Aktualno

RAZGOVOR S DR. SC. MATINOM GJURAŠIĆ: ‘Grad s naslovnica svjetskih magazina je uspavan i zapušten’

Institut za turizam u Zagrebu proteklih nekoliko mjeseci proveo je istraživanje čiji cilj je ispitati sta­vove lokalnog stanovništva o turi­stičkom razvoju Grada Dubrovnika prije, tijekom i nakon COVID-19 pan­demije. Kako nam je objasnila dr. sc. Matina Gjurašić, znanstvena surad­nica na Institutu, to je bio očekivani redoslijed nakon što su u 2018. godine izradili studiju ‘Stavovi i potrošnja turista i jednodnevnih posjetitelja u Dubrovniku’, te u 2019. studiju ‘Odr­živosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom grada Dubrovnika’. ‘Htjeli smo saznati što lokalno stanovništvo smatra bitnim i u kojem smjeru oni žele da turistički razvoj Grada ide’, tumači Gjurašić s kojom smo porazgovarali o aktual­noj slici dubrovačkog gospodarstva, odnosno turizma.
Puna su nam usta tzv. održivog turizma. Međutim, dojma sam kako se po tom pitanju izuzev pro­jekata kao Respect the City nije mnogo napravilo?
U postizanju održivog turizma, zado­voljstvo lokalnog stanovništva te kva­liteta njihova života ima veliku ulogu. Oni daju vrijednost doživljaja. U mno­gim destinacijama njihova uloga je zanemarena, a problem se najviše oči­tuje u kriznim situacijama. Posljednja kriza je bila 2008./09. koja se prema statistici Svjetske turističke organiza­cije ne može usporediti s rezultatima koje imamo sada u vrijeme COVID-19 pandemije. COVID-19 donosi nove mjere, nova očekivanja turista i važno je kako se destinacija i lokalno stanov­ništvo koje pruža uslugu u turizmu sprema za to. Uspjeh turističke destinacije se ne mjeri samo brojem boravka i noćenja turista u destina­ciji. U posljednjih 10–12 godina naj­veći izazov je bio boriti se sa preko­mjernim brojem turista, na što je Grad Dubrovnik i napravio veliki iskorak, ali moramo biti svjesni da COVID-19 donosi nove mjere i druga očekiva­nja turista i važno je kreirati ponudu prema tome. Svi govorimo o nekoj budućnosti, ali što je sa sadašnjosti? Kakva je ponuda sadašnjem gostu koji dolazi? Jesmo li spremni za njih? Kažu – promocija će krenuti u travnju, svibnju ili lipnju jer je budžet limiti­ran. Slažem se s tim, jer prihoda već duže vremena nema, ali ne trebamo zanemariti i sadašnjeg gosta koji je u destinaciji i ostaviti ga da se sam snalazi. Taj gost želi upoznati desti­naciju, lokalno stanovništvo, običaje, biti dio toga.
I kako prema rezultatima istraži­vanja diše lokalno stanovništvo?
U anketi lokalno stanovništvo se izrazilo da je pandemija dobra pri­lika za promjenu dosadašnjeg načina razvoja turizma i da ne žele samo prekomjernu turističku sezonu od lipnja do rujna. Smatraju da se mogu razviti drugi selektivni oblici turizma – sportski, filmski, zdravstveni i slično, ne samo u centru grada već i u izdvojenim prirodnim područjima županije. Naglašavaju da je ponudu i cijene potrebno prilagoditi doma­ćim turistima. Razvoj destinacije se ne bi trebao samo fokusirati na visoku sezonu od tri do šest mjeseci. Lokalno stanovništvo, poduzetnici ne mogu djelovati samoinicijativno. Imperativ je potpora zajednice. Pro­šetate li Stradunom sve ćete osjetiti i doživjeti. Trgo­vački objekti rade skraćeno vrijeme, muzeji rade od 8 do 15 ili 16 sati, te ih domaći ljudi i ne mogu posjetiti jer tada rade. Izlozi su zapušteni i zaista odaju sliku da se već godinu dana nije ušlo u objekt. Neki su se potru­dili i stavili bijeli papir na izlog, a neki čak ni to pa je slika prestrašna. Grad s naslovnica svjetskih turistič­kih magazina je uspavan i zapušten.
Dakle, nedostaje nam jasna strategija?
Ne može se osporiti da Grad Dubrov­nik nije napravio velike stvari posljed­njih godina. Istaknula bih uspješne projekte poput Respect the City i Smart City, ali potrebno je ići dalje i u uključiti lokalno stanovništvo i podu­zetnike da postanu aktivni promo­tori destinacije tijekom cijele godine. U medijima često možemo pročitati hoće li nam druge destinacije ‘ukra­sti’ goste. Sve ovisi o ponudi destina­cije. COVID-19 donosi nove trendove i pun je izazova koji će promijeniti turi­zam kakvog poznajemo. Već sada se suočavamo s mnogim restrikcijama od nošenja maski do fizičke udalje­nosti koje se neće zadržati samo u 2021. Toga će sigurno biti i sljedećih nekoliko godina. Pitanje je koliko se destinacija sprema za to i razlikuje li se turistička ponuda, sadržaj od one prije COVID-19 pandemije. Uzmimo za primjer ponudu muzeja u Dubrov­niku. Znamo prema istraživanju Insti­tuta za turizam u Zagrebu iz 2018. da je prosječna dob posjetitelja 42 godine i da je to Generacija X i Y koja je traži i želi suvremenu tehnologiju, inte­raktivan sadržaj ponude. Nije više dovoljno samo kupiti kartu u muzeju i pogledati izložbu. Mnogo je dobrih primjera u Europi kao što su muzeji u Parizu, Beču i Salzburgu. Ti muzeji u vrijeme pandemije ostaju u kontaktu sa svojim posjetiteljima, od raznih workshop-ova, online tečajeva, vir­tualnih tura, edukativnih igara za djecu i odrasle i slično. To nije samo virtualna šetnja prostorijama muzeja. Ključan je storytelling i interaktivan sadržaj koji zadržava gosta, posjetite­lja i virtualno te u stvarnom trenutku.
Također je bitno istaknuti da Gene­racija X i Y koja je najviše zastupljena u Dubrovniku ne želi samo otići na plažu i provoditi pasivni odmor. Oni žele iskustvo, doživljaj. Žele biti aktivni u prirodi, destinaciji, kon­zumirati zdrave lokalne namirnice, sudjelovati u raznim akcijama za očuvanje okoliša, upoznati običaje i povijest destinacije te postati dio nje. Ti gosti žele provesti vrijeme u desti­naciji. Pohvalna je inicijativa grado­načelnika Mata Frankovića u Saboru Republike Hrvatske da samo lokalni vodiči mogu djelovati u Gradu jer tko najbolje može ispričati priču nego oni. Oni trebaju biti uključeni u razne pro­grame zajednice.
Institut za turizam u partnerstvu s Travel Foundation-om pruža plan i podršku oporavka vladama, lokal­nim i regionalnim upravama te poslovnim subjektima koji se bave turizmom na području jugoistočne Europe. U ožujku smo organizirali Webinar na temu uspješnog plana za oporavak i razvoj turističkih destinacija koji je otvorila ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac. Tijekom webinara istaknute su destinacije i njihove akcije za oporavak i daljnji razvoj. Veliku ulogu ima destinacij­ski menadžment i aktivno uključi­vanje lokalnog stanovništva u opo­ravak i razvoj turističke destinacije. Trenutačno, Travel Foundation radi na planu za oporavak i razvoj Grčke. Na Cipru su u partnerstvu s TUI Care Foundation pokrenuli inicijativu Keep our sand and see plastic free te uključili razne turističke dionike poput hotelijera, restoratera, lokal­nog stanovništva i turista u akciju. Cilj je smanjiti korištenje plastike i zaštititi što više obalu i more. Takva akcija pridonosi i zajednici i turistu. Suvremeni gost želi biti dio toga. ­
blank
Je li se konkretno Grad Dubrov­nik obratio Institutu za pomoć pri oporavku?
Mi imamo uspješnu suradnju s Gra­dom Dubrovnikom, ali za konkretnu akciju za oporavak i razvoj destina­cije tijekom i nakon COVID-19 pan­demije nismo dobili upit. Znamo da su uspostavili tim za krizni menad­žment, ali nismo upoznati s njihovim konkretnim aktivnostima. Vjerujem da bi program za oporavak i razvoj destinacije koji radimo u partner­stvu s Travel Foundation pridonio kvalitetnijem i održivijem turistič­kom razvoju. Taj plan uključuje uvo­đenje ili poboljšanje globalno prizna­tih standarda održivosti, razvijanje novih ključnih pokazatelja uspješno­sti, izgradnju pametnijih sustava za upravljanje podacima, za donošenje odluka temeljenih na dokazima te participativno planiranje koje uklju­čuje širok spektar dionika u desti­naciji kako bi se razvio zajednički program privatnog i javnog sektora za razvoj i upravljanje ekonomijom posjetitelja.
Gradonačelnik Mato Franković je apsolutno uložio trud za uspostav­ljanje mjera za dolazak turista, Turi­stička zajednica radi na promidžbi, ali to je sve usmjereno k tome kada se otvore međunarodna tržišta. Pita­nje je kako se destinacija sprema sada za goste i u kojem smjeru ide. Hoće li ponuda i dalje ostati ista kao i prije COVID-19 pandemije? Grad Dubrov­nik ide u smjeru održivog turizma, ali može se više i dinamičnije uključiti lokalno poduzetništvo u akciju opo­ravka. Grade se prometnice, parkinzi, sportska infrastruktura što je dobro, međutim potencijal je puno veći.
Čest izgovor nam je kako se pri­lagođavati cijene domaćim turi­stima ne isplati jer oni ionako nemaju veliku platežnu moć?
Ne smijemo podcjenjivati domaćega gosta. Svaki gost je važan. Znamo da je u Dubrovniku u 2020. godini bilo dosta domaćih gostiju što vjerujem da će biti slučaj i u 2021. Tog gosta je potrebno i vratiti u budućnosti. Postoji prilika za to, ako ne u visokoj sezoni, barem u drugim mjesecima sa zanimljivim sadržajima i razvo­jem selektivnih oblika turizma. U Dubrovniku je nažalost trend zadnjih 5 do 10 godina da se gosti ne vraćaju nakon prvog posjeta i da su najmanje zadovoljni sadržajem za zabavu. Sada je prilika za promjenom i da destina­cija ponudi više od ‘sunca i mora’.
Ako nastavimo ići ovim putem, kakav nam se scenarij piše?
Smjer turističkog razvoja ‘sunce i more’ neće donijeti dugoročni uspjeh, a posebno primjenom COVID-19 mjera udaljenosti, maski i slično. Turizam se više neće odvijati kao prije. Mjere su i na cruiserima i poslovnim doga­đanjima. Potrebno je da se svi dionici u turizmu probude. Moj kolega dr.sc. Neven Ivandić postavio je izvrsno pitanje – jesmo li mi u knockdownu ili lockdownu? Kako koristimo pri­liku? Zatvoreni smo, ali to ne znači da ne možemo djelovati. Pogledajte kako Edinburgh, Grenada i Ontario potiču svoje poduzetnike da rade na lokalnim proizvodima, akcijama, pro­gramima u vrijeme COVID-19 pande­mije. U Hrvatskoj je Grad Mali Lošinj izvrstan primjer integriranog uprav­ljanja kvalitetom u destinaciji za što je i nagrađen ove godine na svjet­skom turističkom sajmu u Berlinu. Vjerujem da i Dubrovnik to može postići i da bi se mnogi dionici u turizmu uključili već sad i gradili na jedinstvenoj vrijednosti destinacije kako za lokalno stanovništvo tako za sadašnje i buduće turiste. Ne smije se čekati pasivno gosta na aerodromu u Čilipima i smatrati da je osmijeh te ljubaznost najviše što se može pru­žiti. Moramo zapamtiti da gost više ne vidi ni osmijeh jer je maska nepre­stano na licu.
A, ako ovog puta budemo mudriji, kad možemo očekivati povratak na noge?
Točna predviđanja s COVID-19 pande­mijom je teško napraviti jer se svaki dan mijenjaju brojevi. Prognoze Euro­monitora su da bi se konkretni brojevi mogli vratiti 2023., odnosno 2024. Vje­rujemo da će s procijepljenosti sta­novništva to ići sve u boljem smjeru, ali uspješnost destinacije ovisi o nje­nom menadžmentu i ponudi. U tre­nutku popuštanja mjera i otvaranja granica, bitno je koja će destinacija biti spremna s ponudom prilagođeno novim zahtjevima i željama turista te time ugrabiti veći dio kolača.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 7. travnja 2021.

Pročitajte još

NA DANAŠNJI DAN Prije 29 godina počela je VRO Oslobađanje juga Hrvatske

Dulist

VEĆ OD PRVOG SRPNJA United Airlines ranije pokreće liniju prema Dubrovniku

Dulist

GLAS PODUZETNIKA Sportsko-rekreativni plesni klubovi ne rade već osam mjeseci zbog nelogičnih mjera stožera

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija