Ono što često volim reći roditeljima na prvom roditeljskom sastanku je kako su u našu školu došla djeca, momci do 15 godina, koji u ove četiri godine, koje će im brzo proletiti, moraju odrasti. To i roditelji moraju shvatiti. Naši učenici završavaju školu krajem lipnja, a već u srpnju mogu dobiti poziv za ukrcaj Brazil, Singapur ili bilo koju svjetsku luku, dobiti poziv i ukrcati se u Kuala Lumpur, Brazil, Singapur… I biti spremni pozdraviti roditelje, izgrliti ih u Čilipima, a već sutradan biti u nekom sasvim drugom kraju svijeta. Ogroman je to korak, te četiri godine – reći će nam Antonio Lučić, ravnatelj Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik, u našem prošlotjednom razgovoru za tiskano izdanje.
Škola je, naime, 16. ožujka obilježila veliku obljetnicu, 170 godina od osnutka tadašnje ‘Nautike’ a evo već gotovo dva stoljeća uspješan su most između te prve ljubavi prema pomorstvu do ozbiljnih, uspješnih mladih ljudi.
– Trudimo se pokazati i predočiti to teško iskustvo koje ih čeka. Jer, nije lako, ali ponosimo se svima onima koji su iz ove škole izašli – dodaje na početku razgovora ravnatelj Lučić. Iako će 170. godišnjicu obilježiti skromno i radno, jer ipak je Dan škole i velika proslava 6. prosinca, pričat ćemo o svemu onome što je školu unaprijedilo u posljednje vrijeme i konačno je smjestilo na zasluženi tron ispunjenih strukovnih srednjoškolskih ustanova našeg grada. Od fantastičnih Erasmus projekata, pa do novih ideja, kabineta, opreme…
Ključne točke na kojima je škola radila
– Postoji nekoliko ključnih točaka na kojima je škola radila posljednjih godina. Jako su nam zanimljivi europski projekti u koje smo se maksimalno uključili, odnosno programi Erasmus+. Zašto ne, kad već imamo priliku povlačiti ta sredstva? Trenutno smo ‘usred’ trećeg Erasmus projekta u kojim nastavnici usavršavaju svoja znanja u nekoliko europskih država. Znanja koja stječu prenose kako kolegama, tako i učenicima tijekom nastave – ističe ravnatelj, spominjući tri ključna projekta – UP!, CAT i stručna praksa učenika u Italiji. Učenici su sudjelovali na tom fantastičnom programu CAT (Cybernetic Advantage Tehnology) – Kibernetička napredna tehnologija, realiziranom u suradnji s Školom elektrotehnike i računalstva u sklopu Školskog centra Ptuj u Sloveniji. Potonji projekt posebno je važan jer je unio novine u našu ‘Pomorsku’.
– S tim smo projektom u školu modenizirali fakultativni predmet Robotika, nešto što je danas nužno. Sukladno tradiciji, poznati smo kao ‘Pomorska škola’, ali ne smijemo zanemariti ni ovaj tehnički dio iz naziva škole. Trenutno upisujemo učenike u pomorska zanimanja-pomorski nautičar i tehničar za brodostrojarstvo i tehnička zanimanja-elektrotehničar i strojarski računalni tehničar. Uvidjeli smo nedostatke u tehničkom dijelu i htjeli smo ih unaprijediti. Primjerice, nastavni plan i program smjera elektrotehničar dijelom je još sazdan po programu iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Nisu uvedene novine i dugo nije mijenjan. Cilj nam je nastavnike i program uvesti u nove stvari, programe i znanja. Svakako se i rad s učenicima u toliko godina i promijenio, općenito se elektrotehnika promijenila i treba te promjene pratiti i usklađivati s nastavnim planom i programom. U planu je da s novim projektima sudjelujemo i u kreiranju novih kurikula – ističe dalje ravnatelj Lučić.
Što se tiče pomorskog dijela, škola je iznimno puno tijekom proteklih godina, pa čak i onih pandemijskih, ulagala u opremu.
– Cilj nam je da, kad naši učenici završe srednju školu, u tom trenutku postaju konkurentniji na tržištu. Imali smo dobre projekte i tako povlačili novce iz javnih poziva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ti projekti traju već četiri godine, a u njima Ministarstvo daje sredstva za nabavku opreme. Na taj način svake godine obogaćujemo naše kabinete i radionice simulatorima i strojevima, prateći smjernice STCW pravilnika o izobrazbi pomoraca – napominje dalje ravnatelj, ističući kako resorno Ministarstvo itekako ima sluha prema srednjim školama koje obrazuju učenike u pomorskim zanimanjima.
Kraljica mora i ‘pomorska socijalizacija’
– Nedavno je opremljen i brod za stručnu praksu, Kraljica mora. Projekt je to Ministarstva pomorstva, a brod koriste učenici svih srednjih škola. Korištenje broda kreće jedne godine iz Dubrovnika, pa Korčula, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka. Potom obratno iduće godine. Učenici po nastavnom planu i programu imaju 40 sati praktične nastave na brodu. Ranije bi išli primjerice na Postiru, ali bez nastavnika a posada broda ima svoje obaveze prema putnicima. Zato je Kraljica mora bolja solucija. Brod ima svoju posadu, učenici su 24 sata na brodu sa svojim nastavnicima, odrađivaju osim nastave i druge razne obaveze od pomoći u brodskoj kuhinji do držanja straže na brodu, odnosno dosta toga što je nemoguće odraditi unutar učionice. Također imaju i ‘pomorsku’ socijalizaciju koja im je izuzetno bitna. Imamo dosta opreme i simulatora, s dosta toga se upoznaju u školi, ali ipak – ovo je stvarni život. U principu, školujemo učenike na način da, kad izađu iz srednje škole, mogu odmah navegavati – naglašava.
Čak 170 godina nakon još uvijek ne jenjava ljubav mladih prema pomorstvu. Vidljivo je to i pri upisima u školu. Učenika je manje, ističe ravnatelj Lučić, ali ne zbog nezainteresiranosti…
– Imamo određenu kvotu upisa koju bez problema realiziramo. Dva su razreda ‘Nautičara’. Prije ih je bilo puno više i po tri, četiri razreda Nautike, Brodostrojara… U tim vremenima je bilo više djece, veći broj učenika po razredima. Trenutno upisujemo po 22 učenika u razred i sustav upisa ne dozvoljava veći broj. Broj učenika se formira na županijskoj razini prema broju učenika koji završavaju osme razrede. Imamo i jedan problem prepoznat u posljednje vrijeme a to je da nam opada broj učenika sa Pelješca i Korčule koji su tradicionalno upisivali našu školu. Toj djeci je postalo brže, jednostavnije, lakše i jeftinije putovati i pronalaziti smještaj u Splitu nego u Dubrovniku. Za povećanje u broju razreda, uz opravdane uvjete, postrožili su se i kriteriji Ministarstva znanosti i obrazovanja. Za bilo koje povećanje broja odjela/ razreda treba imati ekonomski opravdanu računicu. Svako povećanje broja sati dovodi do potrebe za zapošljavanjem novih nastavnika a na to se trenutno, na veliku žalost, ne gleda blagonaklono u našem Ministarstvu – naglašava. Vraćamo se na spremnost učenika koji s 18 godina odlaze u svijet.
– Oni su završetkom srednje škole spremni za kadeturu. Ukratko, to i jest plan današnje škole. Dalje će, kroz usavršavanje, stjecati šira, bolja znanja, biti kvalitetniji i konkurentniji. Nama je bitno da se ti momci u lipnju, kad dobiju papire, mogu ukrcati na brod. Teško je uputiti se kad si tako mlad, a mi se trudimo olakšati taj prelazak – naglasit će.
Ima li naznaka za međunarodnu suradnju mladih pomoraca i velikih komapnija? – pitamo.
– To nam je cilj, htjeli bismo iskoristiti kvalitetu naših bivših učenika i njihove uspjehe u životu. ono što su uspjeli u životu. Mnogi su vrlo uspješni u svojoj struci i visoko cijenjeni. Htjeli bismo iskoristiti njihova znanja i iskustva i uz njihovu pomoć pronaći zajednički interes s brodarskim kompanijama. Mislim da bismo tu mogli pronaći obostrani interes – naglašava.
Dodatna osposobljenost pomoraca
U brojnim državama školovanje pomoraca se odvija kroz tečajeve i kako bi naši učenici bili konkurentniji na svjetskom težištu. Uveden je i implementiran standard kvalitete prema zahtjevima međunarodne norme ISO 9001. Time je omogućeno priznavanje i izdavanje svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti, odnosno tzv. ‘breveta’. U zanimanju Pomorski nautičar trenutno ih je, od ove školske godine moguće dobiti osam, a kod brodostrojara sedam, odnosno ovo je prva generacija koja će ih dobiti. U Nacionalnim planovima i programima postoje sadržaji koji se poklapaju sa sadržajem Pravilnika o obrazovanju kadrova u pomorstvu te se uvidjelo da postoje preklapanja u 11, 12 breveta, pa se gleda koje škole ispunjavaju koje uvjete – pojašnjava nam ravnatelj. Vraćamo se na novosti unutar unaprjeđenja nastave.
Moderni simulatori u kabinetima
– I nautičke i brodostrojarske kabinete opremili smo modernim simulatorima. To je nešto izuzetno bitno za nastavu i sutradan za život, jer na tim simulatorima imaju stoposto vjernu sliku – prikaz dvadesetak najpoznatijih i najvećih svjetskih luka. Sutradan, kad budu uplovljavali recimo u Rotterdam ili Istanbulski prolaz, već će znati kako on zapravo izgleda – dodaje. Brodostrojari također imaju simulatore gdje se učenicima kroz nastavu mogu prikazati razni izazovi koje na brodu mogu doživjeti od curenja ulja, raznih kvarova, eksplozija, uzbuna i slično, ali i pravila i postupci u slučaju pojave istih.mogu vidjeti sve opasnosti koje brod može doživjeti, od curenja, eksplozije, uzbune i slično. Takav način rada učenicima je jako zanimljiv i zabavan jer se u tom virtualnom svijetu odlično snalaze, a s druge strane je poučan i svrsishodan, mišljenja je ravnatelj.
– Virtualni dojam puno im je izraženiji. Razmišljali smo i o nabavci VR naočala, jer edukacije u svijetu također idu u tom smjeru. Tako se još više pojačava dojam bivanja u stvarnoj situaciji. Brodostrojarima je potpuno opremljen kabinet hidraulike i pneumatike kojeg do sada nisu imali a u strojarskoj radionici smo nabavili potpuno nove strojeve za obradu materijala koji ispunjavaju sve uvjete za siguran rad učenika na stroju – dodaje.
Toliko je novina u školi, a zapravo malo prostora. Naime, Pomorsko-tehniška škola Dubrovnik još uvijek funkcionira dvosmjenski i najveća im je želja ‘okrenuti se u jednosmjenski rad’.
– Trebat će nam još više prostora i učionica, kao i kabineta praktične nastave, ali to ćemo ostaviti za 175. godišnjicu! – kroz osmijeh će zaključiti naš sugovornik, ravnatelj Antonio Lučić, a mi ćemo svim našim mladim pomorcima, uz 170. obljetnicu poželjeti – jednom kad zaplove – mirno more.