Aktualno

[RAZGOVOR] Ivana Medo Bogdanović: ‘Nisam se zasitila Igara. Svaka sezona nosi nešto svoje, nešto novo’

blank

Tek koji dan dijeli nas od početka 72. Dubrovačkih ljetnih igara koje će se i ove godine od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na desetak scenskih i ambijentalnih lokacija Grada. Sukladno programu usvojenom početkom svibnja, festivalska publika imat će priliku pratiti više od šezdeset dramskih, glazbenih, ple­snih i folklornih događanja, a novost ove sezone svakako je povratak Cere­monije otvaranja pred crkvu Parca. S ravnateljicom ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika, Ivanom Medo Bogdanović porazgovarali smo o mje­rama kojih će se gledatelji morati pri­državati, ali i izazovima koje joj nosi dodijeljeni treći mandat. ­
COVID potvrde nisu nužne za praće­nje događanja niskog rizika, među koje spadaju i programske izvedbe 72. Dubrovačkih ljetnih igara. No, ponovimo još jednom što je s Ceremonijom otvaranja?
Sukladno mjerama od 27. svibnja Dubrovačke ljetne igre događaj su niskog rizika što podrazumijeva raz­mak od jedne stolice uz obavezno nošenje maski i nema obaveze posje­dovanja EU COVID potvrde. S obzirom na to da Ceremonija svečanog otvaranja ne udovoljava tim mjerama, publika Otvaranja morat će imati EU digitalnu COVID potvrdu, odnosno dokaz o cije­pljenju, oporavku od infekcije ili nega­tivan rezultat testa. Prihvaća se i brzi antigenski test koji nije tako veliki financijski izdatak.
Hoće li i ove sezone nalik lanjskoj izostati domjenci?
Stav Stožera civilne zaštite Dubro­vačko-neretvanske županije je da treba slijediti preporuke za ugosti­teljske objekte, a to podrazumijeva posluživanje gostiju isključivo ako sjede za svojim stolom. Svjedoci smo da se po Hrvatskoj već neko vrijeme organiziraju druženja koja ne udovo­ljavaju baš strogo svim preporukama. Mi imamo još vremena za odlučiti, ali svakako ćemo ih, što iz financijskih, što iz epidemioloških razloga, svesti na minimum.
S kolikim uopće novčanim sred­stvima raspolažete za organizaciju festivala?
S obzirom na okolnosti, zadovoljna sam financijskom konstrukcijom koja je još u svibnju usvojena na sjednici Festival­skog vijeća. Imamo prostora i za pove­ćanje ako se otvore mogućnosti za prodaju više ulaznica nego prošle godine, no to će ovisiti o turizmu i o mjerama. Proračun zasad iznosi osam milijuna kuna od kojih Ministarstvo kulture i medija nosi četiri milijuna kuna, Grad Dubrovnik jedan milijun kuna, a ostatak od tri milijuna kuna Igre će uprihodovati od sponzora, donatora, ulaznica i sredstava EU fondova.
Dakle, sponzori Vas usprkos gospo­darskoj krizi prate?
Unatoč već drugoj kriznoj godini u kojoj tvrtke bilježe velike gubitke, sponzori nas nisu napustili, nego su smanjili iznose potpora. Očekivano, i ovu godinu izostala su sredstva Hrvat­ske turističke zajednice i Turističke zajednice grada Dubrovnika, ali kon­tinuitet njihove potpore nastavit će se, vjerujem, s oporavkom turizma. Naj­veća zahvala uvijek ide našem vjer­nom donatoru Zakladi Caboga, kao i bankama, osiguravajućim društvima te brojnim drugima koji su ostali uz nas i zahvaljujući kojima imamo skoro dva milijuna kuna sredstava u našem ovogodišnjem proračunu.
Sukladno financijama skrojen je program kojeg ste predstavili u svibnju. Kakve je prilagodbe iziskivao?
Najteži dio je planiranje financija i programa dok još nemate sve para­metre. Ministarstvo kulture i medija je odmah na početku godine objavilo iznose potpora što nam je omogućilo čvrstu bazu odakle smo krenuli sla­gati program po prioritetima. Igara ne može biti bez Ceremonije otvara­nja i zatvaranja, bar jedne nove naše dramske produkcije i nekoliko kvali­tetnih koncerata u Kneževom dvoru. To su prioriteti, a na njih smo nado­građivali dodatne programe kako su se potvrđivali i dodatni prihodi. Evo, u konačnici smo objavili program s više od 60 izvedbi koje uključuju dvije naše dramske premijere, tri reprizna dram­ska naslova, dva plesna gostovanja, petnaestak koncerata, dvije izložbe…
Međutim, izostat će baletno gostovanje na koje ste publiku već navikli.
Gostovanje velikog bijelog baleta, kakvog Dubrovčani vole, ove bi sezone bio prevelik financijski i organizacij­ski zalogaj. Takav program zahtijeva izgradnju velike pozornice na Gradcu, dopremanje agregata, šatora, WC-a, noćnih čuvara, iznajmljivanje suvre­mene tehničke opreme, dodatno ljud­stvo, tako da smo taj dio programa ostavili za bolja vremena.
Znači li navedeno i manje angaži­ranog ljudstva u Odjelu tehnike te općenito?
Manje financija znači manje pro­grama, manje ljudstva, marketinga i svih ostalih segmenata organizacije jednog festivala. Sve je to jedan zača­rani krug. Taj tzv. hladni pogon, iako ne volim tu riječ, jednako je važan za neku predstavu kao i glumac. Zami­slite predstavu bez šminkera, rasvjete, stolice za publiku, mikrofona i sličnih logističkih potreba.
Prošle godine često smo mogli čuti komentar kako je zahvaljujući koronavirusu Grad konačno vraćen Igrama. Kakav je slučaj ove sezone?
Da, lanjska situacija iznjedrila je dvije male, ambijentalne predstave ‘Maru i Katu’ i ‘Dubrovačka zrcala’ koje su se događale u srcu grada. Ambijental­nost je uvijek prva estetska odrednica na našim dramskim premijerama ­Igara koja je i ove godine zastupljena pa tako idemo pod Minčetu, a šetat ćemo i Komardom sve do Lazareta. Vraćanje Grada Igrama je pitanje koje je već dugo u javnom prostoru. Mislim da je samo pitanje dobre mjere, odnosno da Grad može i mora moći živjeti od održivog turizma, a onda to uključuje manifestacije poput Ljetnih igara.
Nedavno vam je dodijeljen i treći ravnateljski mandat. Vjerujem da je uz zadovoljstvo i odgovornost tim veća.
Osjećam ga kao prirodni nastavak rada, pogotovo što novi mandati uvi­jek padaju neposredno prije Igara kad smo svi u punom jeku priprema. Igre uvijek nose nove izazove, kako one vanjske poput promjena vla­sti na gradskoj i državnoj razini, pad proračuna, uplitanje politike, tako i one interne sa suradnicima, umjetni­cima, partnerima i slično. Ne osjećam još da sam se zasitila jer Dubrovačke ljetne igre uvijek ostavljaju prostora za napredak, upoznavanje novih ljudi. Naime, svaka sezona nosi nešto svoje, nešto novo. Odluka da se natječem za još jedan mandat svakako je lakša jer imam svoj tim zaposlenika na koje se jako oslanjam i koji su također entu­zijastični i obavljaju posao s ljubavlju, baš kao i naš umjetnički tim predvo­đen Dorom Ruždjak Podolski.
Razmišljate li o novim zapošljavanjima?
Kandidaturom grada Dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture naša ustanova krenula se još više razvi­jati u smjeru potpore Gradu za sva važna događanja. Na to se nadove­zala organizacija Dubrovačkog zim­skog festivala i dočeka Nove godine, brojni EU projekti koje smo dobili, projekt Igre u Zagrebu, kao i cjelo­godišnji programi koje organiziramo u ljetnikovcu Bunić-Kaboga zahva­ljujući zakladi Caboga Stiftung. Tad smo osnažili i pomladili naš tim, a trenutno, iako su svi ti projekti aktu­alni, puno su manjeg opsega i nema potrebe u kriznim vremenima za novim zapošljavanjima.
Dakle, možemo očekivati pregršt sadržaja i ove zime?
Program prošlogodišnjeg Dubro­vačkog zimskog festivala i Dočeka s Petrom Grašom bio je gotov 1. listopada, ali kako je vrijeme odmi­calo i epidemiološka se situacija pogoršavala osmislili smo, zajedno s Gradom, tzv. verziju 2 programa koja je uključivala nastupe manjih lokal­nih bendova na trgovima, ulicama i placetama grada gdje su ugostitelj­ski objekti. S obzirom na lockdown krajem studenog, verzija 3 Zimskog festivala značila je uvođenje cabrio autobusa i tuk-tuk vozila koji su obi­lazili vrtiće, bolnicu, placu, odnosno brojne autobusne stanice gdje ima ljudi. Za ovu godinu krenut ćemo istim putem, verzijama 1,2, 3 (smi­jeh)… iako se nadamo da ćemo epi­demiološki moći živjeti normalno i dočekati Novu godinu na Stradunu kao i prije i ostati na verziji 1.
Ipak, moram napomenuti kako unatoč pandemiji niste mirovali pa ste imali brojne programe u ljetni­kovcu Bunić Kaboga.
Zaklada Caboga i Ljetne igre već neko­liko godina imaju isti cilj, a to je razvoj publike i ulaganje u mlade. Naš ovo­godišnji program na Kabogi uključuje vrhunske majstorske glazbene radio­nice, pričaonice za djecu, radionice za mlade glumce amatere, radionicu fotografiranja za društvene mreže i brojne druge projekte gdje okupljamo mlade i ulažemo u njihovo znanje.

BOGAT I RAZNOVRSTAN PROGRAM Istaknuta imena glazbene scene i povratak Hamleta na Lovrjenac
— Svakako bih izdvojila koncert ruske sopranistice Julije Ležnjeve s ansamblom La voce strumentale kojeg predvodi Dmytry Synkovsky. Za nju kažu da ima glas ‘anđeoske ljepote’, ‘čistog tona’ i ‘besprijekorne tehnike’ tako da će taj nastup u atriju Kneževa dvora s baroknim repertoarom biti, vjerujem, prava glazbena poslastica. Vrhunsku glazbenu, ali jazz, večer ispred Katedrale pri­redit će Richard Bona s Jazz orkestrom Hrvatske radio­televizije. Ovaj afričko-američki umjetnik, zasigurno je jedan od najistaknutijih i najzanimljivijih imena svjetske jazz scene, i sretni smo što tako veliku zvijezdu možemo ugostiti u Dubrovniku ovo ljeto. Dramski program 72. Igara je uistinu bogat i raznovrstan i veselim se repri­zama naših uspješnica ‘Grižule’, ‘Hamleta’, ‘Mare i Kate’ kao i novim produkcijama u sklopu našeg EU projekta ‘Luka sanjara’, ali ipak bih izdvojila premijeru ‘Glave lava’ prema romanu Ivana Salečića na igralištu ispod Min­čete. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se ispreplesti dvije priče; jednu o suvremenom Dubrovniku i peripetijama oko kupovine i restauracije stana u staroj gradskoj jez­gri te drugu iz zavodljive i interesantne povijesti Grada i obitelji Gundulić – poručuje Ivana Medo Bogdanović.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 30. lipnja 2021.

Pročitajte još

Zašto je katarski šeik odlučio produžiti svoj boravak u Dubrovniku?

Dulist

Baldo Kovačević: Zaposlenici Libertasa uspjeli su se izboriti za povratak plaća na staro

Iva Dedo

MOMO I INGRID Priča o dvoje Bečana i dvije tisuće noći u Štikovici

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija