Županijski vijećnici sastaju se opet kraje kolovoza na već drugoj temstakoj sjednici. Ovog puta raspravljat će o provođenju dopunskoga geološkog i hidrogeološkog istraživanja i to trasiranjem na cjelokupnome lokalitetu planiranoga Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje kod Trnovice.
Sjednica je sazvana na prijedlog 13 županijskih vijećnika iz redova stranke Srđ je Grad, Mosta i SDP-a.
Kako se navodi u obrazloženju prijedloga za sazivanje ove tematske sjednice, 1rgumentirana rasprava o temi županijskoga centra za gospodarenje otpadom Dubrovačkoneretvanske županije svakako je u interesu ne samo članova Skupštine, već i svih građana naše županije.
Također se navodi kako je lokacija planiranoga CGO-a kod sela Trnovice trasirana dosad dva puta, i to 2008. godine i 2013. godine. Trasiranjem ponora u Trnovici prvi put (2008.) neosporno je utvrđeno kako se područje CGO-a Lučino Razdolje nalazi u IlI. (trećoj) vodozaštitnoj zoni i da takvo područje nije prihvatljiva lokacija za odlagalište, odnosno CGO.
-Bilo je sugerirano da se na nekome drugome mjestu (na potezu Čepikuće – Kotezi) izvrše nova istraživanja i gdje bi se mogli steći relativno povoljni uvjeti za odlagalište otpada i uz tehnologiju koja ima najmanji mogući utjecaj na stvaranje procjednih voda. Drugi je put (ožujak 2013.) trasiran lokalitet uz sami potencijalni CGO i boja trasera se nije pojavila na promatranim izvorima. Ta druga mikrolokacija, nažalost, nije bila dobro odabrana što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje po površini terena. Nažalost, odluka o prihvatljivost i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinu Razdolju temelji se na rezultatima tih drugih istraživanja (tvrtka Geoaqua, 6. ožujka 2013.), ne uzimajući uopće u obzir ono prvo obavljena trasiranje iz 2008. godine. Međutim, treba naglasiti kako ni dobiveni rezultati drugoga trasiranja ne mogu isključiti negativne posljedice po nizvodne ekosisteme poput, naprimjer, prirodnoga rezervata Malostonskoga zaljeva i podzemnih sustava kojima se prihranjuju izvorišta, od kojih neka i vodoopskrbna, poput Nerezina u Slanome. Naime, trasiranje koje je izvršila tvrtka Geoaqua 2013. godine nije dokazalo vezu s izvorištima, ali to ne znači automatski da te povezanosti na području Lučina Razdolja nema – navodi se dalje o obrazloženju, kojega možete pogledati u cijelosti ovdje.