Dok dubrovačka javnost još uvijek čeka potez gradonačelnika Mata Frankovića kojim bi se trebalo znatno smanjiti prometno opterećenje u zoni oko povijesne jezgre, prisjetili smo se projekta njegovog prethodnika, koji se trebao raditi s istim ciljem. Riječ je o tunelu od Splitskog puta do Ulice Iza Grada, koji se u prvom mandatu bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića činio kao gotova stvar. Obilazio je bivši gradonačelnik tim povodom i zapadna predgrađa Pariza, a Dubrovnik su pohodile i francuske tvrtke poput Vinci Construction i Egis Tunnel. Cijeli projekt podigao je na još veću razinu izjavama kako je francuska vlada našem gradu odobrila bespovratna sredstva u visini od 600 tisuća eura za izradu studije izvodljivosti. Međutim, u Gradu Dubrovniku danas o tome nemaju nikakvog pisanog traga. Odnosno ne raspolažu informacijama niti dokumentacijom o ovom projektu, ali ni o pet infrastrukturnih podzemnih projekata za koje se najavljivalo kako će se putem DURA-e aplicirati za sredstva EU fondova.
Uporište i u studiji
Inače, mogućnost gradnje tunela predstavio je Vlahušić najprije gradskim vijećnicima i dubrovačkoj javnosti tijekom pokretanja izmjena i dopuna prostorno – planske dokumentacije. Niti 24 sata nakon što je s novim projektom upoznao dubrovačku javnosti, isto je predstavio i na svjetskom kongresu o tunelima i podzemnim građevinama koji se održavao upravo u Dubrovniku. Potrebu gradnje ovog tunela potvrdili su bivšem gradonačelniku potom i prometni stručnjaci, odnosno izrađivač dubrovačke prometne studije, tvrtka Promel. Naime, na njenoj prezentaciji samom gradonačelniku još 2011. godine, o čemu je javnost izvijestila tadašnja Gradska uprava putem svoje web stranice, rečeno je kako je prometna studija potvrdila potrebu za izgradnjom tunela od Splitskog puta do Pila kako bi se adekvatno riješio trenutno najveći prometni problem gužvi oko povijesne jezgre.
O dobivanju donacije izvijestio i vijećnike
Za tunel dug 793 metra trebalo je, po mišljenju bivšeg gradonačelnika osigurati 50-ak milijuna kuna, a izgradio bi se u roku od godinu dana. O donaciji francuske Vlade govorio je i u trenutku kad je završena prometna studija i predstavljena javnosti.
– Dobili smo donaciju francuske vlade od 600 tisuća eura za studiju izvedivosti, a ova prometna studija će biti sastavni dio te studije – rekao je bivši gradonačelnik 2012. godine. Najavio je čak i apliciranje na europske fondove, već za prvi iznos od 15,5 milijuna eura. Dubrovnik su u to vrijeme pohodili i predstavnici najveće francuske građevinske tvrtke Vinci Construction i konzultantske tvrtke za gradnju tunela Egis Tunnels, o čemu je gradonačelnik izvijestio i gradske vijećnike u svom izvješću o radu. U istom tom izvješću napisao je i kako je Grad Dubrovnik zatražio i dobio donaciju francuske vlade za studiju isplativosti tunela!
—Komercijalni direktor tvrtke Vinci Construction Jacky Ruah i direktor tvrtke Egis Tunnels Frederic Wallet te bivši hrvatski diplomat u Francuskoj i stručnjak za međunarodno pravo Neven Šimac posjetili su lokacije na kojima će se izmjenama i dopunama GUP-a predvidjeti gradnja tunela od Splitskog puta do ulice Iza Grada, a nazočili su i prezentaciji Prometne studije. Grad Dubrovnik je zatražio i dobio pokroviteljstvo francuske vlade u izradi studije isplativosti izgradnje tunela – zapisao je Vlahušić u izvješću vijećnicima u ožujku 2012.
Predao izrađivaču i prostorno plansku dokumentaciju
Te se godine u Rueil Malmaisonu susreo i s ekipom iz tvrtke Egis Tunnels, koja je trebala pripremiti tehničku dokumentaciju (onu za koju smo ‘dobili’ donaciju!) za bužanje tzv. dubrovačkog tunela, od Ilijine glavice do pred samu tvrđavu Minčeta. Bivši gradonačelnik je tada u razgovoru s izrađivačima studije naglasio kako je cilj izgradnje rasterećenje Pila od motornih vozila, a rekao je i kako će se prolaz kroz tunel naplaćivati samo posjetiteljima, dok za građane prolaz mora ostati besplatan. Izrađivačima studije Vlahušić je tada ustupio prostorno-plansku dokumentaciju Grada Dubrovnika, kao i konačnu verziju Prometne studije. To bi izrađivačima, naveli su u to vrijeme iz Grada Dubrovnika na svojim službenim stranicama, trebalo pomoći kako bi predvidjeli rast prometnog opterećenja i broja turista koji će stizati u Dubrovnik, navodi se na službenim stranicama Grada. Gradonačelnik je također izrađivače upoznao s ciljevima Proračuna Grada Dubrovnika – povećanje prihoda od turista i smanjenje nameta na građane, kako bi se poslovni plan tunela s time uskladio, a visina ulaganja i održavanja bila u okviru tzv. financijskog potencijala Grada Dubrovnika. No, cijelo je vrijeme naglašavao kako tunel neće biti izgrađen ako se kroz studiju isplativosti pokaže preskupim i neisplativim projektom. Je li studija uopće završena i koji su njeni zaključci, pokušali smo dakle doznati u Gradskoj upravi. No, odgovor smo već napisali na početku teksta. Očito je kako je i ovo još jedan projekt koji je ‘ostao tek u glavi’ bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, koji nam danas to zapravo i potvrđuje. Govori kako je u to vrijeme tek istraživao kakav tunel gradu treba, ali i kako donaciju nije dobio Grad već je ona odobrena tvrtki Vinci ako i kada bude radila projekte za Dubrovnik. Sve to zapravo u suprotnosti je s njegovim izjavama iz tog doba, a u jednom je trenutku čak rekao i kako se u samom gradu počelo s istražnim radovima (!).
‘Donacija nije stigla’
—Donacija nije stigla. Bila je dogovorena s ljudima koji su u to vrijeme bili u francuskoj vladi. U Dubrovniku su boravili i predstavnici Vincija, najveće svjetske građevinske kompanije, i oni su aplicirali prema francuskoj agenciji za potporu ulaganja izvan zemlje. Vinci je dakle aplicirao projekt za Dubrovnik, što je načelno odobreno, odnosno rečeno je da će ako Vinci bude radio projekte u Dubrovniku, od francuske vlade dobiti 600 tisuća eura. Dakle, donaciju nije dobio Grad Dubrovnik – objašnjava Vlahušić te napominje kako je Egis donio odluku o potpori za financijska ulaganja prema vani, ali za izradu projektne dokumentacije, ne za klasične radove. A onda je, kaže Vlahušić, dva puta došlo do rušenja proračuna.
—U takvim okolnostima taj projekt nije bio u prioritetu – naglasio je. Na naše pitanje je li se uopće krenulo u projektnu dokumentaciju odgovara – Ne!
Samo se istraživalo!?
—Tunel je stavljen u Prostorni plan. Kako se u Dubrovniku održavao kongres o tunelima, htjeli smo vidjeti može li se to uopće napraviti jer u Hrvatskoj nekog velikog znanja o gradskim tunelima nije bilo. Ovo nije klasični cestovni tunel nego gradski tunel. Imao sam priliku razgovarati o tome s dvije najveće svjetske kompanije koje se time bave. Jedna od njih je Vinci koja je napravila prekrasni tunel u Lyonu, najljepši gradski tunel u Europi koji ima dvije trake za vozila, jednu za pješake. Osim toga, u gradu su bili i predstavnici tvrtke Enka. Bilo je to istraživanje kakav tunel gradu treba. Ni dan danas nitko ne otvara osnovno pitanje, a to nije pitanje prometa, nego pitanje potresa i rata – smatra Vlahušić koji ističe kako tunel koji je uvršten u prostorni plan ide od garaže Centra iza Grada, ispod Minčete te dalje prema Splitskom putu.
—Zamislite da smo takav tunel imali 1991. godine, koliko bi tada ljudi u gradu imalo ogromnu sigurnost. No, u gradu se time nitko ne bavi. To je ionako bilo radikalno, zato sam i davao tu priču s Vincijem, Egisom, Enkom… da se vidi da postoje ozbiljne tvrtke koje imaju znanje za jedan takav projekt – objašnjava dalje Vlahušić. No, i on sam je u svojih 8 godina mandata pričao naveliko ne samo o ovom tunelu, već i o drugima pa očito ništa nije napravio. Pravi primjer za to je upravo tunel od Splitskog puta do Centra iza Grada.
—Stavili smo ga u Prostorni plan. Za napraviti u gradu nešto ozbiljno prvo trebaš imati intelektualnu potporu svih. S druge strane to treba biti u prostorno-planskoj dokumentaciji, a trebaš imati i osigurana financijska sredstva u proračunu. Možeš pričati što god želiš, ali moraš imati novaca u proračunu – iznosi dalje bivši gradonačelnik. Kad će sazrijeti vrijeme za takve radikalne poteze?, pitali smo ga.
—Kad se shvati da smo mi baštinici nečega što je najvrijednije na svijetu, što godišnje zarađuje između 500 i 600 milijuna kuna. Dakle, kad shvatimo što ćemo učiniti s povijesnom jezgrom – mišljenja je. Za kraj priče o tunelu rekao je:
—Zaustavio sam tu priču zato što nisam raščistio pitanje kakav tunel gradu treba. Po meni nam treba sigurnosni tunel, ali svi su samo razmišljali o prometnom tunelu s dvije cijevi. Stoga nije bilo razloga da se u tom kratkom vremenu koliko sam bio gradonačelnik radi samo cestovni bez da se razmišlja o sigurnosnom tunelu. Sve studije govore da je to potrebno. Zato je zaustavljeno – zaključio je na ovu temu bivši gradonačelnik.
Objavljeno u tiskanom izdanju 28. rujna 2022.