Slušni aparat

U ritmu doša

U ritmu doša

Izdavač Dancing Bear nedavno je ponosno oglasio da je vinilno reizdanje albuma ‘Pandorina kutija’ Dina Dvor­nika, objavljeno na prozirnom crvenom vinilu, luksuzno opremljeno i ispunjeno već poznatim bonus pjesmama, najpro­davanije izdanje mjeseca rujna. Prema objavi izdavača povod izlaska LP-ja su trinaesta godišnjica smrti (7. rujna 2008.) i ‘nedavni rođendan’ glazbenika (20. kolovoza 1964.), što su nimalo okru­gle obljetnice. No, reizdanje Porinom višestruko nagrađenog albuma svakako je dobrodošlo jer ispravlja nepravdu ‘siromašnog’ originalnog vinilnog izda­nja, koje je 2008. objavljeno u žurbi i gurnuto u jeftini kartonski omot.
Snimanje tog albuma, koji je Dina Dvornika nakon dugogodišnje disko­grafske pauze trebao vratiti na top liste i restituirati ga kao starješinu funka u Hrvata, slavno je prikazano u seri­jalu ‘Dvornikovi’. Odlasci u studio kod Srđana Sekulovića Skansija, dubro­vačkog producenta, autora i glazbe­nika sa zagrebačkom adresom, onim gledateljima koje je više od Dinovih ‘kućnih čarolija’ i igranja Play Stationa zanimala glazbena komponenta priče, bili su najzanimljiviji dio reality šoua. Dvornik je velike nade polagao u taj album, istovremeno duboko strepeći od dana njegovog izlaska, jer ‘Big Mamma’ iz 1999. i ‘Svicky’ iz 2002., iako se nikako ne mogu nazvati lošim radovima, nisu bili najbolje prihvaćeni, a nekadaš­njem hitmejkeru nisu podarili nijedan punokrvni hit, barem ne kalibra jed­nog ‘Slona’ ili ‘Manijaka’, o ‘Africi’ da i ne govorimo. O pritisku koji je osjećao, iskren i izravan kakav je bio naš enfant terrible, nije se ustručavao govoriti ni pred kamerama, a iznad svega na površinu je isplivavao njegov autorski žar i želja da snimi opaku funky ploču dosljednu ‘Kreativnog nereda’ na kojoj su mu suradnici bili Rambo Amadeus, Gibonni i Luky ili’Live in München’ sa Songkillersima, bez premca najboljeg hrvatskogalbuma snimljenog uživo.
‘Pandorinu kutiju’, izvorno najav­ljenu za listopad 2008. godine, Dvor­nik je predstavio s praskom. Uz zara­zni elektro-rock ritam, ‘Hipnotiziran’, u cijelosti autorsko djelo Srđana Seku­lovića Skansija, odmah po izlasku u srpnju postaje hit ljeta, a očekivanja od albuma i povratka Kralja su opravdano narasla. Nažalost, Dino Dvornik rad na albumu nije stigao privesti kraju. To je učinio Skansi pa ‘Pandorina kutija’ s manjim zakašnjenjem izlazi krajem iste godine. I takav, ‘nedovršen’, album osvaja srca slušatelja i 2009. uzima čak četiri Porina, među njima i one za Album godine i Najbolji pop album, a Dvorniku posthumno odlazi nagrada za životno djelo. Već 2010. dobili smo dopunjeno CDi digitalno reizdanje ‘Pandorine kutije’ s nadodane tri pje­sme. ‘Shlapa (Daj mi još tog funka)’ suradnja je s TBF-om i funkcionira kao hommage splitskih repera liku i djelu Dina Dvornika, dok on u pjesmi sudje­luje tek s nesuvislim vokalnim frazi­ranjima. ‘Shlapa’ iste godine osvaja Porinaza najbolju vokalnu suradnju, no kipić je u ovom slučaju nezaslužen. Preostale dvije pjesme – ‘Splitska noć’ i ‘Ko sam onda ja’ plod su suradnje s još jednim Dubrovčaninom – DJ-em, producentom i glazbenikom Harisom Čustovićem koji uspješnu karijeru gradi u Londonu, gradu čiji su klubovi 25-godišnjem Dvorniku poslužili kao inspiracija za legendarni prvijenac iz 1989. godine.Ove pjesme starije su od većine materijala na albumu i pitanje je bi li ih Dvornik uvrstio na finalni proizvod da su ga Skansi i on stigli zajedno završiti.
‘Pandorina kutija’ donijela je nekoliko kvalitetnih funk komada. Izdvajaju se uvodna ‘Iden ća ka i moj ćaća’, koja je najsličnija njegovom klasičnom mate­rijalu, a nepravedno su ostale zapostav­ljene ’Ljubav do boli’ i ‘Zašto mi radiš to’. Posljednju tekstualno potpisuje Dani­jela Dvornik. Skansijeva ‘Više ili manje’, a posebno ‘Nadahnuće’ autora Željka Banića plivaju u prepoznatljivim funky house vodama, dok ‘Pelin i Med’, tako­đer Skansijev autorski rad, nastavlja niz sjajnih Dvornikovih balada. Na novom reizdanju ‘Pelin’ se nalazi i u akustičnoj verziji. Nažalost, izostavljena je superi­ornija verzija pjesme koja je korištena u spotu, a do danas je dostupna samo digitalno. Uz odmak od 13 godina, ‘Pan­dorina kutija’ uspješno zadržava svoj status prikladnog epitafa posve jedin­stvenom i nikada prežaljenom glazbe­nom vizionaru čije 30 godina stare pje­sme i danas jednako pale plesne podije. Ostaje samo žaljenje što Dino nije dobio priliku doživjeti svoj povratak na prije­stolje kralja funka, mjesto koje će vjero­jatno zavazda ostati upražnjeno.

Foto: Dancing Bear

Pročitajte još

Završetak tekuće inkarnacije

Ivan Jelčić

Najpoznatija banana na svijetu

Petar Ipšić

Dekodiranje narančastog genoma

Ivan Jelčić