Aktualno

STONSKI ŠKOLJKARI NA MUKAMA ‘Kamenice nam propadaju jer nema kupaca’

Stonske školjkare u posljednje vrijeme more mnoge brige. Prošle godine glavobolju im je zadavao norovirus, ove godine i oni su direktno pogođeni pandemijom koronavirusa s obzirom da tek nekolicina restorana radi, a svoje kamenice najviše su prodavali upravo njima. Međutim, ono što ih trenutno najviše zabrinjava projekt je Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje za koji strahuju da bi mogao ostaviti trajne ekološke posljedice na Malostonski zaljev i tako uništiti stoljetnu tradiciju školjkarstva na ovom području. O ovoj je temi za DuList govorila predsjednica Udruge Stonski školjkari Marija Radić. Dodajmo i kako je ova udruga u Stonu organizirala i tribinu na kojoj su željeli uz pomoć stručnjaka za marikulturu i krška područja javnosti približiti sve važne detalje oko Centra za gospodarenje otpadom.

-Mi smo školjkari već dulje vrijeme na našim skupštinama izražavali mišljenje da smo protiv projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Početkom ove godine planirali smo prezentaciju koja je zbog pandemije tek nedavno odrađena i na njoj nam je direktor županijske Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić pobliže objasnio detalje projekta. COVIDnas je omeo u djelovanju pa onda izbori, a sada je stvarno bilo vrijeme da se oglasimo po tom pitanju. Mišljenja smo da se treba poduzeti sve što je u našoj moći da bi se očuvala stoljetna tradicija i da se Malostonski zaljev zaštiti takav kakav jest i cijeli njegov ekosustav. Sami znamo da je to posljednje stanište naše plosnate kamenice i mislim da bismo to trebali zaštititi. Uvjeravaju nas iz županije i Agencije za gospodarenje otpadom da će sve biti dobro s Lučinim razdoljem, da to nije CGOMarišćina. Kad se taj centar za gospodarenje otpadom otvorio, ljudi su mislili da neće biti tako loše. Uvijek mislimo da ima netko tko će na sve paziti pa i na okoliš. Međutim, nije bilo tako i Marišćinu sad zatvaraju jer nije sve bilo u redu – ističe Marija Radić dodajući kako ih iz Agencije za gospodarenjem otpadom uvjeravaju kako će se u Lučinom razdolju koristiti druga metoda gospodarenja otpadom.

Opasnost od teških metala
-Ali, mi nemamo nikakvu garanciju. Govorimo o otpadu cijele županije koji bi isticao kod nas u Malostonskom zaljevu. Teren je trusan, pitanje je vremena kada će se sliti najopasniji teški metali. Ako dođu u školjke, nećemo biti u situaciji kao s norovirusom da ćemo pričekati dva mjeseca dok se školjke ne očiste. Kod teških metala toga nema, to bi bilo to, godinama ne bi bilo pomoći, ako bi se školjke ikada i očistile. Postoji velika bojazan. U našoj udruzi djeluje 37 školjkara. To su obitelji koje ovise o kamenicama, to im je glavni posao, žive od toga. Mislim da bi bila velika šteta i sramota da se Malostonski zaljev uništi – priča dalje predsjednica školjkara te dodaje kako se ni geografski ne nalaze u zavidnom položaju.

Naime, s jedne im strane, naglašava, prijeti kanalizacijski sustav iz Neuma, a s druge, nekih osam kilometara zračne linije bio bi novi Centar za gospodarenje otpadom. S obzirom da im ovrate zadaju velike muke jer pojedu školjke, zatražili su od Ministarstva zaštite okoliša i energetike dopuštenje za ciljani izlov. Po tom pitanju, govori nam Radić, ekološki kriteriji su izrazito visoki i strogi te si ne mogu dopustiti imati u blizini takve ugroze.

-Ako bi što pošlo po zlu, posljedice bi bile nesagledive. Mi smo oko ovog pitanja složni. Možda je nekome to čudno, ali naše je da nešto učinimo bez obzira hoćemo li što promijeniti ili ne. Ostat će zabilježeno da smo bili protiv i da smo digli glas. Kasno je kad se nešto loše dogodi. Bolje se vratiti s pola puta nego cijelog, ako nešto oko tog Centra nije kako treba. Lakše je možda nešto i stopirati, nego poslije žaliti i sve zatvarati. Bilo bi šteta da se najveće proizvodno područje školjkaša u Republici Hrvatskoj uništi i da mi nemamo što ostaviti našoj djeci i budućim generacijama. Mislim da bi to bila velika sramota – govori Radić.

Oznaka izvornosti
Malostonska kamenica zaštićena je i na nacionalnoj razini. Ona će postati prvi proizvod ribarstva HR označen oznakom izvornosti te prva europska plosnata kamenica Ostrea Edulis iz uzgoja zaštićena oznakom izvornosti u cijeloj Europi. Veliki je to uspjeh za stonske školjkare, a tim više žele ustrajati na očuvanju Malostonskog zaljeva.

-Naša udruga zajedničkim radom i trudom dolazi do ispunjenja ciljeva. Tako je bilo i po pitanju oznake izvornosti. Jako smo time zadovoljni i ponosni. To nam je baš kruna rada. Čekamo konačnu potvrdu Europske komisije. Kada istekne prigovor od tri mjeseca imat ćemo prvi proizvod u Hrvatskoj koji je zaštitila Europska unija. Prošle je godine 17 školjkara zaštitilo kamenicu i po tom smo pitanju najbrojniji. Blizu nam je jedino soparnik koji je zaštitilo 11 proizvođača. Svake godine nosimo 30 komada kamenica na analizu po određenim parametrima i to je sve što moramo učiniti – naglašava Radić.
Što se tiče alternativnih rješenja Lučinom razdolju o kojima se, među ostalim, raspravljalo na tribini, Marija Radić ističe kako je upitna sama lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpadom, ali da je ona ‘tu gdje jest.’

-Na prezentaciji su nam istaknuli da neće biti problema. Tu bi se trebao razdvajati otpad, a 40 posto ići će u centrar, ali ne znam koliko su jedinice lokalne samouprave spremne na razdvajanje i cijeli taj proces. Možda da je to sve rješeno, da se od toga krenulo, ne bismo se toliko brinuli. Možda bi to dobro i funkcioniralo, ali ovako ne znamo napamet. Pa još uvijek bacamo smeće u isti kontejner, sve će to gore završiti na istom mjestu, a govorimo o otpadu cijele županije. Trebalo bi ukazati na neka alternativna rješenja koja prilikom rješavanja problema otpada obećavaju sigurnost, da Malostonski zaljev bude čist. Nije nam cilj samo eto tako biti protiv nego zaista tražimo neko konkretno rješenje koje će biti sigurno – priča Radić.

Studija stanja marikulture površna
Nedavno je završena i Studija procjene stanja marikulture u Malostonskom zaljevu te je predana županu Nikoli Dobroslaviću. Predsjednica Udruge Stonski školjkari ističe kako u njezinu izradu nisu bili uključeni u mjeri u kojoj su trebali biti.
-Sudjelovali smo, ali smatramo da smo trebali biti i više uključeni. Dovedeni smo pred gotov čin. U studiji nedostaje nosivost kapaciteta cijelog Malostonskog zaljeva. Uložili smo i poslali županiji naš prigovor, da se to doda jer nije do kraja odrađeno. Međutim, od toga ništa jer je studija već predana i potpisana. Ali, trebalo je malo više nas pitati. Bilo je govora da ćemo više surađivati. Ono što je nama bitno nije tamo uvršteno. Smatramo da je rad dosta površan i da nije donio konkretne zaključke – istaknula je Radić.
Stonske školjkare trenutno muči i to što zbog pandemije koja je ponajviše pogodila turistički sektor u gradu, ali i u Stonu radi tek nekoliko restorana, a upravo su najviše kamenica prodavali upravo njima. Trenutno, ističe Radić, imaju i jako puno ‘materijala’, tj. plosnatih kamenica spremnih za prodati, ali skoro da nemaju kome.

-Znamo u kakvoj nam je situaciji trenutno turizam i koliko smo svi za njega vezani. Ugostiteljski objekti rade na pola kapaciteta pa zbog toga nemamo gdje s kamenicama. Puno njih pita nas hoće li kamenica preživjeti. Sad je vani velika vrućina pa su i temperature mora previsoke, a kamenica to ne podnosi. Nema ni kiše pa nema dotoka pitke, hladnije vode s kojom ona raste pa se njezin mortalitet kreće od 50 do 70 posto. Kamenica je jako osjetljiva na klimatske promjene. Govorimo o velikim gubitcima – govori predsjednica stonskih školjkara i naglašava kako se trude cijenu kamenice održati na razini.

Ne damo ih u bescjenje
-Četiri kune po kamenici je donja granica same prozvodnje, ne bi je se isplatilo za manje proizvoditi, ipak trebaju dvije-tri godine da se ona učini i bude spremna. Ima oko nje dosta posla i ne želimo je davati u bescjenje. Kad je prošli put u Stonu bila ministrica Marija Vučković iskazan je interes da bi se pokušalo kamenice plasirati na europska tržišta. Pokušali smo i uputili ih prema Italiji i Španjolskoj. Ima puno zainteresiranih za naše kamenice, ali kada su nas zatražili da im pošaljemo cijenu, rekli su da im je previsoka. Misle da smo sada u krizi pa da ćemo zato kamenice davati u bescjenje. Ali, nećemo. Školjkarima će dosta pomoći i kompenzacijski natječaji Ministarstva koji će ići u dva navrata. Jedan bi išao za razdoblje od 1. ožujka do 1. srpnja te drugi za ostatak godine. Mjere su dosta izdašne i pomoći će školjkarima da se snađu u ovoj situaciji. Imali smo i jednokratne pomoći od šest tisuća kuna koje bi nam trebale biti isplaćene kroz kolovoz. Najveći je problem što treba ulagati dalje u proizvodnju, a nemamo prihoda, treba to sve platiti. Oni koji imaju puno, jednostavno su blokirani jer nemaju gdje staviti kamenice, nemaju gdje širiti proizvodnju jer su područja još puna. Kako se nije prodavalo, nisu svi ni brali. Nadam se da će se pokrenuti ipak sve i da će se štogod prodati – rekla je Marija Radić.

Nekolicina školjkara okušala se i s prodavanjem svojih školjki na Virtualnoj placi i time su, ističe Radić, zadovoljni. To je pomoglo posebno onima koji su se vezali za restorane te su sve kamenice njima prodavali. Ovako su barem dio uspjeli prodati zainteresiranim sugrađanima. Inače, godišnje se u Malostonskom zaljevu uzgoji oko 1,5 milijuna kamenica.

Iz tiskanog izdanja 

Pročitajte još

POČELA IZBORNA ŠUTNJA Kazne za prekršitelje do pola milijuna kuna

Dulist

OSMI LET TJEDNO ZA NEW YORK United Airlines povećava broj letova prema Dubrovniku!

Dulist

U dubrovačkoj ACI marini moguće testiranje turista na koronavirus

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija