Dubrovački akvatorij ove godine posebno je primamljiv jahtašima koji nam pristižu na svojim luksuznim ljepoticama. Jahte su itekako dobrodošle u situaciji kada zbog pandemije koronavirusa nemamo cruisere, međutim, u javnosti prevladava razmišljanje kako ‘jahtaši ništa ne troše kod nas jer sve što trebaju imaju na jahti’. Odlučili smo provjeriti je li to doista tako i, kako su nam istaknuli naši sugovornici, pomorski agent agencije Evolution Yachting Lea Sentović i generalni direktor BWA Yachtinga Dorijan Dujmić, takvo je razmišljanje daleko od istine. Obje agencije imaju urede i u Dubrovniku te su direktno uključene u posao s luksuznim jahtama.
—Mi smo dio nove međunarodne grupe koja je prisutna u 10 zemalja širom Mediterana. Naš ured u Hrvatskoj je bio zadnji koji se otvorio, ali smo vrlo sretni što su nam ostale zemlje iz grupe poslale njihove postojeće klijente. Kao novootvorena yachting kompanija u Hrvatskoj, iznimno smo zadovoljni. Ovo je za sve nas izazovna godina u yachting industriji, ali s obzirom da se Hrvatska prva otvorila prema yachtingu u smislu COVID-19 regulative, sigurno smo primili puno više jahti nego ostale zemlje Mediterana. Od ožujka ove godine sve zemlje u Evolution Yachting grupi su poduzele izvanredne napore za pružanje informacija o COVID-19 regulativama našem glavnom uredu koje su onda oni dalje slali svim našim klijentima. To nam je zaista koristilo kao zemlji i destinaciji za mega jahte, jer smo na dnevnoj bazi komunicirali da je Hrvatska sigurna zemlja za posjetiti – istaknula je za DuList Lea Sentović te je naglasila kako jahtaši imaju potencijal za trošenje velikih svoti novca i u normalnim okolnostima to i rade.
Troše velike svote novca
—Ove godine su gosti više vremena boravili na jahtama i izlazili uglavnom samo na večere i poneku privatnu turu s vodičem. U normalnim okolnostima, prijašnjih godina, potrošnja je ovisila o ponudi destinacije i onome što bi im agent preporučio. Kao lokalni agent u destinaciji poput Dubrovnika, uvijek predlažem gostima odlazak na privatnu turu s gradskim vodičem kako bi saznali što više o Dubrovniku i njegovoj povijesti, a ne samo uživali u pogledu na njega s njihove jahte. Uvijek taj prijedlog vrlo rado prihvate te se nakon ture uvijek vrate vrlo sretni i zadovoljni cijelim iskustvom – rekla nam je Sentović. Unatoč tome što jahtaši više vremena sada provode na jahtama, naglašava, oni i dalje troše velike svote novca i upravo je u tome najveća zabluda. Jahtaši tako, primjerice, najprije plaćaju sidrenja, karte za Nacionalne parkove i privatne brodove te vodiče u tim parkovima.
—Naime, kad jahta prvo dođe u luku ili marinu, prvo što moraju platiti je vez. Nakon toga, tu su usluge pilotaže za veće jahte, pa struja, voda, odvoz smeća, plovidbene dozvole odnosno vinjete… I to sve tek pri dolasku. Gdje su još troškovi za hranu? Na primjer, na jahtama je obično do 12 putnika, a članova posade nekad i dvostruko više, a obzirom da neke velike jahte mogi imati do 70 članova posade i 50 putnika, zna se dogoditi da na jednoj jahti bude i preko 100 ljudi. To je velika količina hrane koja se dnevno konzumira na jahti. Sva ta hrana i piće se nabavljaju kod lokalnih dobavljača u destinaciji. Gosti pritom idu u restorane gdje još dodatno troše. Idu u shopping, trebaju transfer vozila za prijevoz, vodiče, usluge frizera i kozmetičkih salona, wellness centra i noćnih klubova. Oni su na odmoru i žele što bolje upoznati zemlju u kojoj borave. Kada jahta napusti luku odnosno destinaciju, tada ponovno dolazi do novih narudžbi za hranu kako bi se osigurali do sljedeće destinacije. Povrh toga, za taj isti put im je potrebno gorivo i to u tisućama litara. Sav ovaj novac se kanalizira direktno u lokalnu ekonomiju što ima izniman utjecaj na većinu domaćih firmi – otkrila je Lea Sentović.
Visoka razina privatnosti
Ovi gosti zahtijevaju visoku razinu privatnosti, naglasila je Sentović, zbog čega javnosti ne može otkriti detalje niti bilo koje posebne zahtjeve koje bi neka od, primjerice, poznatih osoba koja je posjetila Dubrovnik na jahti mogla imati. Sve što može reći, istaknula je, jest da su imali priliku organizirati nekoliko jedinstvenih i luksuznih događaja za neke od gostiju. Što se tiče usluga koje jahtaši traže nekada imaju upite za organiziranje zabave na brodu, kada im, istaknula je Sentović, gotovo uvijek ponude dolazak lokalnih glazbenika kao što su npr. lokalne klape.
—To uvijek bude vrlo lijepo prihvaćeno jer su klape nešto što je vrlo autohtono za Hrvatsku i oni budu oduševljeni njihovim nastupom. Budu vrlo sretni što su imali takvo jedno posebno iskustvo u prvatnosti njihove jahte koje im je približilo Hrvatsku na jedan drukčiji način – ispričala nam je Sentović naglasivši kako posluju s gostima iz Europe i ostalih zemalja svijeta. Pandemija koronavirusa, istaknula nam je, dovela je i do nekih promjena u navikama jahtaša.
—Sve jahte imaju vrlo striktne protokole za osiguranje posade i gostiju, svi su vrlo svjesni situacije i poštuju sva pravila. Ove godine smo imali više upita gostiju i kapetana za neke osamljenije otoke i uvale ili aktivnosti u kojima se neće sretati s puno ljudi. Mjere su se odrazile i na naše dobavljače kojima je posao znatno otežan jer smo od njih zahtijevali da moraju puno više pažnje posvetiti dezinficiranju svega što ide na jahte, od hrane, pića i svih ostalih potrepština kao i vozila u kojima se sve to dostavlja. Postavili smo striktna pravila koja se moraju poštovati kako bi se trenutna situacija s COVID-19 što prije promijenila na bolje – naglasila je Sentović. Da jahtaši itekako troše u Hrvatskoj pa i u Dubrovniku te da su se njihove navike ponešto promijenile zbog pandemije, potvrdio nam je i generalni direktor BWA Yachtinga Dorijan Dujmić. Kako nam je istaknuo, do sada je u dubrovački akvatorij i njegovu širu okolicu pristiglo preko 200 jahti s kojima je ova agencija surađivala, a ističe, realno je očekivati da će se ova sezona dodatno produljivati te da će do kraja sezone u dubrovački akvatorij uploviti preko 300 jahti.
Sezona jahti će se produljiti
—Prema pokazateljima naše agencije, vjerujemo da će se sezona čak pretočiti i u listopad. To inače nije tako, obično je kraj sezone uvijek bio krajem kolovoza, početkom rujna jer je većina plovila odlazila za Monaco, kako bi sudjelovala na tamošnjem Monaco showu. To je stvar prestiža i cijeli jahtaški svijet je u rujnu selio tamo kao i u Cannes, a to je sve ove godine zbog situacije s koronavirusom otkazano tako da će veliki broj plovila i na jesen ostati u Hrvatskoj – naglasio je Dujmić te podcrtao kako je smiješno razmišljati da jahtaši kod nas ništa ne troše.
—Optužuje ih se da na sidru u Uvali Tiha stoje besplatno i da ništa ne troše. To je apsolutna besmislica. Oni se najprije moraju opskrbiti. Na takvim se plovilima broj članova posade kreće od 20 do čak 70 na velikim jahtama. Ti ljudi moraju jesti i piti za početak. To što jahte samo stoje na sidru, ne znači da ništa ne troše. Oni nabavljaju namirnice, vrše se razne opskrbe, popravci brodova, nije to samo stvar toga je li netko platio vez. Spektar potrošnje je ogroman. Svi ti gosti koji dolaze tim plovilima ljudi su koji putuju svojim privatnim zrakoplovima. Ti privatni zrakoplovi slijeću na dubrovački aerodrom koji je ove godine podigao cijenu usluge da vozilo može doći pod zrakoplov po goste i to sada iznosi preko 1000 eura po vozilu. Ovi gosti to plate za dva, tri pa i za pet vozila. To je samo jedan banalan primjer. Tako da je apsolutno deplasirano misliti da ne troše ništa. Aerodrom zarađuje na stajankama, zarađuju hoteli gdje se ovi gosti smještaju. Sve je to jedna puno šira priča nego što ljudi misle – otkriva nam generalni direktor BWA Yachtinga. Teško je, naglašava, procijeniti koliko jahtaši potroše u Dubrovniku s obzirom da BWA Yachting nije lokalna agencija. —Primjerice, za tjedan dana potrošnja jahtaša u Hrvatskoj, kada govorimo o jahtama srednje veličine od 50, 60 metara, a ne o Eclipse i megajahtama, iznosi oko 20 do 25 tisuća eura – podcrtava Dujmić.
Klijentela je bolja
Kada ovu sezonu usporede s onom prošle godine, pristiglo im je više jahti, jahtaši stoje dulje, a klijentela je bolja.
Jedino Hrvatska u Europi prima Ruse i Amerikance, a to je većina klijentele na jahtama. Zbog toga je ove godine taj segment nautičkog turizma imao strašno velik porast. Što se tiče zahtjeva koje jahtaši imaju, većinom su to opskrbe nekim namirnicama koje mi moramo uvoziti iz vanka, vina koja su teško dobavljiva u Hrvatskoj. Riječ je o 5 tisuća eura po boci, tako da su to vina koje nitko u Hrvatskoj ne drži na zalihi. Ipak, situacija s koronavirusom nije nam otežala ispunjenje ovih zahtjeva. Na vrijeme smo se pripremili i pobrinuli oko logistike. Kao BWA agencija ove smo godine otvorili naš zaseban dio provisioning za opskrbu plovila. Imamo svoje skladište s hlađenim komorama, vozila, sve je novo i dobavljamo svu robu iz inozemstva koja je u Hrvatskoj nedobavljiva. Možemo ponuditi aspolutno sve što takva klijentela traži, počevši od najluđih zahtjeva za vodom koju piju. Sve imamo na zalihi – ističe Dujmić. Pandemija je promijenila i navike gostiju na jahtama pa tako dulje borave u Hrvatskoj, više su na sidru, u uvalama te izbjegavaju kontakte s domaćima.
—Osjećaju se sigurni u svom okruženju posade i jako su rigorozni. Čim se događa neka promjena posade, odmah se tog člana posade smjesti u hotel i testira ga se na koronavirus. Mjere opreza su na visokoj razini. Pandemija ipak nije prouzročila neke posebne otegotne okolnosti prilikom dolaska luksuznih jahti. Jedna stvar je jedino bila otežavajući faktor tijekom lockdowna.
—Još od veljače i ožujka većina ambasada u svijetu je zatvorena pa u slučaju da postoje gosti koji bi htjeli doći u Hrvatsku, a trebaju schengen ili hrvatsku vizu, jednostavno je nisu u mogućnosti ishodovati. To je bio limitirajući faktor zbog čega smo izgubili nekoliko klijenata i dolazaka gostiju, ali to je viša sila i na to nitko nema utjecaja – zaključio je Dujmić.
Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 26. kolovoza 2020.