Zanimljivosti

“Prošek nije piće, već stil života!”

Konzultirao sam se sa mojim kolegama i profesorima s Agrnomoskog fakulteta u Zagrebu, ova situacija nas je sve iznenadila. – tako svoju priču o potencijalnom gubitku prošeka počinje vinar Niko Karaman.

Mi smo malvasiju i brendirali kao prošek, te sam s njome prije pet godina osvojio prvo mjesto među 63 međunarodna vinara na Vinistri. Mora se istaknuti jedna stvar, u Arhivu Dubrovačke Republike nalazi se zapis o malvasiji na liniji prošeka. – nastavlja Karaman.

Naime, gospar Niko mišljenja je i kako će, osim vinara, koji će se i fizički i financijski morati prilagođavati tržištu nakon 1. srpnja, tu su i mnogi drugi subjekti čije će poslovanje nakon ovog "zapeti".

Uzmimo za primjer restorane – nekoliko njih već me je pitalo što će činiti. Naime, u vinskim kartama restorana upisan je prošek, te će se sve to morati mijenjati, a to je isto trošak. I mi vinari izloženi smo trošku, jer već imamo pakovine, boce s naljepnicama za prodaju, koje ćemo morati promijeniti. Sve što smo etiketirali će se mijenjati. – nastavlja Karaman.

Nakon 1. srpnja, osim ovog fizičkog posla, mijenjanja etiketa, tu su još i dodatna financijska posla, a vinari, što je najgore od svega, ne mogu praviti nove etikete jer – ne znaju naziv koji će staviti!

– Mi smo prebrođivali i prebrodit ćemo sve probleme, kakvi god oni bili. Međutim, u svojim glavama ne možemo prebroditi što se događa – pa prošek nije piće, on je stil života. On kod nas, za razliku od talijanskog pjenušavog slatkog prosecca, ima tradiciju. Kao vinar i začetnik revitalizacije malavasije, mogu istaknuti da smo mi pet godina proučavanjem došli do zaključka kako je malvasija najbolja za kategoriju prošeka. To potvrđuju i dokumenti iz doba Republike u kojima se spominje upravo ovo piće – naglašava Karaman.

Saav njihov trud ostat će u sjeni nakon ulaska u Europsku Uniju, smatraju vinari. Cijeli imidž izgrađen je na malvasiji kao najboljem prošeku i vinari se nadaju kako će se za prošek uspjeti izboriti.

– Kroz nekoliko dana kreće inicijativa, vinari su udružuju,  cijela struka, agronomski fakulteti. Nešto će se napraviti za prošek, mora! – ističe nam Karaman.

Logično je kako se ulaskom u EU stvari moraju na neki način unificirati, da moraju biti prepoznate. Međutim, ističe Karaman, na ovaj način gubi se jedan hrvatski brend. I na kraju dodaje kako se treba izboriti za tradicijski pravljen, prirodni izvorni prošek, a ne onaj industrijski.

– Prošek se pravi na suncu ili u hladu, suši se na prirodan način. U tome leži njegova kvaliteta. Ovaj jeftini, industrijski prošek nije naša tradicija. Našu tradiciju treba sačuvati! – zaključuje Karaman.

Pročitajte još

Svjetski je dan maslina!

Dulist

NA DANAŠNJI DAN Dubrovnik dobio prvu tiskaru

Dulist

Sveta Kate kokošica, mjesec dana do Božića!

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija