Institut za turizam u Zagrebu proteklih nekoliko mjeseci proveo je istraživanje čiji cilj je ispitati stavove lokalnog stanovništva o turističkom razvoju Grada Dubrovnika prije, tijekom i nakon COVID-19 pandemije. Kako nam je objasnila dr. sc. Matina Gjurašić, znanstvena suradnica na Institutu, to je bio očekivani redoslijed nakon što su u 2018. godine izradili studiju ‘Stavovi i potrošnja turista i jednodnevnih posjetitelja u Dubrovniku’, te u 2019. studiju ‘Održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom grada Dubrovnika’. ‘Htjeli smo saznati što lokalno stanovništvo smatra bitnim i u kojem smjeru oni žele da turistički razvoj Grada ide’, tumači Gjurašić s kojom smo porazgovarali o aktualnoj slici dubrovačkog gospodarstva, odnosno turizma.
Puna su nam usta tzv. održivog turizma. Međutim, dojma sam kako se po tom pitanju izuzev projekata kao Respect the City nije mnogo napravilo?
U postizanju održivog turizma, zadovoljstvo lokalnog stanovništva te kvaliteta njihova života ima veliku ulogu. Oni daju vrijednost doživljaja. U mnogim destinacijama njihova uloga je zanemarena, a problem se najviše očituje u kriznim situacijama. Posljednja kriza je bila 2008./09. koja se prema statistici Svjetske turističke organizacije ne može usporediti s rezultatima koje imamo sada u vrijeme COVID-19 pandemije. COVID-19 donosi nove mjere, nova očekivanja turista i važno je kako se destinacija i lokalno stanovništvo koje pruža uslugu u turizmu sprema za to. Uspjeh turističke destinacije se ne mjeri samo brojem boravka i noćenja turista u destinaciji. U posljednjih 10–12 godina najveći izazov je bio boriti se sa prekomjernim brojem turista, na što je Grad Dubrovnik i napravio veliki iskorak, ali moramo biti svjesni da COVID-19 donosi nove mjere i druga očekivanja turista i važno je kreirati ponudu prema tome. Svi govorimo o nekoj budućnosti, ali što je sa sadašnjosti? Kakva je ponuda sadašnjem gostu koji dolazi? Jesmo li spremni za njih? Kažu – promocija će krenuti u travnju, svibnju ili lipnju jer je budžet limitiran. Slažem se s tim, jer prihoda već duže vremena nema, ali ne trebamo zanemariti i sadašnjeg gosta koji je u destinaciji i ostaviti ga da se sam snalazi. Taj gost želi upoznati destinaciju, lokalno stanovništvo, običaje, biti dio toga.
I kako prema rezultatima istraživanja diše lokalno stanovništvo?
U anketi lokalno stanovništvo se izrazilo da je pandemija dobra prilika za promjenu dosadašnjeg načina razvoja turizma i da ne žele samo prekomjernu turističku sezonu od lipnja do rujna. Smatraju da se mogu razviti drugi selektivni oblici turizma – sportski, filmski, zdravstveni i slično, ne samo u centru grada već i u izdvojenim prirodnim područjima županije. Naglašavaju da je ponudu i cijene potrebno prilagoditi domaćim turistima. Razvoj destinacije se ne bi trebao samo fokusirati na visoku sezonu od tri do šest mjeseci. Lokalno stanovništvo, poduzetnici ne mogu djelovati samoinicijativno. Imperativ je potpora zajednice. Prošetate li Stradunom sve ćete osjetiti i doživjeti. Trgovački objekti rade skraćeno vrijeme, muzeji rade od 8 do 15 ili 16 sati, te ih domaći ljudi i ne mogu posjetiti jer tada rade. Izlozi su zapušteni i zaista odaju sliku da se već godinu dana nije ušlo u objekt. Neki su se potrudili i stavili bijeli papir na izlog, a neki čak ni to pa je slika prestrašna. Grad s naslovnica svjetskih turističkih magazina je uspavan i zapušten.
Dakle, nedostaje nam jasna strategija?
Ne može se osporiti da Grad Dubrovnik nije napravio velike stvari posljednjih godina. Istaknula bih uspješne projekte poput Respect the City i Smart City, ali potrebno je ići dalje i u uključiti lokalno stanovništvo i poduzetnike da postanu aktivni promotori destinacije tijekom cijele godine. U medijima često možemo pročitati hoće li nam druge destinacije ‘ukrasti’ goste. Sve ovisi o ponudi destinacije. COVID-19 donosi nove trendove i pun je izazova koji će promijeniti turizam kakvog poznajemo. Već sada se suočavamo s mnogim restrikcijama od nošenja maski do fizičke udaljenosti koje se neće zadržati samo u 2021. Toga će sigurno biti i sljedećih nekoliko godina. Pitanje je koliko se destinacija sprema za to i razlikuje li se turistička ponuda, sadržaj od one prije COVID-19 pandemije. Uzmimo za primjer ponudu muzeja u Dubrovniku. Znamo prema istraživanju Instituta za turizam u Zagrebu iz 2018. da je prosječna dob posjetitelja 42 godine i da je to Generacija X i Y koja je traži i želi suvremenu tehnologiju, interaktivan sadržaj ponude. Nije više dovoljno samo kupiti kartu u muzeju i pogledati izložbu. Mnogo je dobrih primjera u Europi kao što su muzeji u Parizu, Beču i Salzburgu. Ti muzeji u vrijeme pandemije ostaju u kontaktu sa svojim posjetiteljima, od raznih workshop-ova, online tečajeva, virtualnih tura, edukativnih igara za djecu i odrasle i slično. To nije samo virtualna šetnja prostorijama muzeja. Ključan je storytelling i interaktivan sadržaj koji zadržava gosta, posjetitelja i virtualno te u stvarnom trenutku.
Također je bitno istaknuti da Generacija X i Y koja je najviše zastupljena u Dubrovniku ne želi samo otići na plažu i provoditi pasivni odmor. Oni žele iskustvo, doživljaj. Žele biti aktivni u prirodi, destinaciji, konzumirati zdrave lokalne namirnice, sudjelovati u raznim akcijama za očuvanje okoliša, upoznati običaje i povijest destinacije te postati dio nje. Ti gosti žele provesti vrijeme u destinaciji. Pohvalna je inicijativa gradonačelnika Mata Frankovića u Saboru Republike Hrvatske da samo lokalni vodiči mogu djelovati u Gradu jer tko najbolje može ispričati priču nego oni. Oni trebaju biti uključeni u razne programe zajednice.
Institut za turizam u partnerstvu s Travel Foundation-om pruža plan i podršku oporavka vladama, lokalnim i regionalnim upravama te poslovnim subjektima koji se bave turizmom na području jugoistočne Europe. U ožujku smo organizirali Webinar na temu uspješnog plana za oporavak i razvoj turističkih destinacija koji je otvorila ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac. Tijekom webinara istaknute su destinacije i njihove akcije za oporavak i daljnji razvoj. Veliku ulogu ima destinacijski menadžment i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u oporavak i razvoj turističke destinacije. Trenutačno, Travel Foundation radi na planu za oporavak i razvoj Grčke. Na Cipru su u partnerstvu s TUI Care Foundation pokrenuli inicijativu Keep our sand and see plastic free te uključili razne turističke dionike poput hotelijera, restoratera, lokalnog stanovništva i turista u akciju. Cilj je smanjiti korištenje plastike i zaštititi što više obalu i more. Takva akcija pridonosi i zajednici i turistu. Suvremeni gost želi biti dio toga.
Je li se konkretno Grad Dubrovnik obratio Institutu za pomoć pri oporavku?
Mi imamo uspješnu suradnju s Gradom Dubrovnikom, ali za konkretnu akciju za oporavak i razvoj destinacije tijekom i nakon COVID-19 pandemije nismo dobili upit. Znamo da su uspostavili tim za krizni menadžment, ali nismo upoznati s njihovim konkretnim aktivnostima. Vjerujem da bi program za oporavak i razvoj destinacije koji radimo u partnerstvu s Travel Foundation pridonio kvalitetnijem i održivijem turističkom razvoju. Taj plan uključuje uvođenje ili poboljšanje globalno priznatih standarda održivosti, razvijanje novih ključnih pokazatelja uspješnosti, izgradnju pametnijih sustava za upravljanje podacima, za donošenje odluka temeljenih na dokazima te participativno planiranje koje uključuje širok spektar dionika u destinaciji kako bi se razvio zajednički program privatnog i javnog sektora za razvoj i upravljanje ekonomijom posjetitelja.
Gradonačelnik Mato Franković je apsolutno uložio trud za uspostavljanje mjera za dolazak turista, Turistička zajednica radi na promidžbi, ali to je sve usmjereno k tome kada se otvore međunarodna tržišta. Pitanje je kako se destinacija sprema sada za goste i u kojem smjeru ide. Hoće li ponuda i dalje ostati ista kao i prije COVID-19 pandemije? Grad Dubrovnik ide u smjeru održivog turizma, ali može se više i dinamičnije uključiti lokalno poduzetništvo u akciju oporavka. Grade se prometnice, parkinzi, sportska infrastruktura što je dobro, međutim potencijal je puno veći.
Čest izgovor nam je kako se prilagođavati cijene domaćim turistima ne isplati jer oni ionako nemaju veliku platežnu moć?
Ne smijemo podcjenjivati domaćega gosta. Svaki gost je važan. Znamo da je u Dubrovniku u 2020. godini bilo dosta domaćih gostiju što vjerujem da će biti slučaj i u 2021. Tog gosta je potrebno i vratiti u budućnosti. Postoji prilika za to, ako ne u visokoj sezoni, barem u drugim mjesecima sa zanimljivim sadržajima i razvojem selektivnih oblika turizma. U Dubrovniku je nažalost trend zadnjih 5 do 10 godina da se gosti ne vraćaju nakon prvog posjeta i da su najmanje zadovoljni sadržajem za zabavu. Sada je prilika za promjenom i da destinacija ponudi više od ‘sunca i mora’.
Ako nastavimo ići ovim putem, kakav nam se scenarij piše?
Smjer turističkog razvoja ‘sunce i more’ neće donijeti dugoročni uspjeh, a posebno primjenom COVID-19 mjera udaljenosti, maski i slično. Turizam se više neće odvijati kao prije. Mjere su i na cruiserima i poslovnim događanjima. Potrebno je da se svi dionici u turizmu probude. Moj kolega dr.sc. Neven Ivandić postavio je izvrsno pitanje – jesmo li mi u knockdownu ili lockdownu? Kako koristimo priliku? Zatvoreni smo, ali to ne znači da ne možemo djelovati. Pogledajte kako Edinburgh, Grenada i Ontario potiču svoje poduzetnike da rade na lokalnim proizvodima, akcijama, programima u vrijeme COVID-19 pandemije. U Hrvatskoj je Grad Mali Lošinj izvrstan primjer integriranog upravljanja kvalitetom u destinaciji za što je i nagrađen ove godine na svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Vjerujem da i Dubrovnik to može postići i da bi se mnogi dionici u turizmu uključili već sad i gradili na jedinstvenoj vrijednosti destinacije kako za lokalno stanovništvo tako za sadašnje i buduće turiste. Ne smije se čekati pasivno gosta na aerodromu u Čilipima i smatrati da je osmijeh te ljubaznost najviše što se može pružiti. Moramo zapamtiti da gost više ne vidi ni osmijeh jer je maska neprestano na licu.
A, ako ovog puta budemo mudriji, kad možemo očekivati povratak na noge?
Točna predviđanja s COVID-19 pandemijom je teško napraviti jer se svaki dan mijenjaju brojevi. Prognoze Euromonitora su da bi se konkretni brojevi mogli vratiti 2023., odnosno 2024. Vjerujemo da će s procijepljenosti stanovništva to ići sve u boljem smjeru, ali uspješnost destinacije ovisi o njenom menadžmentu i ponudi. U trenutku popuštanja mjera i otvaranja granica, bitno je koja će destinacija biti spremna s ponudom prilagođeno novim zahtjevima i željama turista te time ugrabiti veći dio kolača.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 7. travnja 2021.