Nova gradska uprava na čelu s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem nastavlja stopama bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, barem kad je u pitanju vrijedna Vila Čingrija.
Naime, iako se o njenoj prodaji, odnosno kupnji govori već nekoliko godina, država nikako da se odluči na raspisivanje javnog natječaja. Prije dvije godine iz tadašnjeg Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, danas Ministarstva državne imovine, DuListu je odgovoreno kako će se javni natječaj za prodaju ove dubrovačke nekretnine raspisati kad budu gotove predradnje i procjena njene vrijednosti. Negdje je očito zapelo budući da natječaj još nije raspisan, a iz Ministarstva državne imovine do zaključenja tiskanog izdanja DuLista od srijede, 6. rujna nismo uspjeli dobiti odgovor hoće li se i kada natječaj raspisati.
Zanimalo nas je je li Grad Dubrovnik još uvijek zainteresiran za ‘Čingriju’ za koju će ako se ili kada se raspiše natječaj imati pravo prvokukupa.
— Grad Dubrovnik je zainteresiran za kupnju Vile Čingrije i po raspisivanju natječaja za kupnju od strane Ministarstvadržavne imovine RepublikeHrvatske javit će se na isti sukladno pravu prvokupa – odgovoreno nam je iz gradske uprave.
Napominju i kako je Grad Dubrovnik stava ‘da se sva imovina od iznimnog povijesnog, baštinskogi kulturološkog značaja za Grad Dubrovnik treba vratiti u vlasništvo Grada Dubrovnika i Grad je zainteresiran za otkup sve takve imovine, posebice unutar povijesne jezgre i u njenoj neposrednoj blizini’.
Interesa ima, ali… Treba podsjetiti kako je ‘Čingrija’ 2014. godine ušla u program ‘Projekti 100’ Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, kojim je država htjela za nekretnine u svom vlasništvu ispitati zainteresiranost među investitorima. No, i prije samog programa ‘Projekti 100’ interes za kupnju ove vile na Boninovu iskazao je sam bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. Vlahušić je čak planirao u proračun za 2015. godinu uvrstiti oko 14 milijuna kuna za kupnju ove vrijedne nekretnine, no planovi su mu se, zbog tadašnjih političkih prilika u Dubrovniku, i prijevremenih izbora pomrsili.
— Park i sve javne površine trebaju se proglasiti javnima i da budu u cijelosti dostupni javnosti. Za Vilu Čingrija i prostor oko nje koristili bi model Brsalja, Nautike i Dubravke. Dakle, da imamo objekt visoke ugostiteljskoturističke vrijednosti, a da na prostoru oko vile budu male kafeterije i slastičarnice, kako bi svi mogli sjesti i uživati u prekrasnim perivojima, popiti kavu za par kuna, kupiti sitni suvenir. Bila bi to kombinacija luksuznog i skupog, što odgovara samoj kući, i nečeg dostupnog svim građanima, što bi bilo u vrtu – takve je planove imao Vlahušić za ovu vilu, a smatrao je kako bi kroz najam nakon 15 godina ‘mogli u cijelosti vratiti investiciju i Grad ne bi imao nikakav trošak’.
Inače, uz Čingriju u sklopu programa ‘Projekti 100’ na području Dubrovačkoneretvanske županije našle su se i nekretnine u Gruž, Jurjevoj Luci na Lastovu, na Zvekovici te dvije u Šipanskoj luci.
Na kraju podsjetimo i to kako je interes za Vilu Čingriju ranije iskazalo čak 18 potencijalnih investitora. Uz Grad Dubrovnik tu su bili i Casta Istanbul- Dubai (interes – butik visoke kategorije), Park hotel Stader Hof – Topić (kupnja), Diutinus d.o.o. (kupnja – turizam), Šešelja – Australija (interes), Bokan (kupnja – turistička namjena), AR Group Istanbul Turska (kupnja/ najam/koncesija – turizam), Titan nekretnine d.o.o. (interes), Dunović (kupnja, zakup, koncesija, JPP), Žniders d.o.o. (interes), Mišurac (interes), Ruting d.o.o. (interes), Adriatic Amber Domit Trade LTD (zakup ili kupnja), Escolar Fair Excellence (interes), Puljas (interes), Laurenta i Buljan (prijedlog – Međunarodna akademija znanosti i umjetnosti), KHN finance poslovno savjetovanje d.o.o Ljubljana (zamjena nekretnina – prijedlog), te Gordan Vuletić (interes).
Utvrđuje se granica pomorskog dobra
Ministarstvo državne imovine naknadno je DuListu poslalo odgovor vezano za Čingriju. Ističu kako kompleks vile čine četiri zemljišne čestice, od kojih se dvije čestice nalaze na samoj obali.
-Postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra je u tijeku. Dok se ne provede postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra i dok se isti ne upiše u zemljišne knjige, s predmetnom se nekretninom ne može raspolagati – odogovor je nadležnog ministarstva.