Kroz prizmu zakona

Stečaj i likvidacija – kad i zašto se provode i koje su posljedice?

Stečaj i likvidacija – kad i zašto se provode i koje su posljedice?

Najaktualnija tema zadnjih dana po kuloarima, društvenim mrežama i naravno medijima, je likvidacija tvrtke koncesionara plaže u Uvali Lapad. U komentarima se izražava zgroženost da se tvrtka koja je dužna preko 800 tisuća eura naprosto gasi. Zabrinuti građani iskazuju sumnje da je riječ o nekakvom maltene pravnom triku, malverzaciji uz blagoslov nadležnih, koja će vlasnicima omogućiti da se ‘izvuku’ iz cijele priče bez da podmire dugove. Jer su uvjereni da je tvrtka koja je zadužena trebala u stečaj, a ne likvidaciju. Nije mi namjera ulaziti u konkretan slučaj oko koncesije nad jednom od najpoznatijih dubrovačkih plaža. Stvari su tu kompleksne i proturječne od samih početaka i ne tiču se samo prava. Uostalom, kolege izvještavaju o svemu vrlo iscrpno čitavo vrijeme pa nema ni svrhe. Ja ću vam naprosto razjasniti s pravne strane vezano za likvidaciju kako stvari stoje, a u odnosu na stečaj. Jer po spomenutim komentarima vidim da većina, zbog nepoznavanja materije, donosi posve pogrešne zaključke. Ono što je najbitnije kako bi se pravilno razumjele stvari oko Dubrovačkih zalazaka sunca i svih sličnih primjera je znati da se likvidacija ne može provesti, odnosno društvo se ne može ugasiti, bez da se prethodno namire vjerovnici. Dakle svi oni kojima je društvo dužno.

Razlike
I stečaj i likvidacija su postupci u kojima se imovina društva unovčuje i dijeli, ali postoje značajne razlike u pogledu: razloga i nadležnih za pokretanje i provođenje postupka te pravnih posljedica. Glavna je svrha stečaja saniranje dugovanja. Provodi se dakle zbog unovčenja imovine i namirenja vjerovnika. Likvidacija za cilj ima isključivo gašenje društva i njegovo brisanje iz registra. Stečaj se pokreće po prijedlogu samoga društva, vjerovnika ili Financijske agencije, a likvidacija isključivo po prijedlogu članova društva. Stečajni postupak provodi sud koji uz odbor imenuje i skupštinu vjerovnika, nadzire stečajnog upravitelja koji unovčuje imovinu i vodi poslove društva. Likvidaciju provodi likvidator kojega imenuju članovi društva kako bi postupao po njihovim uputama. U pravilu je on jedan od rukovoditelja društva. Posljedica stečaja u pravilu je gašenje društva te njegovo brisanje iz registra. Međutim nema prepreke ako se namire dugovi da društvo nakon stečajnog postupka nastavi s poslovanjem. Posljedica likvidacije neminovno je gašenje društva i brisanje iz registra. Namjera brisanja društva i provođenja likvidacije prijavljuje se u sudski registar s imenom i prezimenom osobe koja je imenovana za likvidatora. Nakon toga pristupa se postupku unovčenja imovine društva. Od dobivene novčane svote prvenstveno se namiruju dugovi društva, a nakon čega se preostala imovina dijeli između članova ovisno o njegovim udjelima u društvu i postupak likvidacije je završen. Likvidatori zatim podnose sudu prijavu za brisanje društva iz registra.

Zaštita vjerovnika i ostalih
Ono što je najbitnije kad je u pitanju likvidacija je da društvo ne može prestati postojati bez da su prethodno svi vjerovnici namireni. Štoviše, likvidacija se provodi samo ako je imovina dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama. Ako tome nije tako, provest će se stečajni postupak. Sami likvidatori, ako se utvrdi da tražbine prelaze iznos ukupne imovine društva, moraju odmah obustaviti likvidaciju i predložiti provođenje stečajnog postupka. Odluka o otvaranju likvidacije društva upisuje se u sudski registar upravo iz razloga zaštite trećih i to ne samo vjerovnika, već i ostalih koji s društvom surađuju ili su planirali kakav vid suradnje. O likvidaciji se također moraju obavijestiti poslovne banke kao i nadležna ispostava porezne uprave. Vjerovnici se pozivaju da prijave tražbine i vrlo je bitno da to naprave u određenom roku kako bi si osigurali namirenje tražbine.

Pročitajte još

Mladići imate izbora! Vojni rok ili pravo na priziv savjesti i civilna služba!

Ivana Mijić Vulinović

Nešto je trulo… Dijete zaista ispada ‘vreća krumpira’… Ali svi bi trebali ‘flaster na usta’?! I Severina i mediji

Ivana Mijić Vulinović

Privremena mjera kod razvoda

Ivana Mijić Vulinović