Hvar nastavlja nositi titulu grada koji najviše iz svog proračuna izdvaja za kulturu. Istodobno je vodeći i po izdvojenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika. Pokazuje to konsolidirano izvješće FINA-e za 2018. godinu, piše Gradonačelnik.hr Prema udjelu izdvojenog novca iz proračuna za kulturu, slijede Dubrovnik, Zlatar, Sinj, Đakovo, Rijeka, Donja Stubica, Šibenik, Otočac i Ogulin. Među vodećih deset u jednakom su se omjeru uvrstili i gradovi s mora i oni s kontinenta. Gleda li se pak odnos izdvojenog novca za kulturu u odnosu na broj stanovnika, među prvih deset, devet ih je uz more, a predvodnici su opet gradovi Hvar i Dubrovnik. Slijede Opatija, Stari Grad, Rijeka, Mali Lošinj, Gospić, Šibenik, Cres i Supetar. Osim Rijeke, svi gradovi su u kategoriji malih i srednjih.
Kulturna događanja postaju sve rašireniji oblik promocije gradova, te sve više traže poveznicu i u turizmu, ali ne samo u jadranskim središtima, nego i u gradovima na kontinentu. Đakovački vezovi ili Dani kajkavske riječi u Zlataru su neki od njih. Svi gradovi velik dio sredstava izdvajaju i za obnovu spomenika, pa je to često i najveća stavka u dijelu proračuna namijenjenom kulturi. Primjerice, u Zlataru se obnavlja Sokolana, nakon tri desetljeća nedavno je obnovljeno europsko najstarije povijesno kazalište u Hvaru, ove je godine bilo otvorenje Logera – jedrenjaka koji je pretvoren u interpretacijski centar u Malom Lošinju, u Šibeniku predstoji uređenje i treće tvrđave, sv. Ivana, a u Cresu se obavlja završno uređenje Palače Moise. Izdvajanja gradova za projekte i programe udruga u kulturi isto se povećavaju, a njima se upotpunjavaju kulturne ponude gradova. Grad Rijeka je ove godine domaćin projektu Europske prijestolnice kulture, grad partner je Opatija pred kojom je trenutačno također niz priprema, ali i u Cresu kao jednom od ’27 susjedstva’ projektu.
Dubrovnik je preklani iz proračuna izdvojio 22,18 posto za kulturu, što je po stanovniku 2.983,37 kuna.