Aktualno

PROFESORICA MARIJA KONSUO Djecu je potrebno više zainteresirati za čitanje. To je vještina koja nas izgrađuje kao ljude!

Iako joj je španjolski jezik bio prvi izbor, i nešto što je oduvijek htjela upi­sati, tijekom fakultetskih dana sve je više rasla njena ljubav prema hrvat­skom jeziku kojeg je također studirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ipak, možemo reći kako to nije čudno jer su njena none i tetka profesorice hrvatskog jezika. Tako je već od malih nogu bila upoznata s književnošću, a u njenom su se okru­ženju često spominjali veliki hrvatski autori. Među njima, naravno, i Marin Držić. Marija Konsuo, danas profe­sorica hrvatskog i španjolskog jezika, nedavno je sudjelovala u pilot projektu ‘Gdje je tezoro? Komedija Skup – upo­znavanje s opusom Marina Držića’. Riječ je o projektu koji je nastao u orga­nizaciji Doma Marina Držića te se pro­vodio u šestim i sedmim razredima tri dubrovačke škole. To su Osnovna škola Marina Držića, Osnovna škola Montovjerna i Osnovna škola Ivana Gundulića. Kroz analizu i interpreta­ciju odabranih ulomaka, učenicima se približilo djelo našeg Dubrovčanina i velikog hrvatskog komediografa.

— Projektom se želi upoznati mlađu čitateljsku publiku s Držićevim svije­tom. U njihovom kurikulumu još nema Držićevih djela te projekt predstavlja uvod u njegov bogati književni opus. Radionice su trajale dva sata. Osmi­šljene su na način da se tijekom uvod­nog sata obrađuje lik i djelo našeg ‘Vidre’, dok se u drugom dijelu radio­nice obrađuju fragmenti iz komedije ‘Skup’. Povratne informacije su jako dobre. Djeca su bila jako zainteresirana, aktivno su sudjelovala u radu, bila su prepuna pitanja, a puno toga su i zapamtila. Nadam se da nećemo stati na pilot projektu i da će Dom Marina Držića na čelu s ravnateljem Nikšom Matićem nastaviti s njime – rekla je. Ističe, među ostalim, kako je u nekoliko razreda bila nepoznata riječ – amor. ­

— Bili smo mišljenja kako će im to biti bliska riječ. No, nije. S druge strane, kad bismo ih pitali znaju li što je lupež – znali su svi! – naglasila je. Konsuo kaže kako svakako treba raditi na tome da se ime Marina Držića, njegov lik i djelo, komedije po kojima ga mi danas pam­timo, afirmiraju i promoviraju u Hrvat­skoj, pa tako i u svijetu.

— Kao što se Španjolci ponose Cer­vantesom, Nijemci Goetheom, Englezi Shakespeareom, tako bismo se mi tre­bali dičiti Držićem. Riječ je o jednom od najvećih hrvatskih komediografa, tipičnim renesansnim čovjekom koji nam je ostavio velika i značajna djela iz kojih i danas možemo učiti.

Hrvatski jezik za strance

Inače, Konsuo već nekoliko godina radi kao vanjska suradnica na Sveučilištu u Dubrovniku te u Centru za jezike Sve­učilišta u Dubrovniku. Nastavnica je na kolegijima ‘Hrvatski jezik za strance 1 i 2’ i za nju to predstavlja odlično iskustvo.

— Radi se o mladim ljudima, studen­tima koji su na Erasmus razmjeni. Cilj je da ovladaju osnovama jezika koje su im potrebne prije svega na razmjeni. Dakle, nužna je sposobnost sporazumi­jevanja primjerice, u butizi ili u kafiću te uspostava najjednostavnije komu­nikacije s domaćim ljudima. Naravno, brzina njihova savladavanja jezika ovisi i o tome odakle dolaze. Ako je riječ o Poljacima, čiji jezik pripada sla­venskoj grupi jezika, onda nema većih problema. Njima je to sve razumljivo i kad nas slušaju što pričamo, mogu jako brzo pohvatati značenje. Za Talijane, Španjolce ili Amerikance to je novi sustav jezika i gramatike. Dosta toga im je na prvu čudno, među ostalim i to što naš jezik ima padeže, a koje oni nemaju. Na početku se najviše ‘borimo’ s izgovorom, no nakon nekog vremena i duljeg procesa učenja, nema više pro­blema – rekla je. Treba spomenuti da je kao profesorica hrvatskog jezika sudje­lovala i u pilot projektu ‘Hrvatski jezik za strance’ na RIT-u.

O čitanju

Na diplomskom se studiju opredijelila za metodologiju. To ju je tada dosta zanimalo, a strategije su, kako kaže, bile jedne od metodičkih tema koje su tek u novije vrijeme postale inte­resantne istraživačima jezika. Kroz diplomski studij ju je zainteresirala tema čitanja i htjela se njome više baviti. ‘Upotreba strategija čitanja učenika srednjih škola gimnazijskog i strukovnog programa’ naziv je njenog diplomskog rada.

— Riječ je o istraživačkom radu u kojem sam ispitivala upotrebu stra­tegija čitanja učenika srednjih škola. Dakle, koji su to postupci i metode koje koristimo prije, tijekom i poslije čitanja, a koje nam pomažu da budemo uspješnim čitateljima. Primjerice, ako pročitamo naslov djela, zapitamo li se odmah o čemu će to djelo govoriti, kao i koja su naša očekivanja o tom djelu… Jedna od varijabli je bila i nji­hova zaključna ocjena koju imaju iz Hrvatskog jezika. Strategije čitanja su nešto što svi koristimo, samo je pita­nje koliko smo osviješteni o njima te koliko ćemo ih i kako primjenjivati – naglasila je.

Dalje navodi kako općenito vlada stav da se sve manje čita. Ipak, Konsuo smatra kako to u potpunosti nije tako.

— I dalje se čita, no način i pristup čitanju su se promijenili. Djeca puno ranije dobiju mobitel i odmah znaju čitati i pisati poruke. Znaju pristupati stranicama i portalima koji su njima zanimljivi. Tu je došlo prvenstveno do promjene forme. Knjiga je zamije­njena modernim tehnologijama. Čita­nje je vještina koja nas izgrađuje kao ljude i obogaćuje naš vokabular i način razmišljanja, uvodi nas u nove svje­tove i učimo o raznim temama. Defi­nitivno je potrebno više zainteresirati i usmjeravati djecu u aktivnost kao što je čitanje – istaknula je Konsuo.

Foto: Maria Prkut/Dom Marina Držića

Iz tiskanog izdanja DuLista od 25. svibnja 2022.

Pročitajte još

Caritas na novoj/staroj lokaciji u Solitudu od 1. kolovoza

Dulist

S polica trgovina povučeni čips i limun!

Dulist

ISTRAŽILI SMO Koliko gradske tvrtke troše goriva na službene automobile?

Mia Njavro Banić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija