Županija

RAZGOVOR: BOŽO LASIĆ Očekujemo pomoć države. Borimo se za preživljavanje

Općina Konavle 21. listopada obilježava svoj dan, ali i 28. obljet­nicu oslobađanja. Uvijek je to pri­lika za osvrnuti se na rad u proteklih godinu dana, no ovu obljetnicu Kona­voke i Konavljani dočekuju u sasvim drukčijim okolnostima. Koronakriza nije mimoišla ni najjužniju hrvatsku općinu, a o tome smo porazgovarali s konavoskim načelnikom Božom Lasićem.

Kako je i koliko gospodarska kriza uzrokovana epidemijom koro­navirusa naštetila općinskim financijama?

Naštetila nam je puno, ali ne samo nama. Mislim da je u Hrvatskoj kriza najviše naštetila krajnjem jugu od Konavala preko Župe do Dubrovnika i Primorja. Nažalost avionska smo destinacija i s obzirom na to došlo nam je značajno manje gostiju nego u druge dijelove Hrvatske. Porez na dohodak smanjen nam je za 34 posto s tendencijom daljnjeg pada, od bora­višne pristojbe smo ubrali 90 posto sredstava manje, a od javnih površina preko 80 posto manje. Dva, tri hotela na području naše općine se uopće nisu otvorila, otpušteni su ljudi… Nije dobro i tome smo se morali prilagoditi. Odmah smo početkom krize uveli rigo­rozne mjere štednje. Plaće smo sma­njili za 30 posto, a zaustavili smo i inve­sticije jer nam je pad prihoda toliki da nismo mogli drukčije. Najvažniji cilj nam je da općina opstane i da sve ono osnovno nastavi funkcionirati.

Osim smanjenja plaća, gdje ste još morali rezati?

Gdje god smo mogli. Investicije smo zaustavili, odnosno nismo ‘žestoko’ nastavili raditi jer sve to financijski nismo mogli pratiti. Na svim segmen­tima je štednja, od najsitnijeg materi­jala do većih stvari.

Od kojih ste projekata odustali?

Neko vrijeme smo zaustavili izgradnju kanalizacije u Moluntu. No, opet ćemo pokrenuti radove zahvaljujući Hrvat­skim vodama od kojih očekujemo izvjesnu pomoć. Smanjili smo radove na nerazvrstanim cestama gdje smo također radili značajne uštede. Srezali smo sve godišnje ugovore, tražili smo da se smanji održavanje javnih povr­šina, odnosno da se radi samo ono što je nužno.

Nedavno ste s ostalim načelnicima i gradonačelnicima iz naše županije imali sastanak s premijerom koji je obećao iznaći modele za prebroditi krizu, jesu li oni pronađeni?

Imali smo razgovore, obavijestili smo i ministra financija Zdravka Marića i premijera Andreja Plenkovića o situ­aciji u kojoj se nalazimo. Imamo kon­kretna obećanja da će nam se pomoći. U Hrvatskoj smo najugroženiji, avion­ska smo destinacija i o tome ovisimo. Nadamo se da će se ispuniti naša očekivanja.

Nije ništa konkretno dogovoreno?

Nije još ništa riješeno, ali nadam se da će biti. Očekujemo pomoć. Morate imati u vidu činjenicu da je gospodar­stvu država značajno pomogla. Svima osim lokalnoj samoupravi, a često se gospodarstvu pomagalo na račun lokalne samouprave. Prije tri i pol godine došao sam na mjesto načelnika i nama je proračun kroz to vrijeme za 15 do 16 milijuna kuna pa i više sma­njen. Zašto? Smanjeni su nam prihodi od poreza na dohodak, ukinuta nam je posebna državna skrb, a imali smo i kompletan porez na dobit. Sve nam je rezano, a naše obveze su ostale iste. Općina Konavle ima visoke standarde, no to smo mogli postići dok su prihodi bili značajno veći u odnosu na sadaš­nje stanje. Nažalost, prihodi su nam toliko smanjeni da smo sad u situaciji da se borimo za preživljavanje.

Sad svi nade polažu u EU fondove, vidite li u njima šansu?

Svakako. Međutim iz EU fondova ne možemo očekivati novac za održava­nje hladnog pogona već za investi­cije. Izgradnja nove škole u Cavtatu će vjerojatno biti kandidirana na taj način. To je investicija koja će sigurno koštati preko 50 milijuna kuna. Koliko sam upoznat, Dubrovačko-neretvan­ska županija je već kandidirala za EU fondove i projekt izgradnje i saniranja rive u Cavtatu.

Gdje se stalo s novom školom u Cavtatu?

Imao sam nedavno sastanak s mini­strom Radovanom Fuchsom gdje nam je obećano da će se škola sufinancirati u iznosu od 80 posto. Tražili smo, a očekujemo pozitivan odgovor, i sufi­nanciranje pripreme projektne doku­mentacije, jer nam je to ova kriza pore­metila pa nismo mogli ići ni u taj rizik. U međuvremenu sam informiran da je moguće da će se izgradnja škole financirati i u stopostotnom iznosu iz EU fondova. Treba znati kako u prego­vorima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju nisu bile obuhvaćene osnovne škole, ali izgledno je da će se sad to moći ostvariti iz dijela sredstava koje ćemo dobiti iz fonda za pomoć.

Ove godine u tri područne škole na području Konavala nije upisan niti jedan prvašić, prijeti li tim školama zatvaranje?

Nije tome razlog što nema djece, nego ima roditelja koji inzistiraju da im djeca idu u matične škole na Grudi i u Cavtatu. Tako roditelji žele, pogo­tovo ako, primjerice, rade u Gradu. Ne treba taj problem potencirati, jer nisu to velike razdaljine da djeca ne mogu ići u matične škole. Na nekim je mje­stima ipak dobro da postoji škola kao što su Konavoska brda, to je tamo ite­kako potrebno.

Znači nije problem u tome što nema djece?

U Konavlima nekih većih demograf­skih problema nemamo. Imamo pro­blem perifernih mjesta kao što su Vita­ljina ili Đurinići iako se i tamo neki pozitivni pomaci događaju. Događaju se i na Konavoskim brdima, gdje smo lani imali dva, tri stanovnika više. Kroz gradnju komunalne infrastrukture, asfaltiranje cesta, telefoniju i gradnju vodovoda stvorili smo pretpostavke normalnog života u tim mjestima. Naravno, ne može biti isto u Cavtatu i Vitaljini, ali smo i kroz određene mjere forsirali da ljudi tamo ostaju, žive i pre­bivaju. Ljudi ipak prepoznaju pred­nost stanovanja u takvim mjestima. Imate mir, odnosno druge prednosti u odnosu na neka druga mjesta.

Osam nas mjeseci dijeli od novih lokalnih izbora, jeste li zadovoljni učinjenim u ovom mandatu?

Mislim da smo puno učinili, ali, naža­lost, ova nam je korona poremetila neke planove. No, s druge strane, ona će redefinirati neke stvari unutar nas samih i možda nam omogućiti da poč­nemo razmišljati da postoje i druge stvari osim turizma. Na dobrom smo putu oko Servisno gospodarske zone uz Zračnu luku koja će sigurno stvo­riti određene prednosti. Već je iskazan veliki interes da se tu nešto napravi. Dobili smo to na korištenje, a uskoro i u vlasništvo, sva je dokumentacija poslana i na tome radimo intenzivno. To je jedna od velikih stvari koje bi se mogle dogoditi u idućem razdo­blju. Je li se moglo više i bolje napra­viti? Moglo je, to je činjenica, ali smo učinili velike stvari, od ulaza u Cavtat, nove zgrade Općine u Cavtatu u okviru koje je i samoposluga, banka, placa, preko gradnje kanalizacije na Grudi i u Moluntu, do sređivanja nerazavrstanih cesta. Bezbroj je stvari koje smo rješa­vali, od sitnih do krupnih komunalnih problema. Maksimalno smo se trudili, a vidjet ćemo u svibnju koliko su ljudi to prepoznali i koliko smo dobro radili.

Idete li po novi mandat?

Prvo me stranka treba kandidirati, a potom ja to trebam prihvatiti.

Imate li ambicije ili ne?

Ambicije su uvijek prisutne, ali treba o svemu dobro razmisliti. Prije korone ozbiljno sam razmišljao da se ne kan­didiram. Nisam još napunio 60 godina, ali treba u neko doba staviti točku na ‘i’. Treba se znati povući. Po mom sudu u tome je veličina čovjeka, kad zna kad se treba definitivno povući. O tome sam intenzivno razmišljao, ali kako se dogodila ova kriza i kako se bliže izbori, ne znam kako bi to sad odjeknulo. Dolazi nam jedno vrlo teško razdoblje koje će trajati tri, četiri, a možda i više godina i u kojem ćemo se morati snaći. Ovo neće baš tako kratko trajati. Onaj tko to govori, po meni ili nije mudar ili laže. Neki me optužuju da sam pesi­mist, ali nisam. Ljudima govorim kako trebamo biti hrabri i izdržati do kraja. Kako bi moje povlačenje sad odjeknulo, ne znam, možda bi neki to protumačili onako kako ja ne bih želio.

Spomenuli ste poslovnu zonu u Čilipima, što je to što bismo po Vama trebali raditi osim turizma? Grad Dubrovnik budućnost primje­rice vidi u IT sektoru.

Mi već imamo konkretne ponude, ali ne bih o tome htio govoriti pa da se ne ostvari. Moguća je možda i IT indu­strija. Svi sad govore o poljoprivredi, ali se upravo u ovom trenutku poka­zalo kako ona ne može opstati bez turizma. Nemamo tolike površine da bismo mogli više učiniti. Inače, inten­zivno radimo na sređivanju situacije u Konavoskom polju tako da ćemo za sto hektara površine raditi pilot pro­gram komasacije, odnosno da se točno odredi što je privatno, što državno, a što općinsko zemljište. Imamo čak i prijedloga da se donese poseban Zakon o Konavoskom polju da se napokon ovaj gordijski čvor razriješi. Za buduć­nost moramo razmišljati o stvarima koje nisu samo na turizam naslonjene jer je ovo neodrživa situacija. Mi smo zadnjih 15 do 20 godina stvarali cijelu generaciju mladih ljudi koji nisu nika­kvog interesa imali osim onoga u turizmu. S druge strane imamo defi­cit liječnika, vrsnih meštara, stro­jara… I sad smo tu gdje jesmo. Turi­zam je dobra stvar kad je mir i kad je sve dobro. Bit će teško i morat ćemo se na to naučiti. Oni koji se nadaju da će iduće godine sve početi kao što je bilo 2019. ili 2018. teško se varaju.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 21. listopada 2020.

Pročitajte još

Župan Dobroslavić sudjelovao na konferenciji o euro-mediteranskim odnosima

Dulist

ODLUKA NAČELNIKA KONAVALA Umjesto blagdanskog kićenja kupit će se uređaji Domu za starije

Dulist

POTPISAN UGOVOR Župa i Konavle dobit će još jedno sanitetsko vozilo

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija