Klario Šober, bivši ravnatelj TKC-a Dubrovnik, a kasnije i HT Dubrovnik, kako neslužbeno doznajemo, najizglednji je kandidat za v.d. upravitelja Zaklade Blaga djela.
Šober, inače, po struci diplomirani inžinjer elektrotehnike nedavno je zaljučio svoj dugogodišji staž u Hrvatskom telekomu i pošao u mirovinu.
Podsjetimo, za večeras je zakazan nastavak sjednice Gradskog vijeća, koji je nakon maratonskih pet sati, prekinuta nešto iza 22 sata.
Upravno vijeće ima 5 članova. Članove Upravnog vijeća u skladu sa Statutom po prijedlogu upravitelja imenuje Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na vrijeme od 4 godine. Članovi UV-a između sebe biraju predsjednika i zamjenika. Članovi Upravnog vijeća, kao i sam upravitelj Zaklade, obnašaju svoju dužnost volonterski – bez ikakve naknade. Upravitelja Zaklade na prijedlog Upravnog vijeća također imenuje Gradsko vijeće na vrijeme od 4 godine.
Na sjednici večeras neće biti oporbe (HDZ-a) zbog unutarstanačkih predizbornih aktivnosti, pa će izostati i konkretne rasprava na temu imenovanja vršitelja dužnosti Zaklade.
Inače, dugogodišnji upravitelj Nikola Ćićo Obuljen ne želi više biti na čelu Blagih djela, pa je nedavno povukao svoj pristanak na kandidaturu za to mjesto. Za tjednik duList kratko je komentirao kako je razočaran i ogorčen postupcima gradskih čelnika.
Kako smo već ranije pisali Zaklada je u 2011. godini ostvarila prihod od 7,9 milijuna kuna. Najveći dio prihoda 7,2 milijuna kuna ostvaren je gospodarenjem imovinom, točnije davanjem u zakup poslovnih prostora i nešto manje (23110 kuna) davanjem u najam stanova.
Gradonačelnik Andro Vlahušić, koji se očito želi domoći novog izvora prihoda koji bi se slijevao u gradsku blagajnu, izrazio je stav kako bi se ubuduće upravitelj Zaklade trebao birati putem javnog natječaja, što ne nalazi nikakvog temelja u Zakonu zakladama i fondacijama, ali ni u samom Statutu Zaklade.
Zaklada Blaga djela djeluje neprekidno na području Dubrovnika od 14. stoljeća. Zaklada je nastala u vrijeme Dubrovačke Republike kao zbir višenamjenskih zaklada, pod jedinstvenim nazivom „Opera pia“. Značaj Zaklade posebno je istaknut u vremenu francuske i austrijske okupacije, nakon pada Dubrovačke Republike kao i pod jugoslavenskom vlasti od 1918. do 1990. U vrijeme kada je donesen Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, 1958. godine, Zaklada je imala u vlasništvu 350 stambeno – poslovnih zgrada sa otprilike 750 stanova i 120 poslovnih prostora, te između 150 do 200 parcela koje se nalaze u građevinskom području Grada Dubrovnika.