročitajte još

OTVORENA IZLOŽBA Djevojačke nošnje i nakit manjina pogledajte u Rupama

Dulist

Darko Fritz predstavlja monografiju ‘siva) (zona …diskursi s periferije’

Dulist

PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA ‘Lokrum ima potencijal postati novi Brijuni. Treba više promovirati lokalnu povijest’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija