Registar branitelja trebao bi izaći najkasnije do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, napomenuo je Ministar branitelja Fred Matić. U registru će biti 500 tisuća imena ljudi koji su kroz borbeni ili neborbeni sektor sudjelovali u Domovinskom ratu.
Preduvjet za njegovu objavu je izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja što ga je Vlada u srijedu uputila u Sabor.
Ministar branitelja Predrag Fred Matić najavio je kako će se registar sastoji od općeg i posebnog dijela. U općem dijelu registra nalazit će se osobni podaci branitelja – ime prezime, ime roditelja, datum i mjesto stanovanja. U posebnom dijelu nalazit će se kalsificirani podaci o ratnom putu branitelja u Domovinskome ratu – naziv postrojbe, vrijeme sudjelovanja u ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru.
Također je istaknuo kako se objavi registra ne protivi niti jedan hrvatski branitelj.
– Dapače, branitelji su jako ponosni na to da su bili branitelji – naglasio je ministar Matić.
Istaknuo je kako želi da sve bude sukladno zakonu te da radne skupine pravnika i stručnjaka iz Ministarstva branitelja i agencije za zaštitu tajnosti podataka rade na razvoju zakonskih okvira da se to omogući. Ne boji se eventualnih tužbi, jer će Zakon biti tako napravljen i prilagođen da objava registra branitelja bude moguća bez posljedica.
– Da vidim što je to u njegovom ratnom putu toliko tajno i skriveno da je potrebno nekoga tužiti zbog objave – istaknuo je Matić na sjednici Sabora.
Tomislav Ivić, HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar hrvatskih branitelja usprotivio se objavi branitelja upozorivši na nezakonitost i neustavnost objave osobnih podataka, ustvrdivši kako je brojka od 500 tisuća branitelja realna i utemeljena.
– Ni jedna zemlja na svijetu nikada nije objavila popis sudionika različitih ratnih operacija, zašto bi to Hrvatska činila' – izjavio je Ivić u Hrvatskom saboru.
Naveo je također nekoliko činjenica vezanih za brojku branitelja. Prva je, po Iviću, ta kako je Domovinski rat trajao šest godina te kako je u to vrijeme bilo nekoliko mobilizacija koje su značajjno pridonijele broju branitelja. U završnim operacijama bilo je 200 tisuća mobiliziranih vojnika, te je naglasio kako se ne smije zanemariti činjenica kako je do 15. siječnja 1992. bilo angažirano 270 tisuća branitelja u postrojbama HV-a i policije. te da je preostali dio do 500 tisuća branitelja bilo mobilizirano i ušlo u sastav HV-a između 1992. i 1995. godine.
Ivić je naglasio i kako objava Registra po njemu nema smisla jer se lako mogu provjeriti sumnje ako netko ima status branitelja koji nije zaslužio.
– Država ima mehanizme da otkrije lažne branitelje te takve liste treba objavljivati – istaknuo je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u Hrvatskom saboru. On smatra kako je registar spada u sferu vojne tajne.