RAZGOVOR S DR. SC. MATINOM GJURAŠIĆ: ‘Grad s naslovnica svjetskih magazina je uspavan i zapušten’

Institut za turizam u Zagrebu proteklih nekoliko mjeseci proveo je istraživanje čiji cilj je ispitati sta­vove lokalnog stanovništva o turi­stičkom razvoju Grada Dubrovnika prije, tijekom i nakon COVID-19 pan­demije. Kako nam je objasnila dr. sc. Matina Gjurašić, znanstvena surad­nica na Institutu, to je bio očekivani redoslijed nakon što su u 2018. godine izradili studiju ‘Stavovi i potrošnja turista i jednodnevnih posjetitelja u Dubrovniku’, te u 2019. studiju ‘Odr­živosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom grada Dubrovnika’. ‘Htjeli smo saznati što lokalno stanovništvo smatra bitnim i u kojem smjeru oni žele da turistički razvoj Grada ide’, tumači Gjurašić s kojom smo porazgovarali o aktual­noj slici dubrovačkog gospodarstva, odnosno turizma.
Puna su nam usta tzv. održivog turizma. Međutim, dojma sam kako se po tom pitanju izuzev pro­jekata kao Respect the City nije mnogo napravilo?
U postizanju održivog turizma, zado­voljstvo lokalnog stanovništva te kva­liteta njihova života ima veliku ulogu. Oni daju vrijednost doživljaja. U mno­gim destinacijama njihova uloga je zanemarena, a problem se najviše oči­tuje u kriznim situacijama. Posljednja kriza je bila 2008./09. koja se prema statistici Svjetske turističke organiza­cije ne može usporediti s rezultatima koje imamo sada u vrijeme COVID-19 pandemije. COVID-19 donosi nove mjere, nova očekivanja turista i važno je kako se destinacija i lokalno stanov­ništvo koje pruža uslugu u turizmu sprema za to. Uspjeh turističke destinacije se ne mjeri samo brojem boravka i noćenja turista u destina­ciji. U posljednjih 10–12 godina naj­veći izazov je bio boriti se sa preko­mjernim brojem turista, na što je Grad Dubrovnik i napravio veliki iskorak, ali moramo biti svjesni da COVID-19 donosi nove mjere i druga očekiva­nja turista i važno je kreirati ponudu prema tome. Svi govorimo o nekoj budućnosti, ali što je sa sadašnjosti? Kakva je ponuda sadašnjem gostu koji dolazi? Jesmo li spremni za njih? Kažu – promocija će krenuti u travnju, svibnju ili lipnju jer je budžet limiti­ran. Slažem se s tim, jer prihoda već duže vremena nema, ali ne trebamo zanemariti i sadašnjeg gosta koji je u destinaciji i ostaviti ga da se sam snalazi. Taj gost želi upoznati desti­naciju, lokalno stanovništvo, običaje, biti dio toga.
I kako prema rezultatima istraži­vanja diše lokalno stanovništvo?
U anketi lokalno stanovništvo se izrazilo da je pandemija dobra pri­lika za promjenu dosadašnjeg načina razvoja turizma i da ne žele samo prekomjernu turističku sezonu od lipnja do rujna. Smatraju da se mogu razviti drugi selektivni oblici turizma – sportski, filmski, zdravstveni i slično, ne samo u centru grada već i u izdvojenim prirodnim područjima županije. Naglašavaju da je ponudu i cijene potrebno prilagoditi doma­ćim turistima. Razvoj destinacije se ne bi trebao samo fokusirati na visoku sezonu od tri do šest mjeseci. Lokalno stanovništvo, poduzetnici ne mogu djelovati samoinicijativno. Imperativ je potpora zajednice. Pro­šetate li Stradunom sve ćete osjetiti i doživjeti. Trgo­vački objekti rade skraćeno vrijeme, muzeji rade od 8 do 15 ili 16 sati, te ih domaći ljudi i ne mogu posjetiti jer tada rade. Izlozi su zapušteni i zaista odaju sliku da se već godinu dana nije ušlo u objekt. Neki su se potru­dili i stavili bijeli papir na izlog, a neki čak ni to pa je slika prestrašna. Grad s naslovnica svjetskih turistič­kih magazina je uspavan i zapušten.
Dakle, nedostaje nam jasna strategija?
Ne može se osporiti da Grad Dubrov­nik nije napravio velike stvari posljed­njih godina. Istaknula bih uspješne projekte poput Respect the City i Smart City, ali potrebno je ići dalje i u uključiti lokalno stanovništvo i podu­zetnike da postanu aktivni promo­tori destinacije tijekom cijele godine. U medijima često možemo pročitati hoće li nam druge destinacije ‘ukra­sti’ goste. Sve ovisi o ponudi destina­cije. COVID-19 donosi nove trendove i pun je izazova koji će promijeniti turi­zam kakvog poznajemo. Već sada se suočavamo s mnogim restrikcijama od nošenja maski do fizičke udalje­nosti koje se neće zadržati samo u 2021. Toga će sigurno biti i sljedećih nekoliko godina. Pitanje je koliko se destinacija sprema za to i razlikuje li se turistička ponuda, sadržaj od one prije COVID-19 pandemije. Uzmimo za primjer ponudu muzeja u Dubrov­niku. Znamo prema istraživanju Insti­tuta za turizam u Zagrebu iz 2018. da je prosječna dob posjetitelja 42 godine i da je to Generacija X i Y koja je traži i želi suvremenu tehnologiju, inte­raktivan sadržaj ponude. Nije više dovoljno samo kupiti kartu u muzeju i pogledati izložbu. Mnogo je dobrih primjera u Europi kao što su muzeji u Parizu, Beču i Salzburgu. Ti muzeji u vrijeme pandemije ostaju u kontaktu sa svojim posjetiteljima, od raznih workshop-ova, online tečajeva, vir­tualnih tura, edukativnih igara za djecu i odrasle i slično. To nije samo virtualna šetnja prostorijama muzeja. Ključan je storytelling i interaktivan sadržaj koji zadržava gosta, posjetite­lja i virtualno te u stvarnom trenutku.
Također je bitno istaknuti da Gene­racija X i Y koja je najviše zastupljena u Dubrovniku ne želi samo otići na plažu i provoditi pasivni odmor. Oni žele iskustvo, doživljaj. Žele biti aktivni u prirodi, destinaciji, kon­zumirati zdrave lokalne namirnice, sudjelovati u raznim akcijama za očuvanje okoliša, upoznati običaje i povijest destinacije te postati dio nje. Ti gosti žele provesti vrijeme u desti­naciji. Pohvalna je inicijativa grado­načelnika Mata Frankovića u Saboru Republike Hrvatske da samo lokalni vodiči mogu djelovati u Gradu jer tko najbolje može ispričati priču nego oni. Oni trebaju biti uključeni u razne pro­grame zajednice.
Institut za turizam u partnerstvu s Travel Foundation-om pruža plan i podršku oporavka vladama, lokal­nim i regionalnim upravama te poslovnim subjektima koji se bave turizmom na području jugoistočne Europe. U ožujku smo organizirali Webinar na temu uspješnog plana za oporavak i razvoj turističkih destinacija koji je otvorila ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac. Tijekom webinara istaknute su destinacije i njihove akcije za oporavak i daljnji razvoj. Veliku ulogu ima destinacij­ski menadžment i aktivno uključi­vanje lokalnog stanovništva u opo­ravak i razvoj turističke destinacije. Trenutačno, Travel Foundation radi na planu za oporavak i razvoj Grčke. Na Cipru su u partnerstvu s TUI Care Foundation pokrenuli inicijativu Keep our sand and see plastic free te uključili razne turističke dionike poput hotelijera, restoratera, lokal­nog stanovništva i turista u akciju. Cilj je smanjiti korištenje plastike i zaštititi što više obalu i more. Takva akcija pridonosi i zajednici i turistu. Suvremeni gost želi biti dio toga. ­

Je li se konkretno Grad Dubrov­nik obratio Institutu za pomoć pri oporavku?
Mi imamo uspješnu suradnju s Gra­dom Dubrovnikom, ali za konkretnu akciju za oporavak i razvoj destina­cije tijekom i nakon COVID-19 pan­demije nismo dobili upit. Znamo da su uspostavili tim za krizni menad­žment, ali nismo upoznati s njihovim konkretnim aktivnostima. Vjerujem da bi program za oporavak i razvoj destinacije koji radimo u partner­stvu s Travel Foundation pridonio kvalitetnijem i održivijem turistič­kom razvoju. Taj plan uključuje uvo­đenje ili poboljšanje globalno prizna­tih standarda održivosti, razvijanje novih ključnih pokazatelja uspješno­sti, izgradnju pametnijih sustava za upravljanje podacima, za donošenje odluka temeljenih na dokazima te participativno planiranje koje uklju­čuje širok spektar dionika u desti­naciji kako bi se razvio zajednički program privatnog i javnog sektora za razvoj i upravljanje ekonomijom posjetitelja.
Gradonačelnik Mato Franković je apsolutno uložio trud za uspostav­ljanje mjera za dolazak turista, Turi­stička zajednica radi na promidžbi, ali to je sve usmjereno k tome kada se otvore međunarodna tržišta. Pita­nje je kako se destinacija sprema sada za goste i u kojem smjeru ide. Hoće li ponuda i dalje ostati ista kao i prije COVID-19 pandemije? Grad Dubrov­nik ide u smjeru održivog turizma, ali može se više i dinamičnije uključiti lokalno poduzetništvo u akciju opo­ravka. Grade se prometnice, parkinzi, sportska infrastruktura što je dobro, međutim potencijal je puno veći.
Čest izgovor nam je kako se pri­lagođavati cijene domaćim turi­stima ne isplati jer oni ionako nemaju veliku platežnu moć?
Ne smijemo podcjenjivati domaćega gosta. Svaki gost je važan. Znamo da je u Dubrovniku u 2020. godini bilo dosta domaćih gostiju što vjerujem da će biti slučaj i u 2021. Tog gosta je potrebno i vratiti u budućnosti. Postoji prilika za to, ako ne u visokoj sezoni, barem u drugim mjesecima sa zanimljivim sadržajima i razvo­jem selektivnih oblika turizma. U Dubrovniku je nažalost trend zadnjih 5 do 10 godina da se gosti ne vraćaju nakon prvog posjeta i da su najmanje zadovoljni sadržajem za zabavu. Sada je prilika za promjenom i da destina­cija ponudi više od ‘sunca i mora’.
Ako nastavimo ići ovim putem, kakav nam se scenarij piše?
Smjer turističkog razvoja ‘sunce i more’ neće donijeti dugoročni uspjeh, a posebno primjenom COVID-19 mjera udaljenosti, maski i slično. Turizam se više neće odvijati kao prije. Mjere su i na cruiserima i poslovnim doga­đanjima. Potrebno je da se svi dionici u turizmu probude. Moj kolega dr.sc. Neven Ivandić postavio je izvrsno pitanje – jesmo li mi u knockdownu ili lockdownu? Kako koristimo pri­liku? Zatvoreni smo, ali to ne znači da ne možemo djelovati. Pogledajte kako Edinburgh, Grenada i Ontario potiču svoje poduzetnike da rade na lokalnim proizvodima, akcijama, pro­gramima u vrijeme COVID-19 pande­mije. U Hrvatskoj je Grad Mali Lošinj izvrstan primjer integriranog uprav­ljanja kvalitetom u destinaciji za što je i nagrađen ove godine na svjet­skom turističkom sajmu u Berlinu. Vjerujem da i Dubrovnik to može postići i da bi se mnogi dionici u turizmu uključili već sad i gradili na jedinstvenoj vrijednosti destinacije kako za lokalno stanovništvo tako za sadašnje i buduće turiste. Ne smije se čekati pasivno gosta na aerodromu u Čilipima i smatrati da je osmijeh te ljubaznost najviše što se može pru­žiti. Moramo zapamtiti da gost više ne vidi ni osmijeh jer je maska nepre­stano na licu.
A, ako ovog puta budemo mudriji, kad možemo očekivati povratak na noge?
Točna predviđanja s COVID-19 pande­mijom je teško napraviti jer se svaki dan mijenjaju brojevi. Prognoze Euro­monitora su da bi se konkretni brojevi mogli vratiti 2023., odnosno 2024. Vje­rujemo da će s procijepljenosti sta­novništva to ići sve u boljem smjeru, ali uspješnost destinacije ovisi o nje­nom menadžmentu i ponudi. U tre­nutku popuštanja mjera i otvaranja granica, bitno je koja će destinacija biti spremna s ponudom prilagođeno novim zahtjevima i željama turista te time ugrabiti veći dio kolača.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 7. travnja 2021.