Aktualno

SRĐAN GAVRANIĆ Lani smo na Trgovačkom sudu imali gotovo 100 posto više stečajeva

SRĐAN GAVRANIĆ Lani smo na Trgovačkom sudu imali gotovo 100 posto više stečajeva

U Hrvatskom saboru izglasan je početkom veljače Zakon o izmjenama i dopu­nama zakona o područjima i sjedištima sudova. Ovim izmjenama i dopunama, tumači za DuList predsjednik Trgovač­kog suda u Dubrovniku Srđan Gavra­nić, ovaj sud će prvi put u povijesti biti nadležan za rješavanje sporova u plovidbenom pravu, a isto tako i za rješa­vanje sporova o autorskom pravu.

— Sabor je konačno prepoznao dugogodišnju tradiciju Dubrovnika kao pomorskog grada te će Trgovački sud u Dubrovniku prvi put u svome sjedištu moći odlučivati o pomor­skom pravu. Drugo proširenje naše djelatnosti osobito je važno za naše sugrađane, posebno ugostitelje koji će sve postupke koje su do sada vodili sa ZAMP-om oko autorskih prava pred Trgovačkim sudom u Splitu, moći rije­šiti u Dubrovniku. Do sada su ovlasti za rješavanje plovidbenih i autorskih spo­rova imala samo četiri suda u Hrvat­skoj i to Trgovački sudovi u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku – istaknuo je Gavranić za DuList.

Trgovačkom sudu ovo će povećati opseg posla, ali će itekako pomoći svim sugrađanima koji će na sud dola­ziti sa sporovima iz ovih dviju nadlež­nosti. Ipak, Trgovački sud u Dubrov­niku, naglašava Gavranić, itekako se dokazao kroz svoje dosadašnje posto­janje i rad te im nove ovlasti neće pred­stavljati nikakav problem.

Uspješno odgovaramo zahtjevima

— Činjenica je da rješavamo veći broj predmeta nego što ih zaprimamo i to već tri godine uzastopno. Odgovorili smo zahtjevima i da to nije prepoznato, sigurno ne bismo dobili te nove ovla­sti. U konačnici, posao suca nije birati što ćemo raditi, nego odraditi ono što ljudima treba. Naravno da će ove dvije nove nadležnosti zahtijevati malo dodatnog napora i edukacije te prou­čavanja sudske prakse, ali mislim da suci ovog suda imaju kapacitete kako bi mogli udovoljiti svim ovim zahtje­vima. Ne očekujem neki veći problem vezano za to. Dodatnih opterećenja će biti, ali mislim da neće značajno utje­cati na naš rad u smislu usporenja pri rješavanju predmeta. Iako, treba priznati da su sporovi iz prava inte­lektualnog vlasništva dosta kompli­cirani. Svjedoci smo da je godinama prije pandemije bio strašno veliki broj predmeta u kojima je ZAMP tužio naše ugostitelje za naplatu naknade jer, primjerice, nemaju 30 nego 50 stolica na otvorenome i slično te da su naši ljudi zbog toga morali ići u Split ostvarivati svoja prava. Mislim da to nije bilo pravično. Puno se vremena gubilo. Dubrovnik nema autoceste pa je put do Splita dug, to je 480 kilometara tamo i nazad. To je bilo malo nerazumno i taj nas je motiv vodio u borbi da dobijemo i tu nadležnost za autorska prava. Jednako tako, što se tiče pomorskog prava, imamo veliku teretnu luku Ploče koja je svake godine sve jača, imamo i veliku putničku Luku Dubrovnik, kao i sjedište Atlantske plo­vidbe. Pravično je onda da Dubrovnik i s obzirom na to bude nadležan za plo­vidbeno pravo kao i autorska prava – naglasio je Srđan Gavranić te je iznio podatke o zaprimljenim i riješenim predmetima koji itekako idu u prilog efikasnosti ovog suda. ­

Tako je Trgovački sud u Dubrovniku u 2021. u parničnim predmetima zapri­mio 45,7 posto više predmeta, a u ste­čajnim postupcima zabilježili su pove­ćanje od čak 95 posto u odnosu na 2020.

— Treba voditi računa i o tome da je lani istekao moratorij od šest mjeseci za pokretanje postupka pa je možda i to utjecalo na povećanje broja steča­jeva. Mi smo 2021. riješili osam posto više predmeta u parnicama nego što smo ih primili, a isto tako i u stečaj­nim predmetima. Značajniji je posto­tak više riješenih od primljenih pred­meta bio u 2020. kada smo imali veći broj predmeta koji smo naslijedili još od suda u Splitu. Činjenica je da je postotak riješenih predmeta stalno u porastu. Od zaprimljenih predmeta u 2021. skoro 55 posto njih smo riješili u istoj godini. To je veliki postotak – ista­knuo je predsjednik dubrovačkog Trgo­vačkog suda.

Servis gospodarstva

Svaki predmet koji se godinama ‘povlači ’ po sudu, dodaje, predstav­lja problem. Na Trgovačkom sudu u Dubrovniku 25 posto predmeta starije je od tri godine, što za ukupno hrvat­sko pravosuđe možda nije loš rezultat, ali, ističe, na Trgovačkom sudu s time nisu zadovoljni.

— Moramo i možemo bolje. No, treba znati da je u tom postotku pretežit broj predmeta koji su već na ovom sudu presuđeni pa su iz nekog razloga vra­ćeni na ponovni postupak. Prosječno se jedna četvrtina predmeta po žalbi vrati u ponovni postupak. Kada se zna da je u tom postotku određen broj ste­čajnih predmeta koji, iako su hitni, iz raznih razloga poput nezainteresira­nosti ljudi za pojedine predmete pro­daje ili neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, traju dulje od tri godine. Vje­rujem da je rad suda strankama uvijek spor, njima je njihov problem najveći i žele ga što prije riješiti, ali ako objek­tivno sagledamo stvari, ovaj sud radi prilično brzo. Registarske predmete u prosjeku riješimo za tri do četiri dana, a registarski predmet je žila kucavica svakog gospodarstva. Imamo nekada kompliciranijih predmeta pa njihovo rješavanje, ovisno do raspolaganja samih stranaka, potraje do 15 dana, ali prosjek za rješavanje su nam tri ili četiri dana. Neke registarske pred­mete riješimo i unutar jednog dana. Na Trgovačkom sudu u Dubrovniku orga­nizirali smo se tako da budemo servis gospodarstvu. Nisu stranke tu radi nas, nego mi radi njih. Mislim da trgovački sudovi tako moraju razmišljati i funk­cionirati. Mi smo, de facto, uslužna dje­latnost strankama. Moramo shvatiti da je strankama njihov problem najveći i da ga moramo što prije riješiti. Trgo­vački sudovi su ti o kojima direktno ovisi gospodarstvo koje hrani cijelo društvo i trgovački sudovi bi trebali biti kao hitna pomoć. Čekati predmet, riješiti ga jako brzo i ako predmet pođe po žalbi, da ga se po njoj riješi jako brzo. U gospodarstvu je bolje danas imati sto kuna nego preksutra 300 kuna. O našim odlukama ovise sudbine ljudi, zaposlenika, njihovih obitelji. Kad malome obrtniku velika firma pri­mjerice za žbukanje duguje 100 tisuća kuna, za njega su to veliki novci, plaća za šest mjeseci. I ako im se to ne plati, oni to ne mogu nadoknaditi brzo. Ako ne uspiju nadoknaditi, ta će mala tvrtka propasti. Zato nastojimo biti brzi. Trenutno se radi na prijedlogu izmjena i dopuna temeljnog procesnog Zakona o parničnom postupku. Skepti­čan sam da će one značajno doprinijeti povećanju brzine rješavanja predmeta. Smatram da će prije doprinijeti većoj administraciji. Ipak, treba se nadati – naglasio je Gavranić.

Riješen stečaj Belvederea

Kada smo s njime razgovarali prije godinu dana u vrijeme kada je korona kriza tek počela pokazivati svoje raz­mjere, istaknuo je da su već u ožujku 2021. očekivali ‘boom’ stečajeva tvrtki. Ipak, Vladine potpore taj su rok pro­duljivale. Zanimalo nas se stoga kakva je danas situacija sa stečajevima tvrtki.

— Lani smo imali povećanje od skoro 100 posto i to u drugoj polovici godine. Prema posljednjim podacima koje imam, na razini smo priljeva od prošle godine, nema posebnih pove­ćanja. Što će donijeti godina, to doi­sta ne znam, ali znam da u ovom tre­nutku uglavnom u stečaj odlaze mali poduzetnici. Sezona je lani bila dobra, ali je jako kratko trajala i to nije bilo dovoljno prihoda za pokriti poslovanje cijele godine, pogotovo što je poslo­vanje godinu prije bilo također jako uzdrmano. Zanimljivo je da smo sada u situaciji većeg broja prijedloga za osnivanje tvrtki nego za gašenje. Ne radi se o velikom porastu, ali brojka je jasno vidljiva – rekao je Srđan Gavra­nić te se potom dotaknuo i nekoliko važnih sporova Grada Dubrovnika koji se vode pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku.

— To su višemilijunski sporovi poput onog pitanja velikih dugova turistič­kih agencija koje imaju prema Gradu Dubrovniku za parkiranje na Pilama. Tu je situacija još uvijek nerazjaš­njena. Vidjet ćemo što će na kraju iz toga izaći. To su dosta delikatni spo­rovi. Zanimljivo je da je nakon toliko godina napokon okončan problem hotela Belvedere, odnosno završen je stečajni postupak. Nadam se da će to dovesti i do obnove hotela, iako ta obnova više nije ni vezana sa stečajnim postupkom – naglasio je Gavranić, a potom se osvrnuo i na neke krucijalne probleme u pravosuđu.

— Problemi nastaju jer smo sve pre­više izbirokratizirali. Ako mi na Trgo­vačkom sudu uspijemo riješiti regi­starski predmet pa i one najsloženije za pet, sedam ili 10 dana, za koji dobi­jemo hrpu papira i priloga, materijala koje treba pročitati, zašto to druge službe ne mogu? Zašto je to tako? A, nerijetko ćete vidjeti da na ovom sudu gori svjetlo i nakon radnog vre­mena. Svi sudovi u globalu smanjuju zaostatke i prosječno vrijeme traja­nja postupka. To se ne postiže samo od sebe nego velikim trudom i radom ljudi koji su postavljeni za suce. Suci u Hrvatskoj od 2004. svake godine sma­njuju broj neriješenih predmeta. To se postiže velikim radom, ali ne možemo razgovarati o tome kada godišnje skoro svaka druga punoljetna osoba u Hrvatskoj pokrene postupak pred sudom. Mi godišnje imamo između 1,2 do 1,5 milijuna predmeta u priljevu na sve sudove u Hrvatskoj. To netko treba riješiti. Propisi se stalno mijenjaju što je štetno. To je rekao i sam predsjed­nik Vrhovnog suda. I to je točno. Sudac prvo mora promisliti koji zakon pri­mijeniti na neki slučaj, to su životne stvari, a to ni kompjuteri više ne mogu pratiti. Nitko se od ljudi ne pohvali da mu je predmet riješen za pet dana. Ako se i pohvalio, dobio je komentar da je sigurno imao neku vezu kad je to tako brzo riješeno. Ali, svi se žale na dugo­trajnost postupaka. Neka je 20 posto postupaka koji su dugotrajniji i kom­plicirani, a fokus je uvijek na njima, a ne na onih milijun predmeta godišnje koji su riješeni – zaključio je za DuList Srđan Gavranić.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 16. veljače 2022.

Pročitajte još

[FOTO] SERAY VOLI TRADICIJU Studentica iz Turske u nošnji Dubrovačkog primorja

Nora Di Leo

PROVJERILI SMO Dubrovnik bez podataka o američkim bullyjima XL i stafordima

Marko Džamarija

Cijene u siječnju više za 4,1 posto, najveći porast u restoranima i hotelima

Dulist