Aktualno

RAZGOVOR: ĐIVO MARKET Vratili smo 150 milijuna kuna duga, krećemo s izgradnjom marine u Sobri

RAZGOVOR: ĐIVO MARKET Vratili smo 150 milijuna kuna duga, krećemo s izgradnjom marine u Sobri

Na svečanoj Sjednici Vlade Repu­blike Hrvatske održanoj uoči blag­dana sv. Vlaha u Dubrovniku država je Općini Mljet oprostila dva milijuna kuna dugovanja nastala nezako­nitom prodajom zemljišta na otoku u njenom vla­sništvu. Izuzev tih dva, nad glavom Mljećana još od 90.-ih visjela je opasnost od ovr­šenja za još sto­tinjak milijuna kuna koliko su pak, iz istog razloga, potraživali preostali kupci.

Zahva­ljujući uspješ­noj suradnji vlasti na nekoliko razina, načelnik Đivo Market, nakon nepuna dva mandata može konačno reći da je situacija na pozitivnoj nuli. Preduvjet je to za nova ulaganja među kojima je i izgradnja prve luke nautič­kog turizma na Mljetu, ali i turističkog resorta u Uvali Sutmiholjska, za što 11. ožujka 2019. napokon dala zeleno svjetlo. O ranije spomenutom, ali i o svakodnevnim borbama otočana za duList više je ispričao sam Market.

Ti dugovi su se iz godine u godinu povećavali zbog zateznih kamata, tako da su došli do 150 milijuna kuna. Nekim kupcima smo osigurali zamjenska zemljišta, a drugima smo morali vratiti uplaćene novce. Ovim činom riješili smo sve dugove Općine koji su nastajali od samog njenog osnutka početkom 90.-ih pa sve do 2013. kada sam preuzeo dužnost načelnika

Usvojenim Prostornim Planom Dubrovačko-neretvanske župa­nije u ožuljku ove godine predviđa se gradnja luke nautičkog turizma u Sobri kapaciteta do 200 vezova, ali i nove turističke zone u Uvali Sutmiholjskoj. Što ovaj Plan znači za Općinu Mljet?
On je zaista bitan za našu Općinu jer predviđa marinu do 200 vezova u Sobri, novih 250 tisuća metara četvor­nih u turističkim zonama, zadržava­jući i one koje su donešene prošlim Planom, zatim širenje Gospodarskih zona Crnac kok i Žukovac. Plan tako­đer ubraja i nove Športsko – rekreacij­ske zone. On nam je omogućio da s najvećim kupcima zemljišta iz 2005. godine kojima smo po sudskoj pre­sudi dugovali 120 milijuna kuna napokon poravnamo račune i putem javnog natječaja smo im dodjelili zamjen­sko zemljište u vlasništvu Općine Mljet.

Koliko ste ukupno dugova naslje­dili 2013. godine kada ste preuzeli vođenje Općine?
Ti dugovi su se iz godine u godinu povećavali zbog zateznih kamata, tako da su došli do 150 milijuna kuna. Nekim kupcima smo osigurali zamjen­ska zemljišta, a drugima smo morali vratiti uplaćene novce. Ovim činom riješili smo sve dugove Općine koji su nastajali od samog njenog osnutka početkom 90.-ih pa sve do 2013. kada sam preuzeo dužnost načelnika. Zaista, s takvim dugovanjem i sudskom presu­dom bilo se teško nositi pogotovo kad vam je izvorni proračun četiri milijuna kuna.

Izgradnjom luke nautičkog turizma u Sobri napravit će se prvo organi­zirano sidrenje i privezivanje bro­dova. Hoće li ono produžiti sezonu koja je na Mljetu ipak svedena u gabarite kupališnog termina?
Treba napomenuti kako u akvatoriju Općine Mljet u tijeku sezone bude dnevno prisutno oko tri stotine bro­dova. Izgradnja Marine u Sobri bit će prvi korak ka organiziranom sidrenju i privezivanju brodova na Mljetu. Mnogi vlasnici brodova će boraviti na svojim brodovima i tijekom zime tako da oče­kujemo da će se sezona na Mljetu pro­dužavati iz godine u godinu.

Prostornim planom prije nekoliko godina izvršeno je preseljenje uzga­jališta riba s lokacije Sobra. Namje­rava li im se proširiti koncesija?
Ribogojilište je ishodovalo novu konce­siju koja će se uskoro proširiti uz sugla­snost Županije. Tvrtka ‘Riba Mljet’ koja je njegov vlasnik na obali morat će napraviti pretovarnu stanicu, a na kopnu, nekoliko kilometara dalje, u sklopu Gospodarske zone, planiraju izgraditi dodatne prostorije. Radi se o proizvodnji ribe koja ima visoku kva­litetu i koja se izvozi u sve dijelove Europe. Investitori su Mljećani prve ili druge generacije iz Amerike koji iz rodoljublja i nostalgije za rodnim kra­jem u njega ulažu.

Je li Općina Mljet osigurala svoje vlasništvo u Uvali Sutmiholjska?
Naravno. Na turističkoj zoni radili smo dugi niz godina. Novim Prostor­nim Planom ucrtano je 23 hektara zemljišta. Krećemo s razvojem unu­trašnjosti otoka, naravno, uz ograni­čenja. Ulagatelji iz Europske unije koji su dobili to zamjensko zemljište spre­maju dokumentaciju, a mi paralelno s tim radimo na izmjenama Prostornog Plana Općine Mljet i vjerujemo kako će do jeseni sve birokratske prepreke biti anulirane. Osim turističkih zona na prostoru Sutmiholjske ostalo je dovoljno prostora za stambenu izgrad­nju lokalnom stanovništvu.

Preduvjet izgradnji kompleksa, poradi uvećane potrošnje, svakako je dovođenje električne energije, ali i vode s kopna na ostatak otoka. Kako planirate iznaći sredstva za navedeno?
Podmorski kabel je već davno postav­ljen i neće podnijeti nikakva dodatna opterećenja. Investitori su spremni uložiti u dovođenje jačeg profila. Međutim, ostaje otvorena mogućnost da će se u tim zonama nešto struje pro­izvoditi i solarima. No, na njima je da naprave svoju financijsku konstruk­ciju. Prošle godine na Dan Općine Mljet predsjednica Kolinda Grabar Kitarović svečano je pustila vodu u Nacionalnom parku Mljet, ali važno je napomenuti da je ona došla samo na jednu točku. Preostalo je da prorade još dvije trećine, odnosno 40 kilometara glavnog cjevovoda koji će ići državnom cestom. Nju će financirati Hrvatske vode, naravno, uz sudjelovanje Općine od 10 do 20 posto. Ta investicija teška je stotine miljuna kuna i ne možemo ju sami iznijeti.

Glavna prometnica na Mljetu državna cesta D-120 djelomično je sanirana prethodnih godina. Kada će se pristupiti radovima na ostatku prometnice?
Očekujemo u 2019. godini temeljito rekostruirati sedam kilometara ceste od Babinog polja do Polača. Ta dio­nica inače je dugačka 18 kilometara, ali ovih sedam je zaista u lošem sta­nju te bi se s radovima trebalo početi u svibnju. Moramo se pohvaliti kako smo u Nacionalnom parku Mljet rije­šili zaobilaznicu u dužini od dva kilo­metra iznad naselja Polače težine 30 milijuna kuna. Krenuli smo s izradom projektne dokumentacije s Hrvatskim cestama za zaobilaženje Pomene. Još nam od državne ceste ostaju dva mala segmenta na kojima moramo ubrzano raditi, a to su 500 metara kroz Mara­noviće gdje je ostala prometnica širine jednosmjerne ceste i još jedan kilome­tar u Nacionalnom parku koju jednako tako treba proširiti. Također, Kozarica ima usku cestu od tri metra te smo za nju predvidjeli novu koja je danas u maniri protupožarnog puta, a koju će Županijska uprava za ceste prilagoditi te tim približiti mjesto Nacionalnom parku.

Posljednjih godina slušali smo o tzv. nelegalnim parkiralištima na području nacionalnog parka. Kako ste doskočili ovom problemu?Imaju li Mljećani dovoljan broj par­kirnih mjesta na otoku?
Parking mjesta još uvijek nisu organizi­rana na način da se naplaćuju. Općina njima ne gospodari, a ljudi su se sna­lazili kako su mogli pa su ih gradili u sklopu svojih objekata. Na samom ulazu u Mljetska jezera u sklopu pro­jekta vrijednosti 40 milijuna kuna predviđa se veliko parkiralište. Što se tiče ostalih izradili smo Elaborat pro­metovanja i parkinga na Mljetu. Kon­zultiramo se s mjesnim odborima i stanovnicima te je on već prošao neke dorade. Planiramo u pojedinim nase­ljima tijekom cijele godine ili samo za sezone pokrenuti prometovanje u samo jednom smjeru i tako stvoriti dodatna parking mjesta. Također ćemo, možda već ove godine, u suradnji s Lučkom upravom, ako dobijemo kon­cesiju, početi vršiti naplatu parkinga u lukama. Stvorit ćemo red i uprihodo­vati novce koje možemo danas-sutra uložiti u poboljšanje infrastrukture.

RAZGOVOR: ĐIVO MARKET Vratili smo 150 milijuna kuna duga, krećemo s izgradnjom marine u Sobri

Kako biste pak ocijenili povezanost s kopnom?
Uvijek se ponavlja isto pitanje – jesmo li dobro povezani ili ne? S pet sezon­skih i četiri zimske trajektne linija Pra­pratno – Sobra, katamaranom Nona Ana koji zimi plovi jednom dnevno i ljeti dva, kao i dva katamarana na rela­ciji Split – Dubrovnik, koji doticaju u oba smjera Mljet, dakle ukupno devet, pa mogu zaključiti da jesmo. Na istim linijama ne možemo tražiti da voze dva brodara jer ćemo ih financijski uništiti. Moramo biti realni u traženjima. U tijeku sezone inzistiramo na što većim trajektima tako da ostajanja na kopnu bude što manje. Velik pomak se ostva­rio u proteklih nekoliko godina, ipak borit ćemo se za više.

Općina Mljet bilježi kontinuirani pad broja stanovnika, među osta­lim, zbog razvoja turizma koje utječe na rast cijena nekretnina, a koje su u nesrazmjeru s prihodima velikog broja otočana što u kraj­njem slučaju dovodi do njihovog napuštanja Mljeta. Koji su načini repopulacije?
Broj stanovnika je iz godine u godinu prema popisu padao. Trenutno Općina broji 1100 ljudi. Mislim da smo trend zaustavili. S 56 đaka dotaknuli smo dno, ali prema broju predškolaca vidimo pomak te je moja procjena kako će u Mljetskoj osnovnoj školi ubrzo biti oko 80-oro djece. Dakle, desetak uče­nika po generaciji što je nažalost naš prosjek još od kada sam ju ja polazio. Prvi put ove godine uveli smo stipen­diranje učenika, uskoro ćemo raspi­sati natječaj. Prije smo ih davali u vidu jednokratne pomoći, ali ono mora biti mjesečno kako bi im omogućili što bezbolnije školovanje van roditeljskog doma. Isplaćujemo pet tisuća kuna po novorođenom djetetu. Zatim srednjoj generaciji osiguravamo radno mjesto. Ako ga ne mogu pronaći u privredi zapošljavamo ih u tvrtkama u vlasnišjednokratne pomoći, ali ono mora biti tvu općine ili Nacionalnom parku. Od početka mog mandata imamo stalno novozaposlenih 30 ljudi. Plaće su na razini nacionalnog prosjeka. Osim toga, ljudima treba dati krov nad gla­vom kroz vid poticajne stanograd­nje. Odnosno, naći parcelu gdje će oni napraviti svoj dom u sklopu kojega će imati sobu za iznajmljivanje jer itekako smo svjesni da se na otoku ne može živjeti samo od plaće. Ovdje je sve sku­plje zato je preduvjet da bi čovjek ostao dati mu sve što ima na kopnu i još malo više. Stanovnicima treće životne dobi s mirovinom ispod 1500 kuna nadopla­ćujemo stotinjak kuna što im ispadne kao trinaesta penzija. Također, tražimo način da na lokacijama koje smo nami­jenili društvenoj izgradnji, izgradimo Dom za starije i nemoćne osobe. ­

Očekivano, stanovnici Mljeta u naj­većoj mjeri bave se turizmom. Posje­dujete li mjeru kojom se potiče rast i otvaranje malih obrta?
Do sada je nismo imali. Radna mjesta su uglavnom privješena na neku razinu budžeta Općine ili Nacionalnog parka. Ostatak su mali obrti, odnosno ugosti­telji ili privatni iznajmljivači. U nekim slučajevima podmirujemo troškove opskrbe vodom. Sukladno Zakonu legalizirali smo 500 objekata s naj­nižim komunalnim doprinosom od deset kuna po kubiku. Također, nismo povećali poreze našim iznajmljivačima. Želimo pomoći kako god možemo. Mi smo u Općini jako skromni, racionalni smo u trošenju novaca što smo i poka­zali jer smo s vrlo malim budžetom dosta toga napravili. Malih komunal­nih akcija nam ne nedostaje.

Zadovoljavaju li općinski vrtići i područne škole potrebe Mljećana? Imate li dovoljan broj nastavnika, odnosno odgajatelja?
U sklopu Doma kulture u Babinom polju kojeg smo s nadležnim Ministar­stvom regionalnog razvoja temeljito renovirali, uložili 600–700 tisuća kuna te on po svom izgleda ne zaostaje za gradskim urbanim sredinama, djeluje igraonica. Najizvjesnije je da će reali­zacija vrtića biti upravo na tom mjestu, dakle njega ćemo nadograditi ili napra­viti zaseban objekt. Vrtić će biti uda­ljen 25 kilometara od oba dijela otoka što, svjesni smo, nije olakotna okolnost. Ipak, prošla su vremena kad su isklju­čivo bake i djedovi čuvali djecu. Mnoge mlade obitelji na Mljet dolaze trbuhom za kruhom pa ih i nemaju pri ruci. Na koncu djetetu treba socijalizacija prije školovanja. U sklopu Osnovne škole uvodimo predškolski odgoj za onu djecu koja uskoro kreću u prvi razred. Nažalost, predškolski i školski kadar deficitaran je u tolikoj mjeri da većina nastavnika u osnovnoj školi dolazi sva­kodnevno raditi na Mljet iz Dubrovnika, s Pelješca ili Neretve trajektom. No, to je problem cijelog našeg sustava koji im podmiruje trošak putovanja, ali nije spreman platiti smještaj na Mljetu, što je potpuno nelogično. Mi kao općina ne možemo sve financirati. Primjerice, na otoku tijekom cijele godine borave dva liječnika. Jedan smo stan dali na trajno korištenje Domu zdravlja za smještaj doktora, medicinskom tehni­čaru u suradnji s Nacionalnim parkom također osiguravamo smještaj, kao i ljekarnici, a vozaču sanitetskog vozila 75 posto plaće. Zajedno sufinanciramo turističku ambulantu tijekom ljetnih mjeseci. Trudimo se u što skorije vri­jeme osigurati veći prostor za ljekarnu jer je sadašnji vrlo malen da bismo njime bili zadovoljni. Sve navedeno de facto nije u nadležnosti općine, ali briga za naše ljude je osnovni cilj Općine.

Što je s rekonstrukcijom sportskih igrališta i društvenih domova?
Kroz športsko-rekreacijske centre koje smo predvidjeli Prostornim Planom izgradit ćemo dvoranu i igralište za veliki nogomet. To je želja već nekoliko generacija. Krajem 80.-ih Mljećani su se natjecali u općinskoj ligi. Putovali smo od Lastova, Korčule do Pelješca. To je u ono doba bila avantura, imali smo velik zanos i polet, ali ne i domaći teren koji nam je bio u Janjini. Igrali­šte za veliki nogomet predviđeno je u naselju Blato, također u sredini otoka, na prostoru gdje je danas igralište za mali nogomet. Stisnuti ćemo da se riješe imovinsko-pravni odnosi na tom zemljištu i pronađemo donaciju za nje­govu izgradnju.

Pročitajte još

ZBOG IZBORA Banke 17. travnja neće raditi, uputile poziv klijentima

Dulist

NEBOJŠA STOJČIĆ Moramo raditi na brendu Dubrovnika kao sveučilišnog grada. Izblijedio je s jačanjem turizma

Andrea Falkoni Račić

BERBA JAGODA U DOLINI NERETVE Najranije do sada s cijenom od tri i pol eura

Dulist