Unatoč otegotnim okolnostima, Hrvatski turizam postigao je zavidne rezultate, poruka je koju su na konferenciji za medije proteklog tjedna javnosti uputili predstavnici Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice. Naime, kako su naveli, samo u srpnju i kolovozu ostvareno je 84 posto od ukupnog godišnjeg prometa, odnosno 40 milijuna kuna zarade što je 62 posto lanjskog iznosa odnosno 38 posto manje nego u srpnju i kolovozu 2019. godine. Hrvatsku je u tom razdoblju posjetilo 5,2 milijuna turista, a broj noćenja kreće se od 40 do više od 60 posto prošlogodišnjih.
Ostvareno 505.115 noćenja
-Turistička sezona je bila teška i neizvjesna. Situacija se stalno mijenjala prema epidemiološkoj slici na emitivnim tržištima i u Hrvatskoj. Turistički promet se intenzivirao kada su krenuli direktni letovi s Ujedinjenim Kraljevstvom i to je bilo najbolje razdoblje, s kojim smo, s obzirom na situaciju, jako zadovoljni, jer je kolovoz nadmašio sva očekivanja. Žao nam je što nismo uspjeli realizirati rujan, s obzirom da su najave bile odlične. Međutim, turistička sezona u Dubrovniku još nije gotova, imamo razloga za optimizam.
Ukoliko se epidemiološka situacija u Hrvatskoj popravi, imamo priliku da nas Britanci i Njemci maknu s crvene liste s obzirom da se često revidiraju liste. Naša sezona traje do studenog, tako da ima još prilike za ostvariti određene rezultate – poručila je za DuList direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić. Prema njihovoj evidenciji u naš grad tijekom sedmog i osmog mjeseca 2020. pristiglo je 117.901 gostiju koji su ostvarili 505.115 noćenja. Od toga njih 18.671 su domaći turisti dok je 99.284 ljudi doputovalo iz inozemstva.
Zanimljivo, u svim vrstama smještaja dolazak Hrvata porastao je za čak 98 posto te se ostanak u destinaciji s 3.47 produžio na četiri dana, odnosno bio je za 17 posto dulji od prosječnog trajanja boravka u odnosu na 2019. U privatnom smještaju ostvarili su tako 6.607 noćenja, a u hotelima 11.212. Strani posjetitelji pak su u prvom noćili 204.501 dana dok ih je u hotelskim kapacitetima bilo 175.461 što je 27 posto lanjske brojke. Ponajviše je bilo Britanaca – 15.462, a nakon njih slijede Nijemci, Francuzi, Poljaci, susjedi iz Bosne i Hercegovine dok je iz Sjedinjenih Američkih Država doputovalo tek 3.171 državljana.
-Srpanj je bio ispod svih brojki, međutim kolovoz je bio pozitivno iznenađenje. Komentirali smo kad bi barem ovako potrajalo u rujnu i listopadu. Čak je bilo upitno treba li nam kredit. Današnji prihodi svode nam se na niti 20 posto lanjskih. Struktura gostiju se izmijenila s obzirom na onu kakvu smo do sada poznavali. Nije bilo prekooceanskih posjetitelja. Uglavnom su se sveli na Nijemce, Hrvate, Francuze i Poljake. Također, manje gostiju je Dubrovnik koristilo kao hop on ili hop off destinaciju te su se gledali dulje zadržati na jednom mjestu. Cijene su znatno pale. Kozmetička spuštanja od 10 posto bila su gubitak vremena.
U početku smo mislili da će biti dovoljno spustiti ih za 30 posto, no ovisno o objektu tj. ako niste dovoljno rijedak primjerak za kojeg će se posjetitelji boriti, nije bila rijetkost smanjiti ih ni iznad 50 posto – istaknuo je Nino Dubretić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja. Iako se naoko čini kako su hoteli izvukli dulji kraj, poručuju nam, situacija nije sjajna.
Najviše su pretrpjeli oni s tri zvjezdice gdje je kumulativna iskorištenost kapaciteta bila između tri i četiri posto. Srećom, u Dubrovniku ih je udio tek 30 posto. Ukupno ih je 15 uključujući otočne te prevladavaju oni visoke kategorizacije. Dubrovački Maestrali spadaju u najpogođeniju skupinu, no, tvrde, ipak zadovoljni su postignutim.
-U srpnju i kolovozu imali smo 18 tisuća gostiju dok ih je lani bilo 55 tisuća. Dakle, ostvarili smo više od 30 posto prošlogodišnjeg prometa. Otvorili smo tri hotela – Vis, Uvalu i Splendid. Imali smo promotivne ponude koje su se plasirale na domaće tržište. Tu smo smanjili cijene jer su se one odnosile na aranžman od sedam dana. Na online portalima, međutim, nismo ih značajnije snižavali. Također, ostanak gostiju se produljio te je s tri dana povećao na prosječnih šest. U najvećem dijelu posjetili su nas turisti s domaćeg tržišta, zatim našeg okruženja, potom Poljaci i Česi te tradicionalno gosti iz Velike Britanije i Njemačke – ispričali su nam.
Gosti srednje platežne moći
Kako je protekla sezona u najmanju ruku bila izazovna mišljenja su i u redovima gradskih ugostitelja, govori nam Nikša Grljević, član predsjedništva Ceha za ugostiteljstvo i turizam pri HGK – Županijska komora Dubrovnik. Dobar dio ih je odlučilo staviti ključ u bravu. Ostavljeno im je, tvrdi, s obzirom na epidemiološke mjere, malo prostora za zaradu. Ona, doduše, varira od lokala do lokala, tj. pozicije gdje se on nalazi. Jasno je da su oni smješteni u zabačenijim ulicama lošije poslovali. Ove godine izostali su, prema njegovom mišljenju, gosti visoke platežne moći. Ugostili smo uglavnom srednji stalež koji je inzistirao na brzoj prehrani.
-Bilo je i posjetitelja koji su bili spremni više platiti, ali u manjem broju nego inače. Najviše je bilo domaćih turista, ali i onih iz Istočne Europe. Ponuda u lokalima bila im je prihvatljiva jer su se cijene spustile. Neki ugostitelji su ih zadržali kroz čitavo ljeto dok su ih drugi, čim je sezona naizgled počela, vratili na lanjske. Osobno sam zadovoljan. Računali smo da ćemo se ako ispunimo barem trideset posto prošlogodišnjeg financijskog plana, kolokvijalno rečeno, lupati nogama u guzicu. Preživjet ćemo zimu zahvaljujući, što je važno naglasiti, Gradu Dubrovniku koji je na vrijeme reagirao i nije nam naplatio najam u punom iznosu – iznio je Grljević.
U međuvremenu, većina zaposlenika u povremenom prijevozu putnika, tumači Vesna Lukić, predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus, nažalost, ljeto 2021. neće dočekati. Gubitci su im, tvrdi, narasli na 99 posto. Tvrtke još nisu u stečaju, no takav scenarij im se nesumnjivo piše u mjesecima ispred nas. Autobusi su u nedostatku novca mahom neregistirani te parkirani posvuda te samim time riskiraju oštećenja. Država kao ni lokalna samouprava im nije izašla ususret. S leasing kućama nisu uspjeli postići dogovor pa će vrlo vjerojatno, priča, zajedno s bankama po isteku moratorija aktivirati zadužnice koje su potpisali.
-Autobuseri su se čitavo ljeto kupali jer nije bilo grupa, a samim time ni potrebe za našim uslugama. Ono malo što ste mogli vidjeti na cestama su uglavnom shutttle busevi koji prometuju na relaciji Dubrovnik – Zračna luka. Ne znamo koliko će nas preživjeti sljedeću sezonu pa projekcija nemamo. U poziciji smo da s prihodima od nula kuna ne možemo plaćati nikakve troškove. U dogledno vrijeme zbog dugova oduzet će nam i vozila. Pomoć koju dobivamo za očuvanje radnih mjesta neće nam biti od koristi ako budemo prisiljeni otići u stečaj – dodala je Lukić.
Fizičke rezultate turizma u srpnju i kolovozu, pratili su i oni financijski. Prema analizi podataka Porezne uprave o broju i vrijednosti izdanih računa za srpanj i kolovoz 2020., iznose nam iz HGK – Županijske komore Dubrovnik, kroz ova dva ljetna mjeseca ukupno je izdano pola od prošlogodišnjeg broja računa, tj. 53 posto, dok je njihova vrijednost još i manja te je iznosila 47 posto u odnosu na 2019. Kada govorimo o nulama – izdano je 3.271.500 računa iznosa 325.455.687,38 kuna. Time možemo zaključiti, objašnjavaju, kako je ukupna aktivnost gospodarstva naše županije bila upola slabija nego u 2019.
Najpogođenije putničke agencije i turoperatori
-Najviše je pogođena djelatnost putničkih agencija i turoperatora. Ona je realizirala 35 posto računa čija je vrijednost iznosila svega 20 posto prošlogodišnje vrijednosti, dok je druga po redu ugroženosti, djelatnost prijevoza i skladištenja ostvarila 32 posto broja i vrijednosti izdanih računa. Ova dva sektora dugotrajno će imati velikih posljedica na očuvanje poslovne aktivnosti. Jedina grana gospodarstva koja je uz smanjenje broja izdanih računa za 44 posto ostvarila povećanje vrijednosti izdanih računa za 2 posto u odnosu na prošlu godinu bila je djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i vodom – kazala je predsjednica HGK – Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić.
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila je pak polovicu fiskaliziranih računa u odnosu na prošlu godinu, čija je vrijednost bila na razini od 44 posto, iz čega možemo zaključiti da je došlo do korekcije cijena u odnosu na prošlogodišnje, na niže, i to u srpnju kad je broj izdanih računa bio 45 posto, a njihova vrijednost 31 posto, dok je u kolovozu odnos bio uravnotežen, vrijednost izdanih računa bila je 56 posto, a broj izdanih računa 55 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Značajan pad već nekoliko mjeseci bilježi djelatnost informacija i komunikacija.
-U njoj je u srpnju i kolovozu sumarno izdano 33 posto računa u vrijednosti od 24 posto prošlogodišnje. Iz toga iščitavamo visoku ovisnost ove djelatnosti o potrebama u turizmu. Pad vrijednosti izdanih računa više od 50 posto imale su djelatnosti poslovanja nekretninama – 77 posto te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti – 68 posto. U istom razdoblju broj izdanih računa i njihova vrijednost u sektoru građevinarstva bila je 55 posto u odnosu na prošlogodišnju, a u djelatnosti trgovine izdano je 57 posto računa, dok je njihova vrijednost bila na 60 posto prošlogodišnjih vrijednosti – istaknula je Trojić.
Poljoprivredna djelatnost istovremeno realizirala je 71 posto vrijednosti računa, dok je prerađivačka industrija imala 70 posto izdanih računa uz realiziranu vrijednost računa od 58 posto. Prema analiziranim podatcima može se zaključiti, komentira, da su gotovo sve grane gospodarstva zabilježile značajan pad i broja i vrijednosti izdanih računa, čime se još jednom potvrđuje visoka ovisnost ukupnog gospodarstva o djelatnosti turizma. Tako će i oporavak cjelokupnog gospodarstva, na kratki rok, ponajviše ovisiti o situaciju u sektoru turizma, koji jednako kao i sektor prometa, ovisi o zdravstvenoj situaciji na globalnom planu.
-Donesene mjere za očuvanje radnih mjesta sa strepnjom su dočekane kod naših poduzetnika, koji bi bez te financijske injekcije države zasigurno bili prisiljeni otpuštati zaposlenike. Ipak, postoji veliki broj gospodarskih subjekata koji nisu uvršteni kroz ove mjere, a imaju pad prometa preko 70 posto, posebice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja je iznimno pogođena ovom krizom. Budući napori svih institucija, uključujući HGK, usmjereni su na dodavanje na listu korisnika potpora svih ugroženih poduzetnika. Očuvanje radnih mjesta i gospodarske aktivnosti i dalje ostaje osnovni prioritet – zaključila je Nikolina Trojić.