Za manje od šest mjeseci, kako su i najavili, Norvežani iz Spectruma završili su snimanje hrvatskog dijela Jadrana u potrazi za naftom i plinom.
Seizmičke karte koje će nastati na temelju snimanja 2D tehnikom još nisu obrađene, a Norvežani već trljaju ruke zbog dobro obavljenog posla. Na prezentacijama rezultata najvećim svjetskim kompanijama u svijetu nafte i plina interes je bio iznimno velik i, kako doznaje Večernji List, gotovo sve tvrtke iz grupe najvećih deset kompanija svijeta otkupile su dokumentaciju.
Za istraživanje u Jadranu zainteresirani su moćni Exxon Mobil, Chevron, Shell, a i ruske kompanije, među kojima se najčešće spominjao Rosnjeft. Lani su u Ministarstvu gospodarstva potvrdili da su sastanke s ministrom Ivanom Vrdoljakom, koji je inicirao projekt, sastanke održali i Conoco Phillips, Deleco i tvrtka Noblo.
Snimili 14.712 kilometara
Ne znaju se podaci o tome kolike su zalihe u Jadranu pronađene, ali nakon snimanja 14.712 kilometara Jadranskog mora u epikontinentalnom dijelu može se pretpostaviti da su zalihe izdašne s obzirom na interes svjetskih igrača. Exxonova statistika pokazuje da pronađu energente na 30 od 100 polja koja počnu istraživati, dok svjetski standard postavlja ljestvicu niže na 20 od 100 polja. Interes Exxona daje naslutiti da su gotovo sigurni u bogatstvo jadranskog podmorja. Na procjeni podmorskog blaga radili su Sanjin Grandić, umirovljeni diplomirani inženjer geologije te inženjeri Ivan Kratković i Igor Rusan koji su u znanstvenom radu “Procjena naftno-geološkog potencijala periplatformnih klastita duž jugozapadnog ruba dinaridske karbonatne platforme” iz 2010. izračunali da zalihe iznose 2,87 milijardi barela nafte.
Snimanjem je stvorena pretpostavka za najveći gospodarski projekt koji je Hrvatska imala desetljećima. Ministarstvo gospodarstva, koje je projekt pokrenulo, sada mora pripremiti natječaj za koncesije za istraživanje polja. Prema informacijama kojima raspolažemo, imat ćemo maksimalno 20 polja u Jadranu. Prvi natječaj za koncesije sigurno će biti otvoren u drugoj polovici godine, a možda već i u drugom tromjesečju. Samo u fazi istraživanja po polju prosječne veličine 2000 četvornih kilometara ulaže se oko 50 milijuna dolara godišnje. Za istraživanje su potrebne četiri godine, što znači ulaganje po polju od 200 milijuna dolara. Na 15 polja tolike površine ulaganja skaču na 3 milijarde dolara, odnosno oko 17 milijardi kuna. Stručnjaci, ali i iskustva iz zemalja poput Cipra, tvrde da je udio domaće komponente u tim ulaganjima od 40 do 60 posto. Drugim riječima, hrvatsko gospodarstvo uz projekt snimanja Jadrana može u četiri godine utržiti od 6,8 do 10,2 milijarde kn.
Eksploatacija od 2019.
Investicije su višestruko veće u fazi eksploatacije nafte i plina koja kreće nakon istraživanja, odnosno oko 2019. Kroz naplatu koncesija i zapošljavanje, ako projekt uspije, Hrvatska može osigurati makroekonomsku stabilnost i dobiti milijarde kuna godišnje u državni proračun, što znači novac za mirovine, obrazovanje, zdravstvo ili otplatu javnog duga.
Predsjednik uprave Spectruma Rune Eng prošlog je rujna u Večernjem listu objasnio da je mnogo modela naplate koncesija, od norveškog gdje država kompanijama uzima 78 posto prihoda do američkog, gdje kompanije kupuju pravo na polje. – Po starim snimkama mogu sa sigurnošću tvrditi da u Jadranu ima dovoljno i nafte i plina. Koliko točno? Ako se pronađu zalihe dovoljne za komercijalnu uporabu, to će, zbog toga što niste velika zemlja, imati velik utjecaj na svakog građanina. Da, apsolutno mislim da ovaj projekt može promijeniti Hrvatsku – rekao je tada Eng.