Grad

IZNAJMLJIVANJE JE POTREBNO OGRANIČITI Predstavljen Plan upravljanja spomeničkom cjelinom

Javno izlaganje Prijedloga Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika održalo se danas u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.

Javna rasprava započela je izlaganjem izrađivača. Prof. s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Nenad Lipovac rekao je nešto više o pravnom i strateškom okviru. Podsjetio je kako se Budimpeštanskom deklaracijom iz 2002. pozvalo države da ustanove alate za djelotvorno čuvanje povijesnih vrijednosti i dobara.
-Da bude nešto s čime živimo i da stvaramo živi grad. Upravo to, rezultat je ovoga što smo dostavili – naglasio je.

Profesor Jukka Jokilehto javio se online putem i rekao razloge i potrebe izrade Plana upravljanja.
-Svi lokaliteti pod zaštitom moraju imati postavljen sustav upravljanja koji garantira održavanje i čuva kvalitete i vrijednosti zbog kojih je lokalitet zaštićen. Zadaci plana upravljanja su kontrola i proveda planskog okvira. Važan dio upravljanja lokalitetom je pripremljenost za katastrofe – to znači da trebamo identificirati ugroze na teritoriju kojima se može upravljavati, kao što su požari, poplave i potresi. Ključ je planiranje i pripremljenost. Svi individualci, ali i kolektiv moraju poštovati integritet kulturne baštine – rekao je Jokilehto.

Dr. sc. Ivana Katurić rekla je da je proces izrade plana koji ima istraživačke elemente imao je brojne izazove.
-Plan upravljanja nije dokument od 2 tisuća stranica u kojima je napisano sve živo. To su elegantni dokumenti koji predstavljaju okvir za postupanje. Po svojoj strukturi mora poslužiti kao manul za upravljanje lokalitetom – kaže Katurić. Planovi upravljanja imaju kratki rok trajanja, i prvi planovi imaju mogućnost korigiranja i prilagođavanja.

Profesor Krunoslav Schmidt predstavio je tematske blokove koji unutar sebe ima konkretne ciljeve i aktivnosti koje se predviđaju. Riječ je o ukupno šest ciljeva.

-Najznačajniji cilj je uspostavljanje stabilne upravljačke strukture. Prijedlog je da je potrebno je uspostaviti izvršno tijelo koje bi na dvosmjesečnim sastancima donosilo odluke. Također se treba uspostaviti upravljačko tijelo i sastajali bi se dva puta godišnje. Druga aktivnost je uspostava dijaloga kulturne baštine koja predstavlja alat za građane civilnog društva. Aktivnosti koje bi provodio dijalog organiziraju se nekoliko puta godišnje, kao što su konferencije i radionice. Treća aktivnost je provedba kapaciteta izgradnje svih uključenih dionika. Ujedinjenje interesa svih dionika je važna komponetna – rekao je.
-Potrebno je izgraditi osnivanje centra koji bi imao trostruku ulogu – tumačenje dobra svjetske baštine, edukaciju i uloga društvenog centra, ali u prilagođenim okolnostima. Služio bi kao participativna platforma, javni otvoreni prostor u kojoj bi se komunicirale sve aktivnosti koje prate proces upravljanja. Iduća zadaća je vezana za uspostavu stabilne strukture. Naglašena je potreba za stvaranjem informacijskog sustava o povijesnoj baštini, a koordinator bi bio Zavod za obnovu. Zbog toga bi morao proširiti opseg svojih djelatnosti – naglasio je.

Drugi cilj je upravljanje urbanim povijesnim krajolikom.
-U rujnu 2020. je izrađena konzervatorska podloga za kontaktnu zonu. Nakon što je ona napravljena je implementacija podloge u prostorno-plansku dokumentaciju. Druga aktivnost je razvoj HIA-e. Ono što mi s ovim planom želimo sugerirati je da bi je trebalo postaviti u nacionalno zakonodavstvo, da se protokoli u HIA-a integriraju s participativnim aktivnostima. Predlažemo da se smjernice konzervatorskih podloga uvrste u urbanističke planove. Potrebno je jačati ulogu stručnih službi Grada Dubrovnika. Potrebno je uključiti i strukovne organizacije koje bi mogle dati značajan doprinos u realizaciji aktivnosti – istaknuo je.

Naglasio je među ostalim da za područje povijesne jezgre, Lokruma i Pila treba izraditi konzervatorsku podlogu koja može postati podloga za izradu urbanističkog plana uređenja.

-To je jedna od jako važnih aktivnosti – istaknuo je. Izrada urbanističkog plana uređenja za zaštićeno područje treba imati detaljniju razradu obrade od one minimalne koju se propisuje zakon, a kako bi se moglo sagledati sve ono što se događa u dobru koje je pod zaštitom.

-Urbanistički plan uređenja potrebno je definirati kroz izmjene i dopune GUP-a. Potrebno je definirati smjernice kako bi se mogao uobličiti i riješiti probleme unutar obuhvata – naglasio je. No, treba prethodno izraditi još neke podloge kako bi UPU s detaljnom razinom prikaza i imao sve potrebne elemente. Potrebno je kaže i napraviti nove lokalne uredbe. Predlažu usklađivanje vanjske stolarije s tradicijom i arhitekturom. Potrebno je, kaže, osigurati dodatna sredstva za projekt statičke sanacije Grada Dubrovnika. Jedna od aktivnosti je osiguranje učinkovitog i povremenog nadzora. Kao alat je naveo unaprjeđenje Dubrovačkog oka kao alat komunikacije građana. Kao cilj navode povećanje svijesti o očuvanju dobra kulturne baštine. Predlažu izradu malih priručnika koji će sadržavati detaljne informacije. Potrebno je napraviti kaže dalje Schmidt, zeleni katastar, odnosno krajobraznu osnovu koja bi se uvrstila u prostorno-plansku dokumentaciju.

O aspektu plana upravljanja i njegovom održivom razvoju rekla je više sociologinja Jana Vukić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja kaže kako je stvoriti balans odnosa i stvaranja živog grada.
-Grad Dubrovnik ima probleme koje su karakteristične za cijelu Hrvatsku. Prema popisu stanovništva, riječ je o starom stanovništvu – naglasila. Mjesto života je, kaže, u vrlo lošoj situaciju.
-Bavimo se revitalizacijom u smislu da se mladim ljudima omogući stanovanje na području pod zaštitom – kaže.
-Iznajmljivanje je nužno ograničiti. Kao što se svjetski gradovi s time bore, no potrebno je pokrenuti proces. Potrebno je očuvati javno dobro i javne interese. Javni prostor mora biti progodan i organziran – rekla je.
-Održivi razvoj znači zajedničko djelovanje ljudi – naglasila je.

Profesor Damir Pološki rekao je da se Dubrovnik 40 godina bori da dobije obilaznicu oko Grada da ne bi promet blokirao zaštićeno područje. To je područje, navodi, crna točka.
-Potrebno je izraditi plan održive urbane mobilnosti. Javni promet grada je dobar sve dok se ne stvore gužve. Cijela kontaktna zona se može urediti stazama – istaknuo je.

Profesor Hrvoje Carić s Instituta za turizam govorio je o temi zaštite okoliša u Dubrovniku i opisao je kao vrlo kompleksnom. Naglasio je među ostalim da je bitno govoriti o onečišćenju zraka i buci. Također, rekao je da je ključ razumijevanja turizma monitoring pozitivnih i negativnih učinaka te parametara.
-Strategiju turizma se može relativno brzo napraviti na temelju dosadašnjih spoznaja i podloga. Može biti vrlo kratka, jasna i učinkovita – rekao je.

JAVNA RASPRAVA:
Vedran Violić rekao je da je Schmidt iznio zastrašujuću vijest.

-Rekli ste da Dubrovnik nema još do danas pravovaljani urbanistički plan. Je li to protuzakonito? – pitanje je.

-Ne, to ne znači protuzakonito. To nam je alat koji nedostaje i koji bi poboljšao kvalitetu života u prostoru u kojem živimo – naglasio je među ostalim Schmidt. Violić je rekao da s donošenjem Plana kasnimo 30 godina.

-Sve ste nam objasnili na bazi definicija što bi trebalo. Nitko od vas nije iz Dubrovnika. Zašto nitko od stanovnika povijesne jezgre nije uključen kao predstavnik – rekao je.

-Uz ovaj tim imamo čitavo povjerenstvo za monitoring u kojoj su uključeni predstavnici stanovnika. Imali smo i participativne radionice – naglasio je.

-Nabava usluga izrade plana upravljanja je bio javni natječaj. Posao je dobio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Dubrovniku sa svojim predstavnicima – rekla je Mihaela Skurić iz Zavoda za obnovu.

Duško Čičovački rekao je:

-Da sam izrađivač plana, pitao bih se koliko je aktivnosti potrebno napraviti, kao i akterai vremena te sredstava, dok u isto vrijeme se odvija devastacija. Jedan dokument bi trebao sadržavati barem natruhe. Napravite rang i napravite ono što treba napraviti, po rangu – kaže.

-Možemo spasiti 20 posto toga. Konzervatorski odjel je oslabljen. Nema dovoljno ljudi za područje koje pokriva. Potrebno je imati time-table po kojem se mora raditi. Ne smije ostaviti samo akademska rasprava – naglasio je.

-Možete li mi reći što to znači da je projekt elegatan? – pitao je Čičovački i rekao da nema više prostora za projekt Park ‘n ride.

-Radili smo puno strateških dokumenata. Samo izvršno tijelo u procesu provedbe može slijediti ono što se nalazi u planu. On je realan, ali ništa ne obećava. To je okvir za provedbu – rekla je Katurić.

Slobodan Vuković rekao je da je njegov generalni dojam da je ponuđen sveobuhvatni spekar aktivnosti.

-Vi imate veliki dijapazon nota. A ono što nedostaje je melodija. Od kreatora se traži melodija, a ne konstatacija što se treba napraviti. Zajednički cilj treba biti grad kao organizam, a ne kao poduzeće kako su ga doživjele brojne političke opcije – naglasio je.

Terezina Orlić rekla je da je dugo trebalo da se ovaj dokument napravi kao jedna polazišna točka.

-Je li moguće da se s ovim dokumentom koji će se implementirati i biti odlična podloga za GUP, zaustaviti procese koji su se događali u zakonodavnom i pravnom procesu, odnosno građevina koje su već uključene u pravnu regulativu? I može li se ograničiti broj smještajnih jedinica u Gradu? – naglasila je.

-Imat ćete stvarno pravnu korist, ako pri pristupanju izradi, točno kažete razloge za izrade – naglasio je među ostalim Lipovac.

Vukić je naglasila da europski gradovi imaju mjere, kao što je Grad Dubrovnik ograničio broj stolova koji se mogu postaviti na javnim površinama.

-Potrebno je ostvariti dijalog i konsenzus – rekla je Vukić.

-Nije stvar samo sankcija i ukidanja, već dodavanja drugih potpora za dugoročno iznajmljivanje prostora mladim ljudima – naglasila je.

Đuro Capor je rekao da protokol za HIA-u nije ustanovljen, niti se predstavlja građanima.

-Kontaktna zona je proširena kabinetski, bez dogovora s javnosti. Imamo problem da Ministarstvo kulture i Grad Dubrovnik ne žele upravljati baštinom na način kojim nas se obvezuje. To je problem o kojem se treba osvijestiti. Ne postoji dobra namjera da se skupa s građanima upravlja baštinom – naglasio je i pitao je može li se Plan upravljanja provoditi s građanima?

-Završit će kao i druge studije u ladici samo da se izvijesti UNESCO. U proračunu za 2021. godine nisu previđeni financije za njega – rekao je.

Mara Kolić je rekla da joj je ‘stalo da Plan upravljanja bude provediv’. Navela je među ostalim da se treba odrediti tko su stalni stanovnici Grada kako bi se moglo provoditi provođenje Plana i kojima bi se moglo pomoći.

-Apsolutno se smatra da se mora pratiti broj stanovnika i u tome ćemo pomagati. Nije problem da se takav popis napravi za Grad – rekla je Vukić.

Podsjetimo, Zavod za obnovu Dubrovnika pokreće javnu raspravu Prijedloga Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika. Javna rasprava trajat će 30 dana, od 4. veljače do zaključno 6. ožujka 2021. godine, a javni uvid u Prijedlog plana moći će se izvršiti u navedenom razdoblju u prostoru Luže svakim danom od 9 do 19 sati te na mrežnim stranicama Zavoda za obnovu, Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija.

 

Pročitajte još

[FOTO] ‘MOŽEMO BITI ZADOVOLJNI’ Franković obišao novouređeni parking Gradac

Dulist

KLM od lipnja uspostavlja svakodnevnu liniju Amsterdam-Dubrovnik

Dulist

FRANKOVIĆ Ovo je neviđeni skandal! Kako je moguće da Laguna Trade posjeduje radnu verziju rješenja, a Grad i Ministarstvo nisu ni znali za postupak!

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija