Urednički izbor

Studenti i nastavnici ‘zavrnuli rukave’ i obnovili klupe. Svaka čast!

Četiri obnovljene i redizajnirane klupe odnedavno krase vanjski prostor Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveu­čilišta u Dubrovniku.

Riječ je o hvalevri­jednom projektu ‘3R’ (‘Recycle, Renew, Reuse’/’Reciklirajmo, obnovimo i ponovno koristimo’) u koji je bilo uklju­čeno troje nastavnika s Odjela za eko­nomiju i poslovnu ekonomiju, prof. dr. sc. Ivana Pavlić, izv. prof. dr. sc. Ana Portolan i Marino Stanković, mag. oec. sa studentima prve godine diplomskog i treće godine preddiplomskog studija smjera Turizam te dvije nastavnice s Odjela za umjetnost i restauraciju doc. dr. art. Iris Lobaš Kukavičić i doc. dr. sc. Margarita Bego sa svojim studentima. Rezultati ovog projekta su višestruki. Osim što su se studenti upoznali s pro­cesom restauriranja drva, osvijestili su svoju ulogu u društvu i u zaštiti okoliša, razvili su svijest o potrebi i svrsi razvr­stavanja otpada te su se detaljnije upo­znali s konceptima kao što su solidar­nost, aktivizam i volonturizam.

— Svjedoci smo da su već duže vrijeme mediji postali ‘arena’ u kojoj se, u stvari, uopće ne bori, nego se društvena odgovornost, kao lopta prebacuje s jedne strane na drugu stranu terena, i tako u nedogled. Ono što se može uočiti da nitko ne prihvaća odgovornost i rijetko tko je spreman ‘zavrnuti rukave’ i učiniti nešto kon­kretno. Sa studentima Odjela za eko­nomiju i poslovnu ekonomiju, smjera Turizma, Sveučilišta u Dubrovniku, često u okviru kolegija koji se bave razvojem turizma komentiramo aktu­alno stanje u turizmu. Moram pri­znati da su dosta kritični, ali i s druge strane, što je jako važno, imaju ideja i jako su kreativni. Učimo ih teorijskim spoznajama, ali naglasak sve više stav­ljamo na primjenu stečenog znanja u praksi i stvaranju svijesti da su oni ti koji sutra neće ‘prebacivati loptu na drugu stranu terena’, nego će biti oni koji će krenuti od sebe, racionalno raz­mišljati, pokrenuti se i preuzeti odgo­vornost. Jedino takav pristup pomaže u kreiranju novih proizvoda, stvaranju dodanih vrijednosti kako za turiste tako i za lokalnu zajednicu, racional­nijem korištenju raspoloživih resursa i adekvatnijem turističkom planira­nju. Društveno odgovorno ponašanje, osvješćivanje moralnih normi, tran­sparentno i održivo djelovanje, pošti­vanje lokalne zajednice te kontroliran i planski razvoj jedina je opcija za ade­kvatan razvoj turizma. Upravo iz ovoga razloga pojavila se ideja za jedan skro­man studentski projekt na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. U dvorištu Odjela je bilo devet derutnih klupa – istaknula je Pavlić. Odlučili su ih – obnoviti. ­

Prava prilika
Sama ideja o projektu, dakle, krenula je sa smjera Turizam Odjela za ekono­miju i poslovnu ekonomiju na kojem se izvodi kolegij Održivi turizam.
— U okviru tog kolegija studente se upoznaje s ulogom i važnosti održivog razvoja, posebno njegovog okolišnog aspekta jer je turizam jedan od najve­ćih eksploatatora prirodnih resursa. Na vanjskom prostoru Odjela za ekono­miju i poslovnu ekonomiju nalazilo se devet drvenih klupa koje su bile u izni­mno lošem i derutnom stanju. Sve ovo vrijeme se čekalo da ih netko obnovi ili da se kupe nove. S obzirom da to nije mala investicija i ne tako nužna, stalno se odgađala. Ovo je bila prava prilika da studente potaknemo da se organi­ziraju, da se pokrenu i da na pravom primjeru nauče što je društveno odgo­vorno ponašanje uz minimalnu inve­sticiju. I tako riječ po riječ krenule su ideje. S obzirom na to kako smo inte­grirano Sveučilište, povezali smo se s kolegicama s Odjela za umjetnost i restauraciju, razmijenili ideje, kon­zultirali studente jesu li zainteresirani, potom u suradnji sa studentima pri­javili projekt na natječaj Studentskog zbora i krenuli. Dio sredstava osiguralo nam je Sveučilište, a dio Studentski zbor. Projekt smo nazvali ‘3R’ (‘Recycle, Renew/Repair and Reuse’), a osim redi­zajniranja klupa, na Odjelu za ekono­miju i poslovnu ekonomiju obojan je jedan dio vanjske ograde te su nabav­ljene kutije za razvrstavanje otpada unutar i izvan zgrade (papir, plastika, staklo, metal i miješani otpad) – nagla­sila je Portolan. Sam proces od početka do kraja, kako kaže, bio je iznimno slo­žen i kompleksan i uz intenzivan rad i predanost studenata, u razdoblju od početka travnja do sredine svib­nja uspjeli su realizirati obnovu četiri klupe koje će se postaviti na vanjskom dijelu Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.

‘Nama je to bio izazov’
Kao što smo i naveli, u projektu su sudjelovale i dvije nastavnice s Odjela za umjetnost i restauraciju doc. dr. art. Iris Lobaš Kukavičić i doc. dr. sc. Mar­garita Bego sa svojim studentima.
— Na poziv kolegica s Odjela za eko­nomiju i poslovnu ekonomiju, Iris i ja smo se s veseljem odazvale i podržale ideju da se već postojeće klupe redizaj­niraju, koristeći drvo s otpada. Kao što znate drvo nije otpad, ono se može više puta koristiti, što je od velikog značaja ako gledamo u kontekstu zaštite oko­liša, pravilnim gospodarenjem šuma i samim tim zaštiti života na zemlji. Da ne idemo sad u priče koliko je to važno za održivost života na Zemlji, drvo kao materijal je pogodan za recikliranje i ponovno oblikovanje. Materijal za klupe smo našli na zgarištu kućice u masliniku, vlasnik nam je ponudio drvo koje je bilo u dosta lošem stanju. No, nama je to bio izazov te smo se primili posla čišćenja, koji je dosta zahtjevan i spor. Već samim procesom čišćenja vidjela sam kod studenata zadovoljstvo, kad bi ugledali da od materijala koji bi bio bačen i prepušten daljnjem pro­padanju, nastaju novi komadi i oblici drvnih elemenata. Nakon detaljnog čišćenja, blanjanja, brušenja, zapunili smo sve pukotine i oštećenja koja nam nisu bila ‘zanimljiva’ za finalni izgled klupa, dok smo nagorjele dijelove oči­stili i ostavili u zatečenom stanju. Oči­šćene i pripremljene drvene elemente smo potom krojili u zamišljene oblike – priča nam Bego. Drvo je, navodi dalje, jedan od materijala koji se najviše reci­klira. Recikliranje drva ima brojne prednosti, a osim toga, to je jedan od najjednostavnijih postupaka reciklira­nja koji se provodi jer je to fizički pro­ces u koji nije potrebno unositi kemij­ske materijale koji bi podrazumijevali kontaminaciju okoliša.

 

Izgled klupe prije obnove

— Recikliranje se temelji na kružnoj ekonomiji i održivom razvoju te stoga, svima koji se bave stvaranjem, obliko­vanjem i dizajniranjem pruža moguć­nost da se razvijaju kako bi smanjili svoj negativni utjecaj na okruženje, birajući ekološki prihvatljive materijale, pro­cese i tehnologiju. Ormari, komode, police, stolovi, stolice, fotelje, kreveti, vrata, prozori, gdje to sve završava? Osim starog namještaja i građevne stolarije koje odbacuju građani, veliki izvor ovog otpada su i hoteli, koji prili­kom renoviranja mijenjaju cjelokupni interijer. Navedeni predmeti od drva u Hrvatskoj najčešće završe na odlaga­lištima. Za početak, država bi trebala uopće ‘osvijestiti’ problem gospodare­nja otpadnim namještajem i ostalim proizvodima od masivnog drva, priku­piti podatke o količinama i načinu na koji se isti trenutno ‘zbrinjava’ u Hrvat­skoj. Takva analiza bi sigurno dovela do zaključka da je riječ o otpadu koji bi se trebao proglasiti posebnom kategorijom otpada i za koji bi se trebao doni­jeti regulatorni okvir koji bi imao za cilj organizirani sustav oporabe sta­rog namještaja. Sigurna sam da ćemo opet pisati neke slične tekstove, jer se mislimo i dalje baviti ovom problema­tikom koja uvijek ima kao rezultat uni­katne proizvode ručno proizvedene na opće veselje naših studenata, zaposle­nika i svih ostalih koji shvaćaju koliki je trud uložen u ovakve projekte – ističe. Lobaš Kukavičić nadalje govori kako nakon poziva kolegica s Odjela za eko­nomiju i poslovnu ekonomiju, nije bilo razmišljanja jer su se već počele stvarati razne kreativne ideje i mogućnosti redi­zajna dotrajalih klupa. ­

— Pridružili su nam se zainteresirani studenti i zapravo otkrili veliku krea­tivnost u sebi za koju možda neki od njih nisu ni znali da posjeduju. Otkri­vali smo velike mogućnosti reciklira­nja i preoblikovanja drvnih elemenata koji su u kombinaciji s pomno biranim bojama i porukama počeli dobivati zaista zanimljive vizure. Zbog obujma posla i naših obveza u nastavi i drugim projektima, odlučili smo da ćemo u ovoj akademskoj godini realizirati četiri klupe. Na jesen krećemo u realizaciju drugog dijela projekta s ostatkom ošte­ćenih klupa kada će nam se pridružiti i veći broj nastavnika i studenata. Veseli nas nastavak suradnje jer su se studenti i nastavnici povezali što je jedan od naj­vrijednijih rezultata ovog projekta i što nam otvara mogućnosti daljnje surad­nje i možda puno većih projekata koji će svakako ići u smjeru kružnog gospo­darstva i zaštite okoliša. Uz obrazovni segment, Sveučilište u Dubrovniku želi poticati studente na društveno odgo­vorno ponašanje i usmjeriti ih na aktiv­nosti od iznimne važnosti za društvo u cjelini – kazala je Lobaš Kukavičić.

Uz nastavak projekta 3R, na jesen kreću s još jednom zanimljivom inicijativom u korištenju otpada iz mora i akvakulture.
— Riječ je o novom kolegiju ‘Ekologija u umjetničkom oblikovanju’ koji će se baviti istraživanjem kreativnih moguć­nosti upotrebe materijala dobivenih obradom ljuštura kamenica i mušula, kao i plastike i automobilskih guma kojih je, nažalost, jako puno u našem podmorju. Kolegij je nastao u surad­nji Odjela za umjetnost i restauraciju i Odjela za akvakulturu, ali budući da je horizontalan moći će ga pohađati zain­teresirani studenti sa svih diplomskih studija Sveučilišta u Dubrovniku. Zani­mljivost je i to što će u sklopu kolegija koristiti i reciklirati papir, ali i pripre­mati prirodne pigmente boja. Zaista se veselimo novoj akademskoj godini, novim suradnjama, idejama i projek­tima – zaključila je.

Pročitajte još

PO MJERI GRAĐANA Tjedni pregled gradskih projekata

Dulist

IZA NAS JE JOŠ JEDNO IZDANJE ‘PONTA LOPUD’ FESTIVALA ‘Privilegija je biti na Lopudu’

Maria Prkut

Na Elafitima ne pomaže Hitna s kopna, već obiteljski liječnik s otoka

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija