Aktualno

Tražeći sliku pranone gospar Pavo Handabaka ‘potegnuo’ sve do Plzena!

Davna mi je želja bila vidjeti uživo sliku Jaroslava Čermaka iz 1865. godine na kojoj je djevojčica u naručju majke moja pranone Ane Kanjuo udata Handabaka – počinje svoju prekrasnu, filmsku priču gospar Pavo Handabaka za naš tjednik. On je vrlo rado podijelio s nama njegovu potragu za pranonom, točnije prekrasnim umjetničkim djelom na kojem je ona zauvijek ovjekovječena. Upravo zbog tog djela velikog praškog slikara Jaroslava Čermaka gospar Handabaka sa suprugom Helenom zaputio se sve do Češke, a prije nego što je ispričao sve detalje svog puta, u priču nas je uveo biografijom umjetnika.
—Jaroslav Čermak rodio se 1. rujna 1831. godine u Pragu. Slikarstvo je studirao u Pragu, Njemačkoj, Belgiji i Parizu. Poslije 1848. godine putovao je po Njemačkoj i Belgiji te postao jedini učenik belgijskog slikara Louisa Galleta. Od 1858. godine posebno se počeo zanimati za slavenstvo. Tako je najprije obišao Moravsku, a nakon toga i Hrvatsku, Dalmaciju, Hercegovinu i Crnu Goru. Umro je 23. travnja 1878. godine u Parizu ostavivši iza sebe brojna umjetnička djela neprocjenjive vrijednosti – naglašava Handabaka priču o slikaru, kako bi nam kasnije otkrio fantastični ‘zaplet’ priče.

U odličnim odnosima s lokalnim stanovništvom
—U knjizi Trpimira Macana ‘Jaroslav Čermak u Župi dubrovačkoj’ nalazimo da je krajem srpnja ili početkom kolovoza 1862. godine dolazio drugi put u Dubrovnik gdje se nije dugo zadržao već je u Mandaljeni iznajmio ljetnikovac obitelji Maškarić. Dolaskom u Mandaljenu uz poslugu u kući zapošljava Župljanina Iva Grbića – Vretena. U ožujku 1863. godine pridružuje mu se i Hipolita Gallet sa svoje dvije kćeri iz prvoga braka s piscem Louisom Galletom. Živjeli su raskošno u odličnim odnosima s lokalnim stanovništvom. Umjetnik se volio kupati u Srebrenome gdje je znao dolaziti na konju iz Mandaljene i po dva puta dnevno – naglasio nam je Handabaka. —Jednoga dana šetajući uz more uz vrata kuće ugledao je ženu Katu Matičević iz Kupara, ženu ribara Kanjula, kako gleda u more, a u krilu joj spava dijete. Pitao je bi li je smio slikati, na što mu je ona odgovorila da to mora pitati njezinoga muža. Nakon što je pitao muža koji je dao svoj pristanak, išla je s djevojčicom Ane Kanjuo u Mandaljenu i tu je Čermak naslikao jednu od svojih najpoznatijih slika koju je nazvao Černohorska domacnost – o djetetu sa slike pričat će nam dalje s veseljem u glasu naš sugovornik. Kako i ne bi, kad priča o svojoj – pranoni.

Slučajna pretraga po društvenim mrežama
— Odakle je Čermak mislio da su stanovnici Župe Crnogorci nije mi poznato, a očito je kako nije bio najbolje upoznat jer je sljedeću sliku koju je slikao s Katom Matičević Kanjuo i djevojčicom Ane Kanjuo nazvao ‘Hercegovka s dietetem’. Za vrijeme svog boravka u Župi, od 1862. do 1865., Jaroslav Čermak slikao je brojna vrijedna djela od kojih su i portreti Hipolite Gallet (1863.), portret don Marina Beusana (1865.) te njemu posebno drage slike ‘Mandaljena u Župi’ – napominje dalje. Slučajna pretraga po društvenim mrežama pretvorila se u pravu avanturu!
— Pregledavajući stranicu Župa nekad naišao sam na sliku ‘Černohorska domacnost’ na kojoj je djevojčica u naručju majke moja pranone Ane Kanjuo udata u Mline, majka moga nona Pava. Odmah sam poželio vidjeti tu sliku uživo i počeo tražiti gdje je završila i je li u privatnom vlasništvu ili u nekom muzeju. Uz pomoć prof. Nikše Grbića pronašli smo da su sliku ‘Černohorska domacnost’ od bankara iz Trsta tridesetih godina prošlog stoljeća otkupili češki domoljubi te da se sada ta slika nalazi u Zapadočeske Galerie u Plzenu. Obratio sam se nadležnim djelatnicima muzeja koji su iznenađujuće ljubazno i pozitivno odgovorili na moju zamolbu da vidim željenu sliku. S velikim veseljem i uz prekrasno vrijeme put do Plzena bio je pravo zadovoljstvo – veselo nam priča dalje.
—Iako u Zapadočeske Galerie nije bila izložba slika Jaroslava Čermaka, gospoda Jindra i Karnik iznijeli su i pripremili ovu vrijednu sliku iz depozitarija i omogućili mojoj supruzi i meni da uživamo u njenoj vrijednosti i ljepoti – zahvalan je naš sugovornik na onom pravom, istinskom nadaleko poznatom češkom domaćinstvu, koje se ovoga puta ogledalo u dobroti menadžmenta muzeja.

Hoće li se realizirati izložba?
Nakon prekrasnog izleta i ‘bure emocija’, pala je odluka, rekao nam je gospar Handabaka, još uvijek ideja, o ponovnom dolasku Čermaka u naš kraj.
—Ljubaznim domaćinima ponudio sam ideju o mogućnosti izložbe djela Jaroslava Čermaka u Dubrovniku čime bi se obilježila 160. obljetnica njegovog dolaska u Župu dubrovačku za što bi, po njihovim riječima, trebalo stvoriti pretpostavke na razinama ova dva muzeja i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture – zaključio nam je naš vrijedni sugovornik. Bilo bi zaista sjajno vidjeti velikog slikara u našem kraju, pogotovo kada nam slijedi tako velika obljetnica. Hoće li oni zaduženi za to imati sluha?

Objavljeno u tiskanom izdanju 24. studenog 2021.

Pročitajte još

Kapetanić, Macan, Milinković i Šuljak počasni članovi DPDS-a

Dulist

Rendžeri pomogli odsukati jedrilicu kraj Polača

Dulist

[SPCO DSUBROVNIK] ‘Nismo ni pretpostavljali da za tako nešto treba tražiti dozvolu’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija